„Nakon ukidanja kvota i donošenja zakona 2021. izdano je 81 995 dozvola za boravak i rad strancima. Sljedeće godine 125 tisuća, godinu nakon toga, 2023., 172 499, a još godinu nakon toga 206 529. Dakle, imamo povećanje od 151 posto de facto u tri godine. Stvar raste, stvar buja. Zanimljivo je da mi se taj postotak od 151 posto podudara s podatkom o rastu 155 posto zatvorenika stranaca u hrvatskim zatvorima. U izvješću o zatvorskom sustavu 2024. godine, to je zadnje koje smo dobili, imamo da su na 31. 12. 2024., od 4 965 zatvorenika – 1 025 bili stranci, preko 20 posto što je porast od 155,31 posto u odnosu na dvije godine ranije“, ustvrdio je Nino Raspudić, nezavisni zastupnik u Saboru tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
Video uradak iz rasprave podijelio je i na svom Facebooku profilu, pitajući se što se događa s radnicima kojima su istekle radne dozvole i navodeći kako mu to signaliziraju ljudi s terena.
„Oni tu nešto bauljaju. Možda rade na crno, možda su otišli u druge zemlje EU… Nema nikakve evidencije kakva je sigurnosna situacija i kakve su sigurnosne procjene“, ustvrdio je, među ostalim Raspudić, navodeći i kako radnici iz dalekih zemalja vrlo često donose i neke svoje međusobne nacionalne i religiozne sukobe.
Pritom je podsjetio na zbivanje iz siječnja kada je sa zgrade Indijskog veleposlanstva u Zagrebu skinuta službena zastava i postavljena kalistanska zastava za što je odgovornost preuzela organizacija Sikhi za pravdu (1, 2).
Nezavisni zastupnik Raspudić iznosi točne podatke, ponekad doduše neprecizne, o broju izdanih radnih dozvola od 2021. godine do kraja 2024. godine, koristeći pritom i podatke koje je Vlada dala obrazlažući najnovije izmjene i dopune Zakona o strancima koje je Sabor prošli tjedan raspravio u prvom čitanju. Također, kada govori o broju osoba lišenih slobode, Raspudić navodi podatke koji se nalaze u Izvješću o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu.
Pritom manipulativno ukazuje na sigurnosne probleme, odnosno implicira da s dolaskom većeg broja stranih radnika iz dalekih zemalja raste i kriminal.
Velik rast broja radnih dozvola je zaustavljen
Točno je da je 2021. godine u Hrvatskoj izdano 81 995 radnih dozvola, a u 2022. godini nije izdano 125 tisuća radnih dozvola, već 124 121. Podaci izneseni za 2023. i 2024. godinu su točni.
Što se tiče porasta broja izdanih radnih dozvola, u 2024. ih je bilo 151,88 posto više nego u 2021. godini.
Raspudić je citirao brojke koje je za raspravu predočila Vlada, ali treba napomenuti kako taj rast broja izdanih radnih dozvola nije nastavljan i u 2025. godini jer su postroženi zakonski uvjeti za njihovo izdavanje. Lani je broj radnih dozvola pao na 170 723, tako da se ne može reći da i dalje „buja“ broj izdanih radnih dozvola.
Među zatvorenicima značajan broj dolazi iz EU
Kada govori o stranim državljanima lišenim slobode, Raspudić citira Izvješće o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu. Prema tom dokumentu, na kraju 2024. godine u odnosu na kraj 2022. godine, broj osoba lišenih slobode koji nisu hrvatski državljani „povećao se za čak 155,31 posto“.
Točan je podatak da se na kraju 2024. godine u zatvorskom sustavu nalazilo 4 965 osoba, a njih 1 080 su strani državljani. Među njima je 248 državljana zemalja članica EU i 832 državljana drugih zemalja.
U odnosu na kraj 2023. godine broj stranih državljana u zatvorima povećao se za 38, 82 posto, a u odnosu na zadnji dan prosinca 2022. godine povećao se za čak 155,31 posto, kao što je spomenuo Raspudić.
Međutim, ono što zastupnik Raspudić ne spominje jest činjenica da strani državljani u zatvoru nisu samo radnici iz trećih zemalja, već i državljani zemalja koje su članice Europske unije.
U odnosu na 2023. godinu kada je u zatvorskom sustavu ukupno zaprimljeno 2 333 stranih državljana (457 državljana zemalja članica EU i 1 876 državljana drugih zemalja), u 2024. godini zaprimljeno je 3 508 stranih državljana (852 državljana zemalja članica EU i 2 656 državljana drugih zemalja), što predstavlja povećanje za 50,36 posto, navodi se među ostalim u tom izvještaju.
U 2024. godini najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), a slijede državljani Nepala (35.635) pa potom iza Srbije (27.988), slijede Indija (20.502) pa Filipini (14.680), Sjeverna Makedonija (13.855) te potom Bangladeš (13.630), Kosovo (8.139), Uzbekistan (6.959) i Egipat (6.672).
Među zatvorenicima, prema izvještaju MUP-a, ne prednjače radnici iz dalekih zemalja poput Nepala, Indije, Filipina ili Bangladeša.
Navodi se kako je najviše novoprimljenih osoba lišenih slobode iz Bosne i Hercegovine (626) i Srbije (439), a „značajan je i broj osoba koje dolaze iz udaljenijih zemalja i drugih govornih područja (primjerice, 270 državljana Ukrajine, 195 državljana Moldavije, 139 državljana Turske, 109 državljana Albanije, 102 državljana Sirije i 102 državljana Kosova)“.
Iz zemalja članica EU u zatvor zaprimljenih najviše je bilo državljana Rumunjske (273), Poljske (101) i Bugarske (61).
Pojam osoba lišenih slobode, kako se navodi u Izvješću, obuhvaća sve kategorije osoba kojima je sudskom odlukom oduzeta sloboda i nalaze se u kaznionicama, zatvorima i Centru za dijagnostiku u Zagrebu, a obuhvaća: osobe na izdržavanju mjere istražnog zatvora (istražni zatvorenici); osobe na izdržavanju kazne zatvora izrečene u kaznenom postupku (zatvorenici i zatvorenici maloljetnici i mlađi punoljetnici na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora; osobe kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora i osobe kojima je novčana kazna izrečena u prekršajnom postupku zamijenjena kaznom zatvora, te osobe kojima je na temelju Prekršajnog zakona određeno zadržavanje.
Osim osoba lišenih slobode, kako se navodi, Izvješće obuhvaća odgajanike na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod.
Zaključno, zastupnik Raspudić iznosi točne, iako ponekad neprecizne podatke o rastu broja izdanih radnih dozvola, ali treba spomenuti kako je u 2025. godini došlo do pada broja izdanih dozvola. Postoci rasta dozvola i rasta stranaca u zatvorima slični su, ali među zatvorenicima vodeće mjesto imaju državljani Srbije i BiH, a ne radnici iz dalekih zemalja poput Nepala, Indije ili Filipina kako to daje naslutiti Raspudić. Točno navodi kako se povećao broj stranaca unutar zatvorskog sustava, ali među tim strancima značajan je broj i onih iz EU.
