“Građanski nadzor postoji kod puno manje značajnih procesa i nad manje značajnim institucijama, a potpuni nadzor nad biračkim popisima i prebrojavanje glasova u Hrvatskoj obavljala je tvrtka koja je u vrijeme vladavine SDP-a bila u punom državnom vlasništvu, a u njoj su skoro svi zaposleni članovi te partije. Istražne radnje nisu moj, već posao policije i DORH-a, pa se nadam da će nadležna državna tijela umjesto mene progovoriti o načinu na koji je država došla u potpuno vlasništvo Apisa, o ulozi pojedinih SDP-ovaca u tome, a to će biti samo početak rasvjetljavanja svega sto se događalo u izbornoj noći 8. na 9. studenog 2015”, napisao je na Facebooku potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko (HDZ).
Karamarko je optužio SDP-ovu koaliciju za izbornu krađu, ustvrdivši da je Domoljubna koalicija na izborima oštećena za pet do šest mandata (Hina/Dnevnik.hr). Insinuira da je prljavi posao za SDP odradila državna Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT), koja je prema pisanju medija (Jutarnji list), stranci Zorana Milanovića služila za zbrinjavanje svojih kadrova.
No, iz Karamarkove objave na Facebooku evidentno je da predsjednik HDZ-a ne raspolaže točnim činjenicama; APIS IT, naime, nije u “punom državnom vlasništvu”. Ovu su agenciju, koja je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registrirana kao društvo s ograničenom odgovornošću, 2005. godine zajednički osnovali Republika Hrvatska i Grad Zagreb, koji u APIS-u ima vlasnički udio od 49 posto. Vidljivo je to i iz sastava Nadzornog odbora APIS-a, u kojem sjede dvije bliske suradnice Karamarkovog koalicijskog partnera Milana Bandića, Ana Stavljenić-Rukavina i Jelena Pavičić Vukičević.
Kada govori o “punom državnom vlasništvu” nad APIS-om, Karamarko se vjerojatno referira na glasine iz 2013. godine. Nakon Bandićevog sastanka s tadašnjim ministrom financija Slavkom Linićem, u medijima su se pojavile informacije da država planira od grada otkupiti udjele u APIS-u (Poslovni dnevnik). No, do te transakcije nikad nije došlo.
Izborna prijevara regulirana je člankom 338. Kaznenog zakona, u kojem stoji: “Tko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na drugi način krivotvori rezultate izbora, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
