Blokirani nisu dužni 42, već 63 milijarde kuna!

Ana Benačić

“Stvarni dug građana iznosi osam milijardi kuna dok čak 32 milijarde kuna čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na okruglom stolu “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran”. (Novi list)

U potrazi za istinitošću podatka o minornom udjelu glavnice u ukupnom dugu građana, koji je iznijela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, stigli smo do drugoga, još šokantnijeg. Blokirani su zapravo, prema podacima Fine, ukupno dužni zapanjujuće 63 milijarde kuna.

Državna agencija nadležna za ovrhe nad računima građana, Fina, opovrgava predsjednicu i navodi da je “pogrešno kalkulirati kako dug građana iznosi cca 8 milijardi kuna, a sve ostalo podvoditi pod troškove sudskog postupka ili obračun kamate na utuženi dug“. Međutim, ne otkriva nam s kojim su točno dugom – za struju ili kreditom od banke – građani “startali”, prije nego su završili u blokadama, koje su danas “teške” 42 milijarde kuna. Tvrde da je udio javnosti odioznih troškova tek oko 4 do 5 posto, ali i da se na njihov dug od 42 milijarde nataložila dodatna skoro 21 milijarda kuna kamata!

No, započnimo s pričom kako je predsjednica došla do udjela glavnice u ukupnom dugu, ako o tome nije upitala Finu. Podatak je u Saboru u sklopu rasprave o Ovršnom zakonu ponovio i zastupnik Ivan Lovrinović.

“Izvješćujemo Vas kako je navedene podatke iznio mr. sc. Davor Banović, ovlašteni revizor i stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo Županijskog suda u Zagrebu. U vezi s time, ljubazno molimo da se za daljnja pitanja o izvoru navedenih podataka obratite izravno mr. sc. Banoviću”, piše nam Suzana Rebselj iz Službe za odnose s javnošću Pantovčaka.

Nesumnjivo se radi o životnom pitanju za ljude gurnute na prag siromaštva i ispod njega: koliko su građani zaista bili dužni prije nego ih je usisala spirala ovrha? Koliko su novca podigli u bankama, učitali na svojim strujnim brojilima i razdjelnicima, pojeli u restoranima, “ispričali” na svojim mobitelima… A koliko ih je koštalo sve ostalo? To ostalo se može nazvati biznisom reprodukcije brojki na kompjuterima banaka, za koje radi vrijeme i administracija; proizvodnja papira, odvjetničkih, javnobilježničkih, Fininih i ostalih pečata. Obratili smo se zato sudskom vještaku.

Sudski vještak pročitao na stranicama SUH-a

On nas uvjerava da je podatak pročitao u tekstu objavljenom na stranicama Sindikata umirovljenika Hrvatske i da osobno sumnja da je situacija i gora od toga. Razlog njegove sumnje je odnos glavnice i troškova ovrhe u slučajevima neplaćenih režija. Ilustrira to primjerom vlastitog brata, koji je ovršen zbog 28 kuna duga za odvoz smeća, koji je nastao zbog samo jednog mjeseca neplaćanja.

“Dobio je ovrhu i ukupni su troškovi narasli na 1.200 kuna, iako je platio sve račune, od siječnja do srpnja, i onda opet do prosinca”, naglašava. Za taj jedan račun nije trebalo raditi ovrhu, ali zakon to omogućava, ističe Banović, no, goli podatak ipak nema.

Obraćamo se zatim izvoru autorice teksta objavljenog na stranicama SUH-a, Mariu Strinaviću, tajniku udruge Blokirani. Inače, Strinavićeve kolege iz udruge su nam odmah u početku potrage kazale da podatak ne dolazi od njih.

Novinarka u članku navodi da je Strinavić  “na HTV-u nedavno otkrio šokantan podatak da od ukupno 37 milijardi kuna duga 325.000 blokiranih osoba, ‘samo’ 8 milijardi otpada na njihov dug, a sve ostalo – dakle 29 milijardi kuna – odnosi se na dug koji su blokiranima nabili odvjetnički uredi, javni bilježnici, FINA, odnosno država ubirući PDV na dugovima najpotrebitijih”.

“U četiri godine Fina je provela sedam milijuna ovrha. Znamo li da na sto kuna duga dolazi čak 700 kuna troška ovrhe, jasno se vidi da je kreatorima Ovršnog zakona cilj bio bogaćenje interesnih skupina na muci blokiranih građana”, citira se tajnika udruge.

Strinavić se ograđuje od citirane izjave

No, Strinavić se od toga ograđuje. Za Faktograf navodi da je ta informacija izvučena iz konteksta, jer on sigurno ne barata paušalnim i neprovjerenim informacijama. To što je mene netko prenio krivo, ja na to ne mogu utjecati, dodaje, navodeći da na okruglom stolu sigurno nitko nije iznio neprovjerene podatke, već samo one koje pružaju izvori poput Državnog zavoda za statistiku ili Fine.

“Da sam to rekao, kazao bih vam. Metodologija ne postoji da bi se to izračunalo. To ni Fina nema, odnosno taj podatak se krije. Po mom dojmu, na jednu trećina duga otpada glavnica, a na to dolaze dvije trećine troškova, jer ako imate 200 kuna duga, a ovrha je 700 ili 800, onda se dolazi do te brojke. No, to vrijedi za male dugove”, kaže Strinavić, pojašnjavajući da, primjerice, dugoročni stambeni krediti imaju drugačiji odnos glavnice i ostalih troškova.

Što kaže Fina

Ipak, teško je za povjerovati da Fina nema podatak o inicijalnom dugu građana, “oguljenom” od svih drugih troškova. Naime, prema Pravilniku o postupanju u ovrhama nad novčanim sredstvima u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje unose elementi poput “iznos glavnog duga”, uz “iznos kamata i razdoblja obračuna kamata” te troškova parničnog postupka, ovršnog postupka i troškova izvršenja.

Zato smo Finu zamolili da odvoji podatke o dugu građana na glavnicu, kamate, troškove Financijske agencije, troškove odvjetnika, troškove javnih bilježnika, troškove faktoring tvrtki, troškove banaka i ostalo. Stiže nam odgovor prema kojemu oni to nisu u stanju učiniti. Fina u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, tvrde, “ne evidentira zasebno troškove prema tome na što se odnose, već se tražbina po osnovi troška evidentira u Očevidnik u ukupnom iznosu, na način kako je osnovom određeno”.

Fina također navodi da je udio troškova u odnosu na glavnicu daleko manji od onoga koji spominju Grabar Kitarović i Lovrinović te iznosi nevjerojatnu brojku koja se odnosi na kamate:

“Dana 31. svibnja 2017. godine ukupni nenaplaćeni iznos duga po osnovi glavnice, a u koji ulaze i troškovi postupka, iznosio je 42.410.782.094,35 kuna, a ukupna dospjela nenaplaćena kamata na glavnicu i troškove postupka iznosila je 20.969.776.702,10 kuna. Prema podacima iz rujna 2016. godine, kada smo zadnji puta radili analizu, udio nenaplaćenog troška (trošak sudskog postupka, javnog bilježnika i trošak odvjetnika) u ukupnom dugu iznosio je 3,10 %, a nenaplaćena naknada za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima koju dijele Fina i banke iznosila je 0,89% od ukupnog duga”.

Šef Uprave Fine bez komentara

Iz ovoga se dâ zaključiti da su troškovi odvjetnika, javnih bilježnika, sudskog postupka i Fine iznosili oko 4 posto na godišnjoj razini, što bi značilo do 2 milijarde kuna u prošloj godini. No, Fina ne otkriva druge podatke koje Očevidnik sadrži, primjerice o iznosu glavnoga duga, koji je i predmet ovoga teksta. O tome smo, ali i 21 milijardi kamata, pokušali razgovarati s predsjednikom Uprave Fine, Draženom Čovićem. Odbio nas je.

“To je operativni dio i ja o tome ne mogu govoriti, za to postoje nadležni direktori. Ja upravljam pogonom od 4.000 ljudi. Kontaktirajte PR Fine”, kazao nam je u telefonskom razgovoru.

Dodatni iznos, koji uvećava iznos duga

Na zahtjev za pojašnjenje o tome pribraja li se kamata od skoro 21 milijarde dugu većem od 42, što nas sada dovodi do 63 milijarde, Fina odgovara:

“Ukupni iznos duga građana koji se odnosi na iznose glavnice i troškova postupka ovrhe koji su upisani u samoj ovrsi, iznosi 42,4 mlrd kuna, a ukupni iznos evidentiranih nenaplaćenih kamata na glavnicu i troškove, koje utvrđuje i obračunava Fina, predstavlja dodatni izračunati iznos koji uvećava iznos duga upisanog u samim osnovama za plaćanje (“ovrhama”)”, odgovaraju.

‘Pogrešno je kalkulirati kako dug građana iznosi cca 8 milijardi kuna’

Navedeni udio troškova postupka ovrhe obuhvaća troškove koje je sud, javni bilježnik ili nadležno tijelo odredilo u osnovi za plaćanje na teret dužnika, nastavljaju, dodajući da iznos troška nije u svakoj ovrsi jednak, već u velikoj mjeri ovisi o duljini trajanja sudskog postupka koji rezultira donošenjem ovršnog rješenja s osnove utuženog duga, iznosu utuženog duga te o tome jesu li u postupku sudjelovali odvjetnici i drugim troškovima koji proizlaze iz sudskog postupka.

“Iznos od 42,4 milijarde kuna odnosi se na trenutno stanje nepodmirenog duga, a čini zbroj svih osnova za plaćanje po kojima je ovršenik građanin, a koje nisu naplaćene kroz postupak ovrhe na novčanim sredstvima po računima građana”, navodi također Fina u pojašnjenju.

Dodaju nadalje kako je „pogrešno kalkulirati kako dug građana iznosi cca 8 milijardi kuna, a sve ostalo podvoditi pod troškove sudskog postupka ili obračun kamate na utuženi dug“ jer se prema njihovim podacima „troškovi koji su proizašli iz postupka ovrhe na novčanim sredstvima građana, a za koje je u osnovi za plaćanje zatražena prisilna naplata na razini svake godine kreću u visini od oko 3 – 4% ukupnog nepodmirenoga duga, a 0,89% se odnosi na naknadu za provedbu ovrhe koju naplaćuju banke i Fina”.

Iz ovog Fininog odgovora, dakle, proizlazi da na kamate i troškove postupka ovrhe, uključujući i naknadu koju naplaćuju banke i Fina, zajedno s kamatama otpada otprilike jedna trećina, a na glavnicu dvije trećine duga.

Najveći dio duga veliki krediti, koje je podignuo mali broj ljudi

Ovaj podatak se može promatrati kroz strukturu duga po vrstama vjerovnika zatečenog krajem travnja ove godine. Financijski sektor zauzima apsolutno najveći dio kolača od čak 55 posto duga, odnosno 23,26 milijardi kuna. U tome prednjače banke, kreditne unije, štedno-kreditne zadruga i štedionice sa svojim potraživanjima koja premašuju 20 milijardi (47,79 % ukupnog duga). Sljedeća po visini potraživanja je skupina vjerovnika u koje ulaze privatne tvrtke, građani i obrti, na koje otpada više od 28 posto duga koji se potražuje od građana, odnosno 11,8 milijardi kuna.

Tek je tada na redu središnja država sa 4,5 milijarde kuna (10,87 % od ukupnog duga), dok jedinice lokalne samouprave potražuju više od 606 milijuna (1,44 %). Režije, koje se neprestano spominju kao niša za veliku zaradu u mutnom, ne zauzimaju toliko velik dio porcije. Na komunalne usluge otpada 345 milijuna, odnosno 0,82 posto. Telekomunikacijske tvrtke potražuju čak tri puta više – 1,1 milijardu odnosno 2,69 posto.

Da najveći dio duga odlazi na velike kredite, dâ se zaključiti i iz podatka da oko jedan posto od ukupnog broja dužnika sa svojim dugovanjima većim od milijun kuna zauzima više od pola ukupnog duga građana. Njima je i udio ostalih troškova u ukupnom dugu – za razliku od, primjerice, ovrha na računima zbog režija – najmanji.

“Dug 4.589 građana (udio u broju blokiranih građana 1,4 %), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 22,07 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,3 %) i veći je od duga preostala 324.283 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,6 %), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 20,13 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,7 %)”.

Ovaj slučaj pokazuje koliko političari u Hrvatskoj paušalno iznose podatke, za koje bi se morali interesirati i tražiti odgovore na relevantnim adresama, kao što je u ovom slučaju Fina. Također pokazuje i koliko je teško doći do egzaktnog dokaza za ono što po iskustvu zna i sudski vještak Banović, i tajnik udruge Blokiranih Strinavić, ali i pojedini stručnjaci za trgovačko pravo s kojim smo se konzultirali oko ove teme: razmjeri nepravde napumpanih troškova i kamata s malenim udjelom glavnice skrivaju se unutar Fininih statistika o ukupnom dugu i idu na štetu dugoročno blokiranih zbog malih iznosa.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujuete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Analize"