Država daje milijune eura za privatni hotel jer ne žele izbjeglice u gradovima

Ana Benačić

Da je Hrvatska krcata mrtvim kapitalima i to u obliku nekretnina u vlasništvu državnih i lokalnih vlasti, nije nikakva novost – dapače, to je bazen čije kloriranje, čišćenje i stavljanje u upotrebu sada već iz desetljeća u desetljeće najavljuju stranke pretendentice na Banske dvore. Ipak, iz nekog razloga Hrvatska će uložiti više milijuna eura u zakup i adaptaciju – privatnog hotela, kako bi ga privela javno namjeni.

Radi se o hotel Spačva, koji se nalazi na krajnjem istoku zemlje, točnije pri graničnom prijelazu gdje završava autocesta A3, u Lipovcu. Ondje bi trebale biti smještene izbjeglice, premda državne institucije ne otkrivaju koje točno.

Naime, priča o hotelu Spačva u medijima se pojavila rame uz rame s onom o obnovi hotela Porin iduće godine, gdje se trenutno odvija zbrinjavanje i integracija više stotina ljudi koje je nesreća natjerala da napuste svoje domove, i kontinente. Prošle su školske godine djeca počela pohađati osnovnu školu. Razumljiva je zato bila zabrinutost više civilnih udruga, uključujući Centar za mirovne studije i Are You Syrious, koje su se pobojale da će te obitelji sada biti katapultirane u šumu na rubu države. Nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova je u odgovoru na njihov upit reteriralo i dalo naslutiti da ne planira izbjeglice iz Zagreba preseliti “bogu iza tregera”, već da će se obnova hotela Porin odvijati kat po kat, kako bi se ljude zaštitilo od nepotrebnog seljenja, privikavanja na novu sredinu i udaljavanja od zdravstvene skrbi, edukacije, mogućnosti traženja i pronalaska posla – ukratko, normalnog života.

Razmatraju više lokacija

“Adaptacija se planira u više faza kako bi se omogućio konstantni rad Prihvatilišta, barem u jednom dijelu objekta. Ukoliko u vrijeme adaptacije tražitelje međunarodne zaštite neće biti moguće smjestiti u Prihvatilištima za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini bit će osiguran drugi adekvatan smještaj u skladu s odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Pravilnika o ostvarivanju materijalnih uvjeta prihvata. Tražitelji međunarodne zaštite će o svemu biti pravovremeno obaviješteni”, poručili su CMS-u iz policije, kada je organizacija postavila upit o selidbi izbjeglica na istok zbog popravaka u hotelu Porin.

Puno više od toga MUP nije odgovorio ni Faktografu, kada smo ih upitali hoće li izbjeglice u hotelu Spačva imati osiguran pristup programima učenja hrvatskog jezika, školovanja i osposobljavanja za rad, kakvi se s njima provode u Zagrebu i Kutini, koje se lokacije još razmatraju, planiraju li onamo smjestiti ljude koji pređu srpsko-hrvatsku granicu ilegalno, osobe smještene u Porinu ili izbjeglice koje će preraspodijeliti EU…

“Moguće je da će dijelu tražitelja međunarodne zaštite biti potrebno osigurati drugi adekvatan smještaj za vrijeme trajanja rekonstrukcije i adaptacije [hotela Porin]”, odgovara Ministarstvo unutarnjih poslova, dodajući da razmatraju više mogućih lokacija za smještaj tražitelja međunarodne zaštite uzimajući u obzir potrebe tražitelja međunarodne zaštite, organizaciju rada i slično.

“Prihvatilište za tražitelje azila obavlja poslove prihvata i smještaja tražitelja međunarodne zaštite te su im, tijekom boravka u Prihvatilištu, osigurani svi materijalni uvjeti prihvata, sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj: 70/15) i Pravilniku o ostvarivanju materijalnih uvjeta prihvata (»Narodne novine«, broj: 135/15). Pravna osnova za određivanje materijalnih uvjeta prihvata je Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinaka) (SL L 180/96, 29.06.2013.) te se isto tako u praksi primjenjuju EASO-ve smjernice o uvjetima prihvata: operativni standardi i pokazatelji. Ministarstvo unutarnjih poslova će u slučaju potrebe rada prihvatilišta na drugim lokacijama voditi računa o dostupnosti i provođenju psihosocijalnih usluga i programa za potrebe tražitelja međunarodne zaštite, sukladno navedenoj Direktivi i EASO smjernicama”, naveli su.

Zakup europskim novcem

Pitanje na koje ne odgovaraju tiče se troškova. Naime, zanimalo nas je kako je moguće da država u svome vlasništvu ne može pronaći niti jednu nekretninu koja bi odgovarala zahtjevima smještaja izbjeglica, nego je na to nužno potrošiti milijune eura potrebnih za kupovinu i adaptaciju hotela Spačva. Naglasili smo i da izmještanje migranata u Spačvu poskupljuje pružanje hitne medicinske skrbi, transport tražitelja azila na sudska ročišta i druge procese koji predstavljaju logistički izazov i u samom Zagrebu, dok bi u slučaju selidbe u Spačvu bili još teže provedivi te time dodatno opteretili hrvatski proračun, međutim, MUP na ova pitanja nema ni odgovora niti komentara. No, evo što tvrdi Ministarstvo državne imovine, koje upravlja tisućama nekretnina u državnom vlasništvu.

“Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH dalo je suglasnost Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) da na jednu godinu zakupi hotel Spačvu. Pritom skrećemo pozornost na činjenicu da će trošak zakupnine osigurati Fond za unutarnju sigurnost (Internal Security Fund) Europske unije, a bez opterećenja hrvatskoga državnog proračuna”, naveli su, dodajući da odluku o zakupu hotela Spačva provodi Ministarstvo unutarnjih poslova pa su nas uputili nazad na njih kako bismo se savjetovali o ostalim pitanjima.

U CMS-u nisu zadovoljni ovakvim odgovorom.

I europski novac je novac poreznih obveznika

“Iako novac ne ide direktno iz hrvatskog proračuna, zabrinjava način na koji se upravlja sredstvima i državnom imovinom, stoga se pitamo zašto se sredstva ne bi iskoristila za obnovu nekog postojećeg adekvatnog objekta u državnom vlasništvu, a koji bi onda dugoročno služio smještaju ili tražitelja azila ili drugih potrebitih, uključujući hrvatske državljane. Novac u fondovima također dolazi od poreznih obveznika, pa tako i državljana Hrvatske”, navodi Julija Kranjec iz CMS-a, podsjećajući da sama Vladina Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) kao jednu od glavnih strateških aktivnosti vezano za stanovanje navodi osnivanje i potporu programima prihvatilišta i programima nužnog smještaja korištenjem stambenih kapaciteta u vlasništvu Republike Hrvatske za socijalna pitanja, te najavljuje unaprjeđenje standarda stanovanja ranjivih skupina uklanjanjem prostorne segregacije.

“Smještaj tražitelja azila, kao i drugih ranjivih skupina ne smije biti daleko od javnih sadržaja i socijalnih usluga koji su nužni za njihovu integraciju. Ako će tražitelji azila biti smješteni na udaljenu lokaciju poput Spačve, to će uvelike onemogućiti proces njihove integracije, što će imati posljedice ne samo za njih, nego i za društvo u cjelini. Pitanje je zašto vladine institucije djeluju protivno svojim strategijama i tako riskiraju još veću socijalnu isključenost u Hrvatskoj”, kaže Kranjec.

Za kraj recimo i da smo MUP upitali zašto je u pojedinim nedemantiranim medijskim izvještajima kao pozitivna stvar, čak i uvjet za izbor hotela Spačva istaknuto da smještaj za izbjeglice “ne bude blizu većih naseljenih mjesta”. Ni na taj nam upit nisu odgovorili.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"