Napola konkretan program koji ovisi o EU fondovima

Izborni program koalicije Hrvatska raste nije baziran na oštrim reformama, već je orijentiran prema gospodarskom rastu i rastu prihoda na temelju kojih bi se, navode, nastavio proces fiskalne konsolidacije, smanjio deficit i zaustavio javni dug. Program kroz pojedina poglavlja podsjeća što je dosadašnja vlada učinila tijekom svog mandata da bi preokrenula negativne trendove, a s obzirom da se ovaj program u velikoj mjeri oslanja na nastavak dosadašnje politike, ono što je napravljeno u prošlom mandatu nije uvijek jasno odijeljeno od mjera koje će se poduzeti u eventualnom idućem mandatu.

Koalicija predvođena SDP-om, u kojoj su još i HNS, HSU, Hrvatski laburisti, A-HSS i Zagorska stranka, u svom programu ima osam poglavlja, a to su redom: Ubrzanje gospodarskog rasta, jačanje konkurentnosti i poboljšanje poslovne klime, Bolji standard i veća socijalna sigurnost, Poboljšanje učinkovitosti javnog sektora, Obrazovanje za 21. stoljeće, Suvremena infrastruktura za novi gospodarski rast i bolji standard građana, Očuvanje okoliša i održivi razvoj, Regionalni razvoj i decentralizacija te Napredno i sigurno društvo.

Cilj ove analize je sagledati odvojeno svako pojedinačno poglavlje, te ocijeniti konkretnost ciljeva i mjera za njihovo ostvarenje s kojima pred birače izlaze SDP i partneri.

Analizom koalicijskih obećanja nameće se zaključak da je polovica svih navedenih poglavlja, uključujući najvažnije, gospodarsko poglavlje, bazirana na konkretnim ciljevima. Polovica navedenih mjera za ostvarenje tih ciljeva može se smatrati konkretnima jer su navedena sredstva i rokovi za njihovo ostvarenje, dok su ostale mjere djelomično konkretne, nekonkretne ili su navedeni ciljevi bez ikakvog objašnjenja kako ih postići. No, isto tako treba napomenuti da se SDP-ova koalicija uglavnom oslanja na europske fondove za financiranje svojih predizbornih obećanja, pa ako se povlačenje fondova ne bude odvijalo u skladu s njihovim planovima, dobar dio programa pada u vodu.

Ubrzanje gospodarskog rasta, jačanje konkurentnosti i poboljšanje poslovne klime

Većina ciljeva koje pred sebe u sklopu ovog poglavlja postavlja SDP jest konkretna, najčešće i popraćena navođenjem konkretnih mjera kojima bi se oni mogli ostvariti. Pitanje je, međutim, jesu li spomenute mjere dovoljne za ostvarenje ciljeva, a primjetno je i da je preduvjet za ispunjenje glavnine mjera efikasno povlačenje novca iz EU fondova. U pojedinim točkama ne navode se konkretne mjere, već se objašnjavaju trendovi koji su započeti za prošlog mandata, a koji bi u eventualnom novom mandatu mogli dovesti do željenog učinka. Izostali su precizni brojčani pokazatelji iz kojih bi se vidjelo kako bi pojedine mjere – poput poreznog rasterećenja plaća i smanjenja PDV-a s 25 na 13 posto za košaricu prehrambenih proizvoda – mogle utjecati na proračunske prihode i rashode.

Konkretni ciljevi

• Povećati vrijednost izvoza roba i usluga za najmanje 30 posto (u odnosu na 2015.) u naredne četiri godine. Međutim, ne navode se konkretne mjere kako će se to postići, već se taj cilj bazira na nastavku trenda koji je započet u zadnje dvije godine
• U iduće četiri godine cilj je dostignuti najmanje 30 milijardi kuna vrijednih ulaganja u industriju te 38 milijardi kuna u sektoru turizma, od čega najmanje 50 posto od stranih ulagača. Ne navodi se konkretna mjera kako će se to postići, već se poziva na dobre dosadašnje trendove, naročito od ulaska u EU.
• 70-80 posto svih ulaganja javnog sektora financirati iz EU fondova. U idućih 7 do 10 godina SDP-ova koalicija očekuje ulaganje od preko 12 milijardi eura iz europskih fondova. Zbog korištenja EU fondova u idućih 7 godina očekuje se 1-2 posto veći gospodarski rast i osiguranje od 15 do 20 tisuća radnih mjesta godišnje.
• Rast poduzetništva. Kao konkretna mjera navodi se kako su za iduće četiri godine osigurana sredstva na razini više od 10 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova, uključujući i fondove za sufinanciranje poduzetnika, čime bi se ukupne investicije trebale popeti na 35 milijardi kuna.
• U iduće četiri godine dovesti Hrvatsku sa sadašnjeg 65. mjesta među prvih 40 zemalja na svijetu prema lakoći poslovanja (Doing Business rangiranje).

Konkretna mjera kako bi se došlo do cilja povećanja konkurentnosti je za 2016. planirano novo smanjenje parafiskalnih nameta u visini od 330 milijuna kuna godišnje. Za pojačano ulaganje u istraživanje i razvoj je, kako tvrdi SDP-ova koalicija, za iduće četiri godine uz pomoć EU fondova osiguran iznos od 6,5 milijardi kuna, što uz sufinanciranje od 3,4 milijardi kuna iznosi ukupno oko 10 milijardi kuna.

• Ribarstvo – za iduće četiri godine očekuje se povećanje proizvodnje u akvakulturi za 75 posto. Konkretna mjera kako to postići je ulaganje približno 1,9 milijardi kuna koja su, prema tvrdnjama iz programa koalicije Hrvatska raste, osigurana iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Djelomično konkretni ciljevi

• Daljnji rast BDP-a. Kao instrument za daljnji rast BDP-a, uz rast zaposlenosti i potrošnje, navodi se porezno rasterećenje plaća. U samom programu nije precizirano koliki bi bio neoporezivi dio plaće, niti koliki će biti efekti te mjere na proračunske prihode. Za razliku od Plana 21, kao i izbornog programa HDZ-a, u ovom se programu ne navodi željena stopa rasta BDP-a na kraju mandata.
• HBOR učiniti još snažnijom financijskom institucijom, osobito u svrhu potpore financiranju izvoza. Ne navode se konkretne mjere, osim pozivanja na dosadašnje trendove. Novim financijskim instrumentom – fondom rizičnog kapitala – kroz iduće četiri godine trebala bi se osigurati najmanje 1 milijarda kuna ulaganja u razvoj tehnološki orijentiranih malih i srednjih poduzeća.
• Unapređenje konkurentnosti i povećanje poljoprivredne proizvodnje i generalno proizvodnje hrane. Djelomično konkretna mjera koja se planira u tu svrhu je smanjenje stope PDV-a za košaricu izabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s 25 na 13 posto. Ne navodi se precizno koji će sve proizvodi ući u tu košaricu (izrijekom se spominje samo riba) kao ni konkretni rokovi za provedbu te mjere. Ne navodi se također kakvi će biti učinci na prihodovnoj strani proračuna, niti kako će se ta sredstva nadomjestiti.
• Ulaganje u projekte navodnjavanja. Ističe se namjera da se 65.000 hektara poljoprivrednih površina navodnjava, odnosno da se dostigne prosjek EU od oko 6 posto navodnjavanih površina, što bi se trebalo ostvariti ulaganjem značajnih sredstava iz EU i nacionalnih fondova. Nisu navedeni konkretni rokovi, niti točna količina planiranih sredstava.
• Unapređenje života u ruralnim područjima. Konkretna mjera kojom se to želi postići je ulaganje više od 2 milijardi kuna u socijalnu i komunalnu infrastrukturu kao što su prometnice, vrtići, knjižnice, tržnice i zelene površine. Djelomično konkretna mjera je i razminiravanje kompletnog poljoprivrednog zemljišta. Ne navode se rokovi ni količina sredstava, već samo kako će se to ostvariti korištenjem sredstava iz EU Programa ruralnog razvoja.

Bolji standard i veća socijalna sigurnost

Iako je ovo poglavlje programa najduže, u njemu se uglavnom postavljaju samo djelomično konkretni ciljevi i djelomično konkretne mjere za njihovo postizanje. Mada je proklamirana namjera koalicije obračunati se s nejednakostima u društvu, umjesto konkretnih budućih mjera nabraja se ono što je Vlada ostvarila u prošlom mandatu (vezano uz dugove u švicarskim francima, ovrhe, oprost duga socijalno ugroženima, smanjenje zateznih kamata). Izostali su i precizni izračuni kako će se mjere poput najavljenog delimitiranja roditeljskih naknada, uvođenja socijalne mirovine i promjene formule za obračun mirovina odraziti na proračunske prihode i rashode.

Konkretni ciljevi

• Zapošljavanje, koje je navedeno kao apsolutni prioritet koalicije. Konkretna mjera kojom se to namjerava postići je ulaganje više od 3 milijarde kuna iz EU fondova za poticaje poslodavcima, obrazovanje nezaposlenih i dodjelu bespovratnih sredstava za zapošljavanje. Nastavit će se započete mjere za zapošljavanje mladih, tvrdi SDP-ova koalicija. Poslodavci koji zaposle osobe starije od 50 bit će oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina. U 2016. očekuje se daljnje povećanje potpora isplaćenih za zapošljavanje žena.
• Zadržavanje mladih, visokoobrazovanih kadrova na hrvatskim sveučilištima i institutima. Kao instrument kojim bi se to moglo osigurati navedeno je kako su osigurana sredstva za financiranje 1500 mladih znanstvenika kojima su istekli statusi znanstvenih novaka.

Djelomično konkretni ciljevi

• Novo povećanje minimalne plaće. U samom programu spominje se kako će vlada u novom mandatu osigurati novi rast minimalne plaće, ali se ne navodi kada i na koliko bi plaća mogla porasti, već se samo konstatira da će to biti u skladu sa Zakonom o minimalnoj plaći te u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima.
• Porast mirovina i promjene u mirovinskom sustavu. Mogući porast mirovina vezan je uz očekivanja da će ubrzanje gospodarskog rasta utjecati na rast mirovina, s obzirom da će se mirovine nastaviti usklađivati s rastom troškova života i rastom plaća. Djelomično konkretne mjere su stvaranje zakonske mogućnosti da u slučaju smrti jednog partnera drugi partner nastavi primati određeni postotak njegove mirovine te stvaranje preduvjeta za povećanje mirovina ukidanjem doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 posto. Najavljeno je i proširenje kruga korisnika mirovine koji uz korištenje mirovine mogu zasnovati radni odnos. Ne navodi se kada bi te mjere mogle zaživjeti. Djelomično konkretna mjera je i najava zakonske izmjene koja će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima RH koji su navršili 65. godina života, a nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali nisu precizirani rokovi u kojima se to može očekivati. Djelomično konkretna mjera je i najava promjene formule za određivanje osnovne mirovine na način da se u većoj mjeri uzima visina plaće osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup.
• Bolja socijalna zaštita. U programu se uglavnom nabraja što je poduzeto tijekom prethodnog mandata, a od djelomično konkretnih mjera u predstojećem razdoblju spominje se kako će se mjera energetske naknade (vaučera) proširiti “na širi krug korisnika, osobito umirovljenika s najnižim mirovinama”, ali bez preciziranja kada. Navodi se još i da će se za korisnike domova socijalne skrbi “osigurati uvjeti najbliže onima u obiteljskom domu kroz tzv. proces deinstitucionalizacije” za što je iz europskih fondova, tvrdi SDP-ova koalicija, osigurano oko 1,7 milijardi kuna.
• Bolja pronatalitetna politika. Konkretne mjere koje bi trebale pomoći pronatalitetnoj politici su delimitiranje iznosa roditeljske naknade za dodatna dva mjeseca (sa šest na osam mjeseci) do iznosa od 5 000 kuna te mogućnost korištenja plaćenog dopusta za vrijeme prilagodbe djeteta na boravak u predškolskoj ustanovi i prilikom polaska u 1. razred osnovne škole.
• Kreirati zdravo životno i radno okruženje uz jednaku dostupnost zdravstvenim uslugama svim građanima. Jamči se nepromijenjeni opseg dosadašnjih prava. Od novih, djelomično konkretnih mjera, spominje se smanjenje participacije za značajni dio zdravstvenih usluga, prije svega na preventivne preglede i preglede specijalista kod kroničnih bolesti te dovršetak izgradnje novih bolničkih i polikliničkih kapaciteta u Rijeci, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Sisku, Popovači, Novom Marofu, Splitu, Zagrebu (KBC Sestre milosrdnice i KB Merkur) sredstvima EU fondova i putem javno privatnih partnerstva, dok će se Klinika za dječje bolesti Zagreb kompletno preseliti na novu lokaciju.
• Ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada osoba s invaliditetom.  Djelomično konkretna mjera kojom bi se to trebalo osigurati je otvaranje pet novih centara za profesionalnu rehabilitaciju u Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Vinkovcima.

Nekonkretni ciljevi

• Unapređenje sustava kolektivnog pregovaranja. U programu se navodi da će se raditi na unapređenju socijalnog dijaloga temeljem Akcijskog plana koji je utvrđen u suglasnosti s predstavnicima sindikata i poslodavaca.
• Ublažavanje nejednakosti građana. Iako se konstatira da je u fokusu koalicije ublažavanje nejednakosti građana te rješavanje socijalnih posljedica krize, u programu se ne navode konkretne buduće mjere kako će se s tim problemom obračunati, već se uglavnom nabraja ono što je postignuto u prošlom mandatu (vezano uz dugove u švicarskim francima, ovrhe, oprost duga socijalno ugroženima, smanjenje zateznih kamata).

Poboljšanje učinkovitosti javnog sektora 

Koalicija Hrvatska raste nije se opredijelila za masovna otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru, već inzistira na poboljšanoj učinkovitosti. Međutim, ciljevi koje je u tom smislu stavila pred sebe samo su djelomično konkretni. Konkretne mjere koje se mogu pronaći u ovom poglavlju svode se na najavu povećanja broja javnih usluga putem sustava e-Građani i e-Poslovanje i na daljnju digitalizaciju zemljišnih knjiga, odnosno uspostavu jedinstvenog tijela za zemljišnu upravu sastavljenog od geodetskih i pravnih stručnjaka koji će uskladiti stanje iz evidencije sa stanjem na terenu. Vezano uz pravosuđe, od konkretnih mjera najavljeno je skraćivanje trajanja sudskih postupaka i daljnje smanjenje neriješenih predmeta.

Djelomično konkretni ciljevi

• Nastavak reformi u javnom sektoru. Koalicija objašnjava kako se reforme neće provoditi pukim smanjenjem javnog sektora, masovnim otpuštanjem i rezanjem troškova, već povećanjem učinkovitosti. Djelomično konkretne mjere koje navode su nastavak prirodnog odljeva i restriktivna politika novog zapošljavanja te novi model plaća koji podrazumijeva uvođenje varijabilnog dijela plaća, odnosno nagrađivanje najboljih zaposlenika u sustavu. Konkretna mjera koja se spominje je povećanje broja javnih usluga putem sustava e-Građani i e-Poslovanje na najmanje 100 u četiri godine.
• Poboljšanje kvalitete pravosudnog sustava, pravna država i pravna sigurnost građana. Koalicija želi da svaki građanin koji dođe u doticaj s pravosudnim sustavom ima osjećaj pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, ali od konkretnih mjera spominju samo plan da se u iduće četiri godine prosječno trajanje sudskih postupaka smanji na ispod 300 dana te da se u iduće četiri godine smanji broj neriješenih sudskih predmeta ispod 350.000. Sljedeća konkretna mjera je da se tijekom 2016. u Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) prenesu svi preostali podaci te da se uskladi i trajno objedini najmanje 60 posto podataka koji se tiču definiranja i smještaja katastra i gruntovnice. Najavljena je i daljnja digitalizacija zemljišnih knjiga te uspostava jedinstvenog tijela za zemljišnu upravu sastavljenog od geodetskih i pravnih stručnjaka koji će morati uskladiti stanje iz evidencije sa stanjem na terenu.

Obrazovanje za 21. stoljeće

Ovo poglavlje napisano je u prilično apstraktnom tonu. Konkretni ciljevi koje je koalicija zacrtala za idući mandat su ograničeni ciljevi poput povećanja broja istraživača i boljeg smještaja za studente, dok bi se strateški ciljevi trebali realizirati kroz samo djelomično konkretno opisanu implementaciju novih kurikuluma.

Konkretni ciljevi

• U naredne tri godine povećati broj istraživača u RH za 15 posto, što je vezano uz ranije najavljena veća ulaganja u istraživanja.
• Bolji smještaj za studente. Konkretna mjera kako će se to provesti je povećanje broja kreveta jer je za izgradnju i obnovu studentskih domova iz EU fondova, kako tvrdi SDP-ova koalicija, osigurano 936 milijuna kuna, što bi trebalo omogućiti povećanje broja kreveta za 3000 studenata, uključujući obnovu doma u Rijeci te smještaj u Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu i Virovitici.

Djelomično konkretni cilj

• Osim primarnog zadatka osiguranja dostupnosti obrazovanja za sve, kao strateški cilj navedeno je stvaranje ‘još modernijeg i inovativnijeg sustava obrazovanja, znanosti i tehnologije, što će poduprijeti osobni razvoj, zapošljivost i konkurentnost pojedinaca’. Među mjerama koje bi to trebale omogućiti nedovoljno je konkretna mjera provođenja novih kurikuluma te konkretno obećanje kako će se u četiri godine u različite vidove obrazovanja, od srednjoškolskog do visokog, za istraživanje i razvoj te za obrazovni standard uložiti više od 7,5 milijardi kuna.

Nekonkretni cilj

• “Još snažnije povezati znanost i visoko obrazovanje s gospodarstvom”. Nisu navedene konkretne mjere kako će se ovaj cilj ostvariti.

Suvremena infrastruktura za novi gospodarski rast i bolji standard građana

Ovo se poglavlje odnosi na prometnu i energetsku infrastrukturu. Postavljeni su uglavnom konkretni ciljevi, ali ih ne prate potpuno konkretne mjere kojima bi se ciljevi mogli ostvariti i ne donosi se precizni vremenski raspored. Ulaganja u infrastrukturu također su bazirana uglavnom na europskim fondovima.

Konkretni ciljevi

• Podizanje sigurnosti u željezničkom prometu te podizanje brzine na 160 km/h na putničkim i 90 km/h na teretnim dionicama, radi podizanja konkurentnosti prijevoza tereta iz morskih luka prema unutrašnjosti. Konkretna mjera kojom bi se to postiglo je izgradnja 51 kilometara nove pruge, obnova i modernizacija 265 kilometara postojećih pruga te osiguravanje 220 željezničko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima za što je u idućem mandatu, kako tvrdi SDP-ova koalicija, osigurano osam milijardi kuna iz EU fondova.
• Gradnja Pelješkog mosta. Konkretna mjera – navodi se kako su osigurani svi preduvjeti za gradnju u 2016. godini
• Izgradnja mosta do Čiova. Za to je predviđena djelomično konkretna mjera – koalicija tvrdi da su osigurana sredstva iz EU fondova, ali se ne spominje kolika sredstva, ni kad počinje gradnja
• Dovršenje splitske (kaštelanske) obilaznice i obilaznice oko Vodica. Za to su predviđene djelomično konkretne mjere – navodi se da će se to financirati većinom iz EU fondova, ali ne i konkretni vremenski raspored i sredstva.

Djelomično konkretni ciljevi

• Poboljšanje kvalitete putničkog prijevoza i jačanje konkurentnosti trgovačkih društava iz područja prijevoza HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. i HŽ Carga d.o.o. Konkretna mjera je da uz proizvodnju elektromotornih vlakova počinje i proizvodnja dizel vlakova, a ukupna investicija financiranja gradnje 44 nova vlaka iznosi 1,6 milijarde kuna.
• Realizacija projekata izgradnje agregacijske i pristupne nacionalne širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna na svim područjima RH temeljem donesenih programa i projekata. Djelomično konkretna mjera – za provedbu su, kako tvrdi SDP-ova koalicija, osigurana sredstva iz europskih fondova u vrijednosti 1 milijarde kuna, ali ne spominju se rokovi.
• Poboljšati sigurnost opskrbe energentima te naš ukupni položaj na energetskom tržištu regije i Europe. Taj bi se cilj trebao postići izgradnjom LNG terminala, Plomina C i drugih značajnih energetskih objekata. Navodi se samo kako je projekt Plomin C procijenjen na vrijednost od 1 milijarde eura, ali nikakva druga konkretizacija oko izgradnje LNG terminala i Plomina C.

Očuvanje okoliša i održivi razvoj

U poglavlju očuvanja okoliša prevladavaju konkretni ciljevi i konkretne mjere za njihovo ostvarivanje, ali opet se obećava da će se  sve uglavnom financirati iz fondova EU.

Konkretni ciljevi

• Nastavak izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Konkretna  mjera – za izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom osigurano je 5 milijardi kuna iz EU fondova i vlastitih sredstava, tvrdi koalicija Hrvatska raste. Koštijun i Marišćina su pred otvaranjem, objavljeni su natječaji za radove na trima centrima za Šibensko-kninsku, Zadarsku i Karlovačku županiju te za centar Piškorica koji će pokrivati potrebe sjeverozapadne Hrvatske.
• Smanjenje broja stanovnika bez pristupa javnim vodoopskrbnim sustavima ili koji su spojeni na sustave koji ne udovoljavaju mikrobiološkim ili kemijskim parametrima s 930.000 u 2014. na 350.000 do 2023. Kao konkretna mjera navodi se da se kroz Operativni program “Zaštita okoliša 2007-2013” trenutno financira 11 projekata iz vodnog gospodarstva ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna, od čega 2 milijarde iz EU fondova. Najmanje 14 milijardi kuna će se uložiti u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, od čega je 7,7 milijardi kuna osigurano iz EU fondova, tvrdi SDP-ova koalicija. Četiri milijarde kuna se planira uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno zaštitu od poplava, od čega je 1,6 milijardi osigurano iz EU fondova, tvrdi SDP-ova koalicija.

Djelomično konkretni cilj

• Energetska obnova. Konkretna mjera je to što će se nastaviti sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, zgrada, javnih i komercijalnih objekata, industrije, turističkog i gospodarskog sektora. Za to je, kako obećava koalicija Hrvatska raste, osigurano preko 12 milijardi kuna, od čega 8 iz EU fondova. Očekuje se i otvaranje 16.000 novih zelenih radnih mjesta.

Regionalni razvoj i decentralizacija

Koalicija priznaje da tijekom prošle SDP-ove vlade nije uspjela provesti decentralizaciju, ali niti sada uglavnom ne postavlja konkretne ciljeve, niti donosi konkretne mjere za realizaciju decentralizacije. Nije kao konkretni cilj definirala ni smanjenje broja lokalnih jedinica, već će ono ovisiti o volji samih pojedinih jedinica. Jedina iznimka u ovom poglavlju je konkretna najava usmjeravanja sredstava iz EU fondova u najslabije razvijene gradove i županije.

Konkretni cilj

• Uz pomoć posebnih kriterija i natječaja za slabije razvijena područja osigurati da od 130 milijardi kuna ulaganja koja će se potaknuti uz pomoć EU fondova do kraja 2023. Predviđeno je da najmanje 60 posto (78 milijardi kuna) završi na području 12 najslabije razvijenih županija koje zaostaju za prosjekom RH više od 25 posto, a čiji udjel u stanovništvu RH iznosi 38 posto. Konkretna mjera koja će se upotrijebiti je to da su u natječaje za financiranje putem EU fondova ugrađeni dodatni kriteriji koji daju prednost slabije razvijenim područjima; otvaraju se i posebni natječaji iz EU fondova samo za slabije razvijena područja, obećava koalicija Hrvatska raste. Početkom 2016. pokrenut će se program ulaganja iz EU fondova vrijedan oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih gradova na slabije razvijenim i ratom pogođenim područjima kao što su Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i Knin. Pomoć je i novoosnovani Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata vrijedan oko 150 milijuna kuna godišnje.

Nekonkretni ciljevi

• Reformu postojećeg sustava lokalne i regionalne samouprave treba usmjeriti prema redefiniranju nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Mjere za primjenu tog cilja također su nedovoljno konkretne  – samoupravi s dovoljnim fiskalnim kapacitetom, tvrdi SDP-ova koalicija, treba dodijeliti poslove vezane posebno uz zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb te obrazovanje. Onima koji nemaju dovoljan fiskalni kapacitet treba ograničiti nadležnosti, a najslabijima definirati okvir unutar kojeg mogu obavljati samo najnužnije funkcije uz načelnika i članove općinskog vijeća u statusu volontera, stoji u planu koalicije Hrvatska raste. Složenije funkcije potrebno je prebaciti na susjedne, snažnije lokalne jedinice ili na županije uz adekvatnu financijsku kompenzaciju. Ne navodi se kako će se to točno i u kojem vremenu provesti. U sljedećoj nedovoljno konkretnoj mjeri navodi se kako se smanjenju broja lokalnih jedinica treba pristupiti na poticajan način, izbjegavajući metode prisile. Vlada će, obećava SDP-ova koalicija, predložiti odgovarajući mehanizam, primarno u smislu poreznih poticaja koji bi stimulirao fiskalno slabije jedinice lokalne samouprave na dragovoljno spajanje sa susjednim jedinicama.
• Planira se jačanje uloge velikih gradova s preko 100.000 stanovnika. Nekonkretna mjera koja slijedi navodi kako će gradovi imati veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom te u mjerama za provedbu zaštite okoliša “gdje ocjenjujemo da postoje svi preduvjeti da se učinkovitost u obavljanju javnih poslova poveća”.

Napredno i sigurno društvo

Ovo je poglavlje vrlo široko postavljeno – od zaštite ljudskih i manjinskih prava, prava mladih, suradnje s udrugama civilnog društva, preko borbe protiv korupcije do sporta i kulture.  Uz gomilu lijepih fraza, tek je pokoji djelomično konkretni cilj za novi mandat i uglavnom izostaju konkretne mjere. Jedina je iznimka u dijelu koji se odnosi na već spominjano otvaranje novih radnih mjesta za zapošljavanje mladih gdje se kao konkretne mjere najavljuju nastavak programa “stručnog osposobljavanja” i “Garancije za mlade”, uz podsjećanje da je HBOR razvio poseban program kreditiranja za poduzetnike-početnike kojeg podržava HAMAG-BICRO izdavanjem jamstava.

Djelomično konkretni ciljevi

• Otvaranje novih radnih mjesta za zapošljavanje mladih. Kao konkretna mjera navodi se kako se nastavlja započeto u prošlom mandatu: program “stručnog osposobljavanja” i “Garancija za mlade”, a HBOR je razvio poseban program kreditiranja za poduzetnike-početnike kojeg podržava HAMAG-BICRO  izdavanjem jamstava.
• Cilj je zadržati dosadašnja ulaganja u jačanje kapaciteta udruga te osigurati dodatna ulaganja u nevladin sektor iz strukturnih fondova EU. Djelomično konkretne mjere, uz nabrajanje onog što je postignuto u prošlom mandatu, najavljuju kako će se unaprijediti Zakon o zakladama da bi se potaknuo razvoj zaklada lokalne zajednice koje mogu brže i efikasnije podržavati rad lokalnih udruga, a bit će potaknuta i dugoročna suradnja udruga s JLPS i sa sveučilištima.

Nekonkretni ciljevi

• Snažno ustrajati na zaštiti najširih prava svakog pojedinca i prava manjinskih skupina, u uspostavljanju i čuvanju socijalnih prava te širenju prostora građanskih sloboda. Za to se navode nekonkretne mjere: nastavit će se aktivnosti koje imaju za cilj povećanje prava nacionalnih manjina, što se posebno odnosi na političku participaciju, školovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, pomaganje kulturnih i drugih organizacija koje čuvaju identitet nacionalnih manjina putem Savjeta za nacionalne manjine te ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina.
• Jednaki pristup obrazovanju za sve mlade ljude, bez obzira na njihov socijalni status. Za to se ne navode nove konkretne mjere, već se samo nabraja što je vlada radila u prošlom mandatu.
• I u idućem mandatu će se nastaviti obračun s korupcijom u svim tijelima javne vlasti te podržati kapaciteti ključnih i neovisnih državnih institucija nadležnih za borbu protiv svih oblika nezakonitosti i korupcije “na način na koji to možemo – prije svega financijski”, obećava koalicija Hrvatska raste. Konkretne mjere nisu navedene.
• Prepuštanje sporta sportašima i oslobađanje od političkog utjecaja. Kao djelomično konkretna mjera navodi se izrada novog cjelovitog Zakona o sportu s jasno definiranim mehanizmima upravljanja i odgovornosti za uložena javna sredstva te ostvarivanja javnih potreba u sportu i provođenja preventivnih programa
• Cilj je uspostaviti sustav javnog, privatnog i mješovitog te neizravnog financiranja kulture (porezne olakšice za kulturu) s prioritetima korištenja europskih fondova za kulturu i dostizanja jednopostotnog nacionalnog proračunskog standarda za kulturu. Kao nekonkretna mjera navodi se izgradnja sustava strateškog planiranja na svim razinama kulturne organiziranosti te prilagodba modela financiranja javnih potreba u kulturi.