Bivši voditelj tehničkih poslova Hrvatske radiotelevizije (HRT) neovlašteno je upadao u kompjutere svojih kolega. Prema informacijama koje su došle do naše redakcije, a koje javna televizija nije demantirala, njegovim neovlaštenim upadima bilo je pogođeno čak stotinjak djelatnika. Upućeni u ovaj skandal otkrili su nam kako je, koristeći svoje administratorske ovlasti, djelatnik R.K. (čiji su puni podaci poznati redakciji) pregledavao, uz ostalo, tuđe životopise, povijesti bolesti te čak i privatne datoteke s fotografijama s putovanja – među kojima su bile i one s djecom.
Navodno su bili kompromitirana i računala djelatnika Ravnateljstva HRT-a, Kadrovskih poslova, Pravne službe, Nabave i Marketinga. Među djelatnicima kruže glasine i kako je zaposlenik privatnim tvrtkama navodno otkrivao važne informacije o javnim nabavama, ali za to, na naš upit, nismo dobili potvrdu HRT-a.
Nakon što je rabota tadašnjeg šefa tehničkih poslova otkrivena, djelatnike kojima je upadao u kompjutere su jednog po jednog pozivali kako bi potpisali izjavu u kojoj su bili upozoreni da su im osobni podaci kompromitirani. U dokumentu koji su djelatnici morali potpisati, uz ostalo, stajalo je kako se provodi istraga radi saznanja da je jedan od radnika HRT-a neovlašteno pristupio i vršio obradu nad osobnim i drugim podacima određenih radnika HRT-a, koristeći svoje administratorske ovlasti u nedopuštene svrhe, te da su njihovi podaci bili kompromitirani.
Radnik s kojim smo komunicirali otkrio nam je kako je sve bilo obavljeno u strogoj tajnosti i da se jako pazilo da se djelatnici koji su pozivani da potpišu izjavu ne susretnu.
Otkriven je krajem kolovoza
Prema informacijama od nekoliko naših dobro upućenih izvora, R.K. je otkriven krajem kolovoza. Forenzika je ubrzo pokazala kako je doista upadao u računala tijekom lipnja i srpnja ove godine, ali kako ništa od podataka nije spremao negdje drugdje već ih je samo gledao. “Ako je tomu doista tako, tko nama jamči da za nekoliko godina nećemo imati problema zbog tih upada ili da nas se neće ucjenjivati s podacima koje je on vidio? Tko nam jamči da ih doista nije negdje pohranjivao?”, ogorčeno nam je ispričao jedan radnik.
On nam je ukazao i na jedan apsurd. Naime, zbog toga što su poslovna računala na HRT-u imala problema s ponovnim spajanjem na printere, uputa nadređenih bila je da se prilikom odlaska s posla ona ne gase. Djelatnicama je bilo poručeno da se samo odlogiraju. Upravo je to, tvrdi nam djelatnik, olakšalo R.K. pristupanje osjetljivim podacima drugih radnika.
Bivši radnik je brat suca Visokog kaznenog suda
No tu priča postaje još čudnija. Budući da je prema Kaznenom zakonu neovlašten i nezakonit pristup tuđem računalnom sustavu ili računalnim podacima kazneno djelo (za koje je u slučaju upada u sustave javne ustanove od posebnog interesa propisana kazna zatvora i do tri godine), za voditelja tehničke službe je isprva bio pripremljen izvanredni otkaz ugovora o radu. Međutim, već nekoliko dana kasnije, ta je odluka promijenjena u sporazumni raskid ugovora o radu. Kako doznajemo, R.K. ipak nije dobio otpremninu. Nije zanemarivo i da je R.K. brat suca Visokog kaznenog suda.
R.K. je bio i u povjerenstvu koje je ocjenjivalo ponude za javnu nabavu softvera za ocjenjivanje radnika o kojem je Faktograf ranije pisao. Tada smo izvještavali da se na natječaj vrijedan 880 tisuća eura javila samo jedna tvrtka, SD Worx, u čijoj upravi sjedi osoba koja je navodno kumski povezana s glavnim ravnateljem HRT-a Robertom Švebom. Iz SD Worx-a te HRT-a Faktografu nisu demantirali taj kumski odnos. Štoviše, sam glavni ravnatelj je pred Odborom za informiranje, informatizaciju i medije izričito odbio odgovoriti na izravno pitanje SDP-ove zastupnice i članice Odbora Mirele Ahmetović o svojoj kumskoj povezanosti s tom osobom.
HRT-u prijeti novčana kazna
Iz Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu Faktografu su odgovorili kako se u ovom slučaju provode izvidi koji su tajni, sukladno članku 206.f stavak 1. Zakona o kaznenom postupku. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka tvrde kako ih je HRT obavijestio o incidentu te je u u tijeku nadzorno postupanje nad HRT-om.
“Kao i u svakom slučaju ako se utvrdi kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno svojim ovlastima, Agencija može izdati korektivnu mjeru/mjere iz članka 58. Uredbe, a u koje ubrajamo i izricanje upravne novčane kazne”, odgovorili su nam.
Dodaju i kako su opći uvjeti za izricanje upravnih novčanih kazni propisani člankom 83. Opće uredbe o zaštiti podataka. Tako je, navode iz AZOP-a, za kršenja odredbi navedenih u članku 83. stavku 4. (primjerice nepoduzimanje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera) moguće izreći upravne novčane kazne do 10 milijuna eura, ili u slučaju poduzetnika do 2 posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće.
“Za kršenja odredbi navedenih u članku 83. stavku 5. (primjerice kršenje prava ispitanika) mogu se izreći kazne u iznosu do 20 milijuna eura, ili u slučaju poduzetnika do 4 posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće”, poručili su iz Agencije. Dakle, utvrdi li se da javna televizija nije poduzela odgovarajuće tehničke mjere te su zbog toga radnicima bila prekršena prava – prijeti im paprena kazna.
Na niz pitanja HRT nam nije odgovorio
Iz HRT-a nam, pak, nisu službeno željeli otkriti koliko je doista radnika bilo pogođeno nezakonitim radnjama bivšeg voditelja tehničke službe, od kada do kada točno su se događali ti neovlašteni upadi, na koji su sve načine bili kompromitirani podaci ostalih radnika, što je doista pokazala njihova forenzika, je li poslovanje HRT-a bilo ugroženo tim incidentom, kako je moguće da je taj zaposlenik imao pristup tuđim računalima, na koji su način njegovi nadređeni sankcionirani, koje su sve radnje poduzete da se takvo što spriječi u budućnosti, zašto je potpisan sporazumni raskid ugovora te je li R.K. odavao poslovne tajne ili čak ucjenjivao Upravu.
Odgovorili su nam tek kako su poduzeli sve zakonske radnje, mjere i prijave nadležnim tijelima vezano za predmetni slučaj, ali da, budući da određeni postupci još uvijek traju, ne mogu komentirati dalje.
“Ističemo dodatno da su sustavi u kojima su podaci naših klijenata i korisnika sigurni te ne postoji sumnja ni bojazan od njihove ugroze. Radnopravne odnose, zbog njihove osobne i povjerljive naravi, ne komentiramo”, kratko su nam poručili.
Na naše dodatno pitanje koje su to točno sve zakonske radnje, mjere i prijave nadležnim tijelima vezano za predmetni slučaj poduzeli, odgovorili su kako nemaju dodatnih komentara.
Od naših izvora doznali smo kako je HRT nakon ovog incidenta upozorio radnike da na svojim poslovnim računalima više ne drže privatne podatke.
“Nisam neovlašteno upadao!”
Faktograf je uspio kontaktirati bivšeg djelatnika R.K. U telefonskom razgovoru rekao nam je kako nije istina da je neovlašteno upadao u kompjutere. Prema njemu, on je imao iste administratorske ovlasti kao i “30 drugih djelatnika”.
Štoviše, R.K. ustraje na tome da nije radio baš ništa protuzakonito te optužuje ostale djelatnike za nemar. “Oni su ostavljali svoje osobne podatke na službena poslovna računala – a to nisu smjeli. Ja sam u datotekama koje sam pregledavao samo tražio zlonamjerni ili štetni softver. Nisam radio ništa neovlašteno. Pazite kako upotrebljavate tu riječ”, kazao je R.K. za Faktograf, dodavši da je to za njega bila “već gotova priča”, a mi ga sada podsjećamo na to “neugodno iskustvo”.
Potom nam je predložio sastanak, a iako smo mu ostavili kontakt, tjednima kasnije nije nam se više javljao, čak niti na broj na kojem smo ga ranije dobili.
Ispravak (28.10.2025.): U tekstu je ranije omaškom navedeno da je brat bivšeg djelatnika sudac na Županijskom sudu u Zagrebu i da se nije uspješno kandidirao za suca Visokog kaznenog suda. Ispravno je da taj sudac doista radi na Visokom kaznenom sudu.
