Predizborno sučeljavanje koje se između 12 i 14 sati održalo u Novinarskom domu prošlo je bez Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića. Lideri dvije najveće koalicije na debatu su poslali “rezerve”: HDZ-ovu koaliciju predstavljao je Ivan Domagoj Milošević, a SDP-ovu Siniša Hajdaš Dončić.
Zajedno s njima svoje su stavove na sučeljavanju u organizaciji Platforme 112 i televizije N1 iznosili Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), Ivo Josipović (Uspješna Hrvatska), Milorad Pupovac (SDSS), Ružica Vukovac (MOST) i Mirela Holy (ORaH). Na sučeljavanje je bio pozvan i Milan Bandić, koji se nije pojavio.
Iako je većina debate bila posvećena planovima za budućnost i prijedlozima nužnih reformi kako ih vide kandidati, tijekom dvosatnog sučeljavanja mogle su se čuti i tvrdnje podložne činjeničnoj provjeri. Faktograf se u svojoj analizi predizbornog sučeljavanja pozabavio nekim od takvih tvrdnji sudionika rasprave.
“Ja sam se zalagao za profilaciju ovlasti predsjednika, ne za njihovo povećanje” – Ivo Josipović.
Ocjena – Ni pola fakta.
Točan nacrt ustavnih promjena koje je Josipović obećavao predstaviti nakon što osvoji drugi predsjednički mandat javnost nikad nije vidjela. No, iz informacija koje su došle do medija (Jutarnji.hr), te iz ankete koju je naručio Ured predsjednika dok je Josipović još u njemu sjedio (Vecernji.hr), a čije nalaze je bivši šef države citirao i u svom predizbornom programu prilično se jasno razaznaje kakve je reforme Josipović želio uvesti. Većinu svojih ovlasti Josipović je želio preciznije definirati, ali u nekim se stvarima zalagao i za proširenje ovlasti predsjednika. Konkretno, priželjkivao je da predsjednik dobije pravo odbiti staviti svoj potpis na zakonski prijedlog kojeg smatra neustavnim, odnosno da uloži veto na takav prijedlog zakona.
“HDZ se prvi ogradio od HDSSB-ovih crnokošuljaša” – Ivan Domagoj Milošević.
Ocjena – Ni F od fakta.
Najburniji dio sučeljavanja bila je rasprava oko postizbornog koalicijskog potencijala HDSSB-a, stranke Branimira Glavaša. Glavnu riječ vodila je Holy, koja je Hajdaša Dončića dovela u nezgodnu situaciju inzistirajući na odgovoru na pitanje je li Glavaš potencijalni koalicijski partner SDP-a, a zbog ovdje citirane izjave prozvala je i HDZ-ovca Miloševića. Naime, na postrojavanje Glavaševe Sokolske straže (SS) pred Hrvatskim saborom je ORaH reagirao još 21. listopada, kada su tražili i reakciju Ministarstva unutarnjih poslova. Ivo Josipović je, pak, putem Facebooka još 19. listopada poručio kako je “strašno da se crnokošuljaši postrojavaju na Trgu sv. Marka”. HDZ-ovo “ograđivanje” o kojem govori Milošević uslijedilo je tek 31. listopada, a nakon što je Karamarko za Jutarnji list dao intervju u kojem je govorio o mogućnosti postizborne suradnje s Glavaševom strankom. “Mislim da je takva koalicija gotovo nemoguća”, rekao je Karamarko u tom intervjuu, ipak ostavivši otvorenu mogućnost za eventualnu koaliciju.
“Ulažemo 0,75 posto BDP-a u znanost, istraživanje i inovacije. Prosjek EU je tri posto” – Mirela Holy.
Ocjena – Tri kvarta fakta.
Brojke koje je predsjednica ORaH-a iznijela na sučeljavanju približno su, ali ne i potpuno točne. Citiramo izvješće saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu o prijedlogu Državnog proračuna RH za 2015. godini i projekcijama za 2016. i 2017. godinu: “RH znatno zaostaje za prosjecima EU i ne slijedi njene preporuke i direktive, iako je EU prosjek za obrazovanje otprilike 4,5 posto, dok je hrvatski 3,5 posto, EU prosjek za znanstvena istraživanja premašuje 2,5 posto, dok je hrvatski otprilike 0,7 posto”.
“O rezovima govori stranka na vlasti koja je u četiri godine zadužila zemlju za 100 milijardi kuna. Hajdaš Dončić ne zna da su proračunski rashodi 130 milijardi kuna” – Ivan Domagoj Milošević.
Ocjena – Ni F od fakta.
Prema službenim podacima podacima Hrvatske narodne banke, dug opće države je u prosincu 2011. godine iznosio 211,898 milijardi kuna. Prema brojaču javnog duga Udruge Lipa, trenutno javni dug iznosi 288,159 milijardi kuna, što bi značilo da se javni dug za vrijeme mandata vlade Zorana Milanovića povećao za 76,261 milijardi kuna. Nadalje, na stranicama Ministarstva financija stoji da su ove godine predviđeni proračunski rashodi u iznosu od 120.717.327.467 kuna.
“Sada je zaposleno 5467 osoba više nego 2011. godine” – Siniša Hajdaš Dončić.
Ocjena – Ni F od fakta.
U prosincu 2011. godine, netom prije nego je vlast preuzela vlada Kukuriku koalicije, u Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo ukupno 1.367.872 zaposlenih osoba. U rujnu 2015. godine je, prema DZS-u, bilo zaposleno 1.360.845. Broj zaposlenih se u predmetnom razdoblju smanjio za 7027.
“87 posto našeg BDP-a je u dugu” – Mirela Holy.
Ocjena – Tri kvarta fakta.
Predsjednica ORaH-a i u ovom slučaju raspolaže približno točnim, ali ne i najsvježijim brojkama. Prema podacima Eurostata objavljenim 22. srpnja ove godine, hrvatski javni dug na kraju prvog kvartala 2015. doista je iznosio 87,7 posto. No, prema podacima Eurostata od 23. listopada, hrvatski javni dug na kraju drugog kvartala iznosio je 85,7 posto.
“Ove godine smo otvarali 500 radnih mjesta tjedno” – Siniša Hajdaš Dončić.
Ocjena – Tri kvarta fakta.
Državni zavod za statistiku u prosincu 2014. godine evidentirao je 1.316.686 zaposlenih. U rujnu 2015. godine, što su zadnje brojke koje je DZS objavio, bilo je 1.360.845 zaposlenih. Broj zaposlenih u prvih devet mjeseci ove godine se, dakle, povećao za 44.159. S obzirom da je u prvih devet mjeseci 2015. uspjelo stati nešto manje od 40 tjedana, ispada da je broj zaposlenih u prosjeku rastao za više od 1103 osobe tjedno. No, treba uzeti u obzir i činjenicu da se u rujnu i dalje osjećaju efekti sezonskog zapošljavanja pa je prošle godine tako s rujna na listopad, prema podacima DZS-a, izgubljeno čak 16.867 radnih mjesta. No, ako i pretpostavimo da će sličan efekt biti primjetan i ove godine, pa od broja radnih mjesta koja su nastala između prosinca 2014. i rujna 2015. oduzmemo 16.867 (pretpostavimo sezonskih) radnih mjesta, ispada da je tjedno ove godine u Hrvatskoj u prosjeku nastajalo više od 682 radna mjesta. Ispada tako da je računica koalicije Hrvatska raste barem približno točna, iako će konkretni podaci o broju novostvorenih radnih mjesta biti sasvim jasni tek nakon što dobijemo detaljniji uvid u efekte sezonskog zapošljavanja.
“Broj blokiranih osoba (u mandatu Milanovićeve vlade) povećan je za 160 tisuća” – Ivan Domagoj Milošević.
Ocjena – Ni pola fakta.
Prema podacima Financijske agencije (Fina), broj građana u blokadi 31. rujna 2015. godine iznosio je 320.952. Drastičan je to rast s obzirom na podatke Fine koji se odnose na 31. siječnja 2012. godine, odnosno na sam početak mandata Kukuriku vlade – tada je u blokadi bilo 211.234 građana. Prema podacima Fine broj građana u blokadi u mandatu Milanovićeve vlade povećao se za 109.718 osoba, što je ipak osjetno manje od Miloševićeve procjene.
