“Kada je postao ministar onda je utvrđeno da je bio u prekršaju. Prema tome, apsolutno, zbog toga je i čovjek odstupio iako je dokazao da nije počinio ništa nezakonito. Ja ga ne želim braniti neprincipijelno, ja ga branim principijelno, nije počinio nikakvo kazneno djelo, a prekršaj je prekršaj. Zbog toga je on, nakon što je dokazao da nije počinio kazneno djelo rekao dobro, sad ja idem”, izjavio je Tomislav Karamarko komentirajući ostavku bivšeg ministra branitelja Mije Crnoje (Nova TV).
Crnoja je, međutim, u razgovoru za Dnevnik HRT-a 26. siječnja i sam priznao da je kršio zakon. “Insinuacije su medija i napad na mene i Vladu da ja zbog prijave prireza nisam prijavljen na adresu u Podsusedu. Želim biti na toj adresi zbog dokumentacije vezane za gradnju kuće, da mi bude lakše rješavati papirologiju. Spreman sam potpuno namiriti dug prema Gradu Zagrebu”, izjavio je tada Crnoja.
Priznao kršenje zakona
Time je Crnoja priznao lažnu prijavu prebivališta, čime je prekršio odredbe 10. članka Zakona o prebivalištu. “Prilikom prijave prebivališta i boravišta osoba da je pisanu izjavu da se u mjestu i na adresi prebivališta ili boravišta nastanila”, stoji u predmetnom Zakonu. Četvrti stavak 16. članka istog Zakona propisuje da će novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna biti kažnjena fizička osoba koja prilikom prijave prebivališta i boravišta da lažnu izjavu da se u mjestu i na adresi prebivališta ili boravišta nastanila.
Također, kada kaže da je “spreman potpuno namiriti dug prema Gradu Zagrebu”, Crnoja priznaje i neplaćanje prireza porezu na dohodak. Obveznici plaćanja takvog prireza, kako se može doznati na internetskoj stranici Porezne uprave, su svi obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine/grada koji su propisali obvezu plaćanja prireza. Prirez na području Zagreba iznosi 18 posto, a na području Samobora nula posto.
O iznosu utaje ovisi je li počinio kazneno djelo
Nadležne institucije stoga bi morale utvrditi za koji je iznos Crnoja oštetio Grad Zagreb, te prosuditi je li time prekršen članak 256. Kaznenog zakona koji regulira utaju poreza ili carine.
“Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, propisuje predmetni članak Kaznenog zakona.
