„Pazite, mi izlazimo na izbore kao Most, a gospođa Benčić se ukrcala Siniši Hajdašu Dončiću na listu. Ne smeta joj što je predao ovu plažu Costabella, tu koncesiju. Ne smeta joj što je želio monetizirati hrvatske autoceste. I ona mene optužuje. Nas koji smo deset godina u oporbi, koji na izbore izlazimo sami…“, ustvrdio je Nikola Grmoja, predsjednik Mosta.
On i Sandra Benčić iz Možemo gostovali su prošlog tjedna u studiju RTL Danas govoreći o aktualnim političkim temama, a jedna od njih su bile i moguće koalicije.
Iako Grmoja sada govori o samostalnom izlasku Mosta, činjenica je da na prošle parlamentarne izbore Most izašao u koaliciji s Hrvatskim suverenistima i Nezavisnom listom mladih.
Most kao oporba
Zastupnicu stranke Možemo zasmetala je Grmojina tvrdnja da je Most deset godina u oporbi.
„Kako ste u oporbi, dva puta ste bili u koaliciji s HDZ-om“, upitala je Sandra Benčić.
„Bili smo 2017. po šest mjeseci, a vi izlazite na izbore sa SDP-om“, uzvratio je Grmoja.
Most je sada u oporbi, međutim, netočno je da je Most u koaliciji s HDZ-om bio dva puta po šest mjeseci tijekom 2017. godine. Točnije bi bilo reći da je Most tijekom 2016. godine ušao u koalicije s dva različita HDZ-a – jedna koalicija definitivno se raspala u lipnju 2016. godine, a druga u travnju 2017. godine.
Naime, uoči parlamentarnih izbora 2015. godine, Most je tvrdio kako neće u postizborne koalicije niti s HDZ-om, a niti sa SDP-om. Štoviše, tadašnji čelnik Mosta Božo Petrov te je najave osnažio izjavom potpisanom kod javnog bilježnika.
U postizbornim mučnim pregovorima (i sa SDP-om i s HDZ-om) koji su trajali više od mjesec dana, Most se odlučio za HDZ kojeg je tada vodio Tomislav Karamarko. On, međutim, nije preuzeo vođenje vlade (što je bio jedan od zahtjeva Mosta) već je za predsjednika Vlade odabran nestranački Tihomir Orešković.
Reformska Vlada koalicijskih partnera HDZ-a i Mosta izglasana je 22. siječnja 2016. godine. Od samog početka službe odnosi dva partnera bili su puni napetosti, da bi koalicija u konačnici pukla sredinom lipnja 2016. godine zbog „afere konzultantica“. Naime, u svibnju je otkriveno da je tvrtka Karamarkove supruge Ane Šarić Karamarko poslovala s tvrtkom Josipa Petrovića, Karamarkova prijatelja i lobista MOL-a s kojim je u tom trenutku zbog spora oko INA-e Hrvatska bila na arbitraži (1, 2, 3).
U rujnu 2016. godine održani su prijevremeni izbori na koje je HDZ poveo Andrej Plenković. Nakon izbora, Most ulazi u koaliciju s „novim“ HDZ-om. Nova koalicijska vlada na dužnost je stupila 19. listopada 2016. godine. Most je u njoj izdržao do 27. travnja 2017. godine kada je Plenković smijenio trojicu Mostovih ministara koji bili prisutni na sjednici Vlade i koji su podržali prijedlog oporbenog SDP-a koji je u Saboru tražio izglasavanje nepovjerenja Zdravku Mariću, tadašnjem ministru financija, zbog njegove uloge u aferi Agrokor (1, 2).
„Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra“, rekao je Plenković nakon glasanja na Vladi i to je bio kraj koalicije. Do novih izbora nije došlo jer je HDZ presložio saborsku većinu, a Most je prešao u opoziciju u kojoj se nalazi devet godina i dva mjeseca.
Parlamentarne stranke pripremaju se za izbore kao da će biti sutra
Glavna tema gostovanja Sandre Benčić i Nikole Grmoje, međutim, nije bila prošlost, već budućnost i pripreme stranaka za parlamentarne izbore koji bi se u redovnoj proceduri trebali održati za dvije godine.
Točno je da se Možemo i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) na predstojeće izbore spremaju izaći u koaliciji, a programske pregovore započet će na jesen. Kao pripremu za to, dvije su stranke nakon terenskog rada, ovaj tjedan zaključile kampanju u kojoj su se fokusirale na ukorijenjenu inflaciju koju nazivaju „Plenkovićevom inflacijom“.
Sam je HDZ još krajem 2025. godine najavio kako će tekuća, 2026. godina, biti u znaku priprema za parlamentarne izbore 2028. godine, a parlamentarne stranke već mjesecima, što kroz rad u Saboru, a što na terenu pokazuju kako se pripremaju za izbore kao da će biti sutra, a ne za dvije godine.
Predsjednik Vlade je opovrgnuo da će do prijevremenih izbora doći (1, 2, 3, 4). „Te teme, hoće li biti izvanredni izbori, hoće li koalicija preživjet, to je toliko već prežvakano, dosadno, deplasirano. (…) Što se tiče idućih izbora, kako sad stvari stoje, oni će biti u 2028. godini. Dakle, mi smo na pola mandata naše treće Vlade, ja sam predsjednik HDZ-a i sigurno sam tu da vodim HDZ i u nove izazove ili pobjede“, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade u razgovoru za RTL koncem lipnja, izražavajući pritom nezadovoljstvo što mediji uopće usuđuju spominjati mogućnost izvanrednih izbora. A to je legitimno pitanje.
Vladajuća koalicija trenutačno u Saboru može računati na većinu od 79 zastupnika. Pitanje je, međutim, što će se događati u narednim mjesecima, s obzirom na to da unutar DP-a ponovo vrije. Nakon parlamentarnih izbora 2024. u DP-u je došlo do raskola, a saborska većina pala je na tankih 76 glasova. Koncem 2025. godine vladajući su na svoju stranu pridobili bivšu SDP-ovu zastupnicu Bošku Ban. Iako je tada tvrdila da glasa po savjesti i da nije „žetončić“, u travnju se i službeno prebacila u redove HDZ-a, a člansku iskaznicu uručio joj je sam Plenković. Parlamentarnoj većini pristupili su i nezavisni Dario Zurovec te Darko Vuletić, predsjednik HSS-a koji je zamijenio HDZ-u nesklonog Krešu Beljaka. I tako je vladajuća koalicija došla do 79 glasova na koje može računati.
Unutar DP-a, pritom, nema mira. Rejting mu se nakon raskola u stranci srozao i nastavio padati uslijed niza afera s istim nazivnikom – Josip Dabro, nekadašni ministar poljoprivrede i glavni tajnik stranke. Početkom prošle godine, nakon što se u javnosti pojavila snimka na kojoj ga se vidi kako sa suvozačeva mjesta kroz prozor tijekom vožnje ispaljuje više hitaca iz pištolja, Dabro je dao ostavku. Kasnije su se pojavile i druge sporne snimke na kojima dvojici maloljetnika daje da pucaju iz automatskog oružja. Početkom ove godine, pak, pojavile su se snimke Dabre kako pjeva pjesmu koja veliča ustaškog poglavnika Antu Pavelića. Zbog toga je HSLS prijetio izlaskom iz koalicije, a u prijetnjama se pridružio i HNS, ali obje su stranke ostale u koaliciji (1, 2, 3).
U međuvremenu došlo je do razmimoilaženja između Ivana Penave, predsjednika DP-a i Dabre, koji je 20. travnja ove godine smijenjen s mjesta glavnog tajnika stranke (iako je tvrdio da je sam dao ostavku). Sukob unutar DP nastavljen je oko famozne rezolucije te stranke o Hrvatima u BiH. Iako je još prije dva mjeseca taj dokument inicirao sam Dabro, u raspravi o njemu uopće nije sudjelovao jer stranka nije prihvatila tekst koji je izradio njegov tim, već „se pojavio drugi dokument“ o kojem se u Saboru raspravljalo i koji je izglasan na prošlotjednoj zadnjoj sjednici prije ljetne stanke (iako je uobičajeno, na taj dokument Vlada nije Saboru poslala očitovanje). Tako je Dabro zapravo optužio Penavu da je sabotirao njegov rad.
„Od svog se djeteta nikada ne odustaje, pogotovo kako zapadne u nevolje s drogama ili opijatima iluzija“, riječi su kojima je Dabro za Novi list obrazložio zbog čega je glasao za rezoluciju za koju je pritom ocijenio da neće biti od koristi.
Dok je vladajuća koalicija u Saboru imala 76 ruku, izbacivanje Dabre iz DP-a nije dolazilo u obzir jer bi tako vladajući izgubili većinu. Danas, kada Plenkovićeva vlada ima 79 sigurnih ruku u Saboru, gubitak Dabre ne bi puno značio. Većina bi i dalje postojala.
Moguće je i da u slučaju izbacivanja Dabre iz DP-a, većina ostane na 79 ruku. Naime, nakon što je Branko Kolarić objavio da napušta SDP ta je stranka ostala bez još jednog saborskog zastupnika. Odmah su se pokrenula i nagađanja iz njegove dojučerašnje stranke o tome da će se Kolarić pridružiti saborskoj većini.
„Nažalost, nisam iznenađen ovakvom odlukom budući da se o njoj u kuloarima priča već par mjeseci. Priča se i da će Branko biti nova Plenkovićeva ruka u vladajućoj većini s ciljem preslagivanja i izbacivanja DP-a iz Vlade“, riječi su kojima je Saša Đujić, zastupnik SDP-a, komentirao Kolarićevo istupanje iz stranke.
Sam Kolarić tvrdi da se neće pridružiti vladajućima i da ostaje u oporbi.
Prema anketama, ni HDZ niti SDP neće moći sami formirati vladu
Domovinskom pokretu zasigurno je cilj što duže se zadržati na vlasti i dočekati redovne izbore za dvije godine. Prijevremeni izbori tu bi stranku izbacili iz vladajuće kombinatorike. Prema zadnjem Crodemoskopu, da su izbori provedeni u srpnju, DP uopće ne bi prešao izborni prag. Osvojili bi tek 2,1 posto birača.
Zadnja tri mjeseca rejting pada i HDZ-u i najvećoj oporbenoj stranci SDP. Da su izbori u srpnju, HDZ bi osvojio 27 posto birača (u svibnju je bio na 29 posto), a SDP 21,5 posto (22,2 u svibnju). Niti jedna od tih stranaka ne bi mogla samostalno formirati vladu. S obzirom na zadnje podatke o rejtingu stranaka, HDZ-u se kao jedini logičan potencijalni koalicijski partner s desnog spektra nameće Most s podrškom od 7,7 posto birača (7,3 u svibnju).
Stoga nije nelogično pitanje Grmoji – hoće li i treći put u koaliciju s HDZ-om. Prema sadašnjim anketama, to bi bila najrealnija opcija. Međutim, tijekom ovog razgovora Grmoja nije dao otvoren odgovor na to je li Mostu, za koji kaže da na iduće parlamentarne izbore izlazi samostalno, potencijalni postizborni koalicijski partner HDZ, kao što mu je to bio u prošlosti.
„Kao nacionalna stranka koja želi Hrvatsku urediti onako kako to hrvatski narod želi. Zato sam rekao da smo suverenisti. Zaustavit ćemo sve one koji rasprodaju Hrvatsku – od Plenkovićevog HDZ-a do Siniše Hajdaša Dončića, koji je dao ovu koncesiju. (…) Ne ulazim u niti jednu utakmicu baveći se političkim akterima koji svugdje u Europi gube dah. Ja sam nedavno bio u Rumunjskoj. Stranka AUR prije tri godine imala je 15 posto, a sada je na 45 posto“, kazao je Grmoja na upit hoće li i treći put u koaliciju s HDZ-om. Podsjetimo, Most je i 2015. tvrdio da to nije moguće, ali je nakon izbora postalo moguće.
Zaključno, na prošle parlamentarne izbore Most je izašao u koaliciji s Hrvatskim suverenistima i Nezavisnom listom mladih, a sada najavljuje samostalan izlazak. Iako je sada u oporbi, Most je s HDZ-om dva puta bio na vlasti, odnosno bio je u koalicijama s dva različita HDZ-a - jedna koalicija definitivno se raspala u lipnju 2016. godine, a druga u travnju 2017. godine. Grmoja predbacuje Sandri Benčić da se udružuje sa SDP-om, a sam ne odgovara jasno bi li nakon sljedećih parlamentarnih izbora Most ponovo išao u koaliciju s HDZ-om. Prema rezultatima sadašnjih anketa, nakon pada Domovinskog pokreta, HDZ bi vlast najlakše mogao zadržati u koaliciji s Mostom.
