Oko pet milijardi eura duga cestarskih firmi – Hrvatskih autocesta (HAC), Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) i Hrvatskih cesta (HC) – jedan je od težih utega oko nogu vlade Tihomira Oreškovića. Ne čudi stoga što su i premijer i njegov ministar financija Zdravko Marić na konferenciji “Proračun zaokreta”, gdje su predstavljali svoje ključne “reformske poteze”, dijelove izlaganja posvetili upravo problemu saniranja dugova HAC-a, ARZ-a i HC-a.
Rješenje koje su smislili (Večernji list, Novi list/Hina, Jutarnji list) kombinacija je inicijalne javne ponude (IPO) i dokapitalizacije Hrvatskih autocesta novcem mirovinskih fondova. Predstavlja se to kao “aktivacija državne imovine”, vjerojatno s ciljem da se izbjegne puno precizniji, ali i prilično omražen termin – privatizacija. Koja bi pritom bila provedena novcem građana; s jedne strane onih koji bi kroz IPO kupili dionice Hrvatskih autocesta, a s druge strane dokapitalizacijom državnog gubitaša sredstvima iz drugog stupa mirovinske štednje.
Prodaju dionica predlagala i bivša vlast
Ovakvo bi rješenje, prema kalkulacijama iz Banskih dvora, smanjilo dug cestarskih firmi za cca. 1,8 milijardi eura, dok bi se preostali dio duga refinancirao povoljnijim kreditima. Ako vam ova “reforma” zvuči poznato, to je zato što smo slične planove već jednom imali prilike čuti. Nakon što je zbog referendumske inicijative “Ne damo naše autoceste” propala ideja da se autoceste daju u koncesiju, vlada Zorana Milanovića kao “plan B” predstavila je upravo privatizaciju 51 posto društva HAC ONC kroz IPO gdje bi se dionice prodavale, pogađate, građanima i mirovinskim fondovima.
Nužni zakonski prijedlozi stavljeni su u proceduru, provedena je javna rasprava, a tadašnji resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić pokretanje IPO-a najavljivao je do kraja 2015. godine. Ispriječili su se međutim parlamentarni izbori pa je nova Vlada dobila šansu da nastavi s privatizacijom HAC ONC-a po gotovo identičnom modelu kojeg je kao “plan B” predstavljala bivša vlast. Hajdaš Dončić je uostalom, u lipnju prošle godine, dok je još najavljivao da će sve biti gotovo do kraja 2015., u intervjuu za Večernji list kazao da očekuje kako će i u slučaju eventualne smjene vlasti privatizacija biti privedena kraju.
Prodaja kojoj se HDZ žestoko protivio
Bilo bi logično pretpostaviti da se premijer konzultirao s HDZ-om, strankom koja ga je dovela na vlast, prije nego je u javnost izašao s planom da dionice i obveznice autocesta proda građanima i mirovincima. Ako ništa drugo, za očekivati bi bilo da o tome ponešto zna HDZ-ov ministar prometa Oleg Butković.
Dodatne informacije novinari su od Butkovića pokušali izvući na Plesu, gdje je obilazio gradilište novog terminala zračne luke, ali ministar prometa odvratio im je da ne može komentirati nešto s čim nije upoznat (Lider/Hina). “Moramo snažno krenuti u restrukturiranje svih cestarskih tvrtki, smanjiti njihove rashode, povećati prihode, te ići na tržište kapitala i tražiti refinanciranje postojećih obveza koje u ovom trenutku ne možemo servisirati”, rekao je Butković pa ipak dodao da je potencijal mirovinskih fondova “vrlo zanimljiv”.
Nema tu sadržajno ništa novog; Butković se privatizaciji protivio još dok je njegova stranka bila u oporbi, a on na čelu HDZ-ova odbora za promet. Citiramo što je Butković u svibnju 2015. godine govorio na skupu “Promet kao pokretač gospodarsko-socijalnog razvoja Republike Hrvatske”, a kako je zabilježeno na službenoj stranici njegove stranke:
“HDZ je – kao što je bio protiv monetizacije autocesta – protiv Vladina „plana B“ o prodaji tvrtki koje se bave održavanjem autocesta i naplatom cestarine. Jer – u njima nije provedeno restrukturiranje. ‘Planom B’ predviđa se, naime, manji prihod nego od monetizacije! Od 2021. naglo će pasti anuiteti kredita dignutih za gradnju autocesta te je otvoren model refinanciranja kredita. Stoga treba raditi na povećanju prometa i smanjenju troškova. Tek onda se mogu analizirati neki modeli – ako se vidi da se to ne može. Da bi se stvorile pretpostavke za održiv razvoj cestovnog prometa, nužno je hitno provesti restrukturiranje tvrtki u cilju njihova racionalnog i efikasnijeg poslovanja”.
Veliki protivnik svih rješenja za autoceste koje je predlagala bivša vlast bio je i Butkovićev stranački šef Tomislav Karamarko. Za Milanovićevu vladu tvrdio je da nemaju ni viziju ni strategiju, te pojašnjavao da će autoceste od 2018. godine ionako postati rentabilne zbog pada glavnice i kamata na kredit. “Monetizacija je njima trebala pokrpati jednogodišnji proračunski deficit. Sada osiromašenim građanima nude da preko fondova preuzmu autoceste. Trebali su reprogramirati kredite”, tvrdio je Karamarko u svibnju prošle godine (24sata, Index.hr).
