Faktograf.hr

Samo činjenice

Krenula reforma zdravstva: Liječnicima dodatna dežurstva, građanima dodatni trošak

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Ministar zdravlja Dario Nakić potiho je pokrenuo kontroverznu reformu zdravstvenog sustava koju je zadnjih mjeseci glasno najavljivao: u javnu raspravu pušteni su prijedlozi izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Javna rasprava trajat će do 13. svibnja, a Ministarstvo zdravlja predlaže da se oba zakona u Saboru donesu po hitnom postupku.

Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti za sobom povlače dvije ključne promjene, čiji će utjecaj osjetiti privatni liječnici koji su koncesionari u prostorima domova zdravlja. Njima je rok prestanka rada u zakupu produljen do 31. prosinca 2017. godine (dosadašnji zakonom propisani rok bio je 30. lipnja 2016. godine, op.a.), a propisana im je i obveza sklapanja aneksa ugovora o koncesiji temeljem koje bi privatni koncesionari u javnom zdravstvu morali sudjelovati u dežurstvima.

Protiv ovakvih zakonskih izmjena već se pobunila Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), iz koje tvrde da Ministarstvo ne može liječnicima obiteljske medicine nametnuti potpisivanje ugovornih aneksa kojima bi ih natjerali na dežurstva vikendom i praznicima. Također tvrde da će ovakve izmjene Zakona dodatno potaknuti odlazak liječnika iz Hrvatske. Ministarstvo zdravlja tvrdi da predloženom izmjenom zakona namjerava rasteretiti Hitnu pomoć.

Građani saniraju dugove zdravstva

Građanima su puno zanimljivije promjene koje proizlaze iz drugog zakona kojeg predlaže resorni ministar Nakić, a čiji će rezultat biti poskupljenje zdravstvenih usluga. Resorni ministar otvoreno prezentira svoju namjeru da rupe u zdravstvenom sustavu pokrpa novcem građana; objašnjavajući zbog čega ovaj zakon šalju u hitnu saborsku proceduru, iz Ministarstva zdravlja poručuju da su “predložene izmjene dio cjelovitog sustava mjera koje će doprinijeti financijskoj stabilizaciji sustava zdravstva, a uzimajući u obzir i činjenicu o trenutačnom manjku financijskih sredstava od 2,5 milijardi kuna”. U obrazloženju hitnosti postupka također stoji da je “krajnji cilj financijska stabilizacija zdravstvenog sustava uz smanjenje rashoda te istovremeno osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite” svim osiguranicima HZZO-a.

Na koji to točno način Nakić namjerava “financijski stabilizirati sustav zdravstva”? Za početak, uvodi se najavljeno povećanje maksimalnog iznosa participacije s 2000 na 3000 kuna, odnosno s 60,13 posto na 90,20 posto proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2016. godinu ista je kao i lani, te iznosi 3326 kuna.

U zakon se također uvodi mogućnost da se pacijentima naplati “zdravstvena zaštita koja je korištena na zahtjev osigurane osobe u hitnom prijemu bolničke zdravstvene ustanove, a koja zdravstvena zaštita nije predstavljala hitnu medicinsku pomoć u smislu ovoga Zakona”. Radi se zapravo o naplati hitne pomoći pacijentima kojima ista nije bila potrebna, a o čemu je ministar Nakić u više navrata javno govorio (Hina/Jutarnji.hr). Zakonom nije propisan točan iznos ove naknade, koju će utvrditi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost resornog ministra. Drugim riječima, iznosit će 150 kuna za pacijente kojima nije potrebna nikakva terapija, a ipak inzistiraju da budu obrađeni na Hitnoj pomoći, odnosno 70 kuna za pacijente kojima liječnici na Hitnoj pomoći ipak odrede nekakvu terapiju. Iznosi su to s kojima je ministar Nakić izišao u javnost i prije nego su zakonske izmjene puštene u proceduru.

Nekima se prava ipak povećavaju

Da ne ispadne kako je osnova Nakićeve zdravstvene reforme prebacivanje troškova zdravstvenog sustava na građane, nekim će se osiguranicima prava zahvaljujući predloženim izmjenama zakona ipak povećati. Tako će se prava osoba koje su sklopile životno partnerstvo (tzv. gay brak) u sferi stjecanja, odnosno zadržavanja statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju kao člana obitelji osiguranika izjednačiti s pravima heteroseksualnih supružnika. Također, zakonom je predviđeno da se u potpunosti na teret proračuna ubuduće liječe i akutni psihijatrijski bolesnici. Prema trenutno važećem zakonu, tu privilegiju imaju samo oboljeli od kroničnih psihijatrijskih bolesti.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.