Andrej Plenković s Pantovčaka se spustio kao mandatar nove, 14. po redu, Vlade RH. Kolindi Grabar Kitarović pokazao je potpise 91 izabranih saborskih zastupnika koji će ga podržati za premijera, što znači da bi Plenković trebao imati najširu parlamentarnu podršku otkad je Sabor ustavnim promjenama iz 2001. postao jednodoman.
Drugu vladu Ivice Račana je 2002. podržalo 84 zastupnika, Ivo Sanader je 2003. godine za svoju vladu dobio podršku 88 zastupnika, 2008. je za Sanaderovu vladu glasalo 82 zastupnika, godinu dana kasnije vladu Jadranke Kosor podržalo je 83 zastupnika, vladi Zorana Milanovića 2011. povjerenje je izglasano s 89 zastupničkih ruku, a za vladu Tihomira Oreškovića u Saboru je početkom ove godine ruke diglo 83 zastupnica i zastupnika.
Plenkovićeva vlada blizu dvotrećinske većine
Plenković je tijekom postizbornih pregovora prikupio potpise 14 zastupnika MOST-a, osmero zastupnika nacionalnih manjina, pet HSS-ovaca i troje zastupnika koalicije predvođene Milanom Bandićem. No, moguće je da će podršku Plenkovićevoj vlasti pružiti još neki zastupnici; otvorena vrata mogućoj suradnji ostavljaju Željko Glasnović (nezavisni), Branimir Glavaš (HDSSB), Goran Aleksić (Udruga Franak), Ivan Lovrinović i Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku)… Ako svi navedeni u Saboru dignu ruke za vladu HDZ-a i MOST-a, vladajuća većina brojit će 96 glasova, dok bi u tom slučaju u oporbi ostali tek SDP, HNS, IDS i Silvano Hrelja iz HSU-a. U takvom omjeru snaga nije nemoguća ni dvotrećinska većina od 101 glasa, potrebna za promjenu Ustava ili donošenje ustavnih zakona.
Plenkovićeva vlada u Banske bi se dvore mogla useliti već idućeg tjedna. Konstituirajuća sjednica Sabora bit će održana u petak izborom Bože Petrova za predsjednika parlamenta. Na konstituirajućoj sjednici mora se izabrati i Mandatno-imunitetno povjerenstvo, a za očekivati je da će se provesti i izbor potpredsjednike Sabora, tajnika Sabora i tajnika sjednice Sabora, te da će biti formiran Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Nadalje, na konstituirajućoj sjednici Mandatno-imunitetno povjerenstvo mora podnijeti izvješće o provedenim parlamentarnim izborima, a zastupnici podnose i prisegu kojom im započinje mandat. S obzirom da je u pregovorima o formiranju vlasti dogovoreno da će MOST-ova tzv. jamstva na dnevni red doći prije nego se bude glasalo o povjerenju Plenkovićevoj vladi, jasno je da će Oreškovićeva vlada u ostavci na dužnosti ostati barem do ponedjeljka 17. listopada. Iako bi cijeli taj proces, kada bi se pri izglasavanju tzv. jamstava poštivao proces javne rasprave propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama, zapravo morao trajati osjetno duže.
Tko će sjediti u Vladi?
S obzirom na najave da bi Vladu mogli dobiti već u ponedjeljak (Index.hr), Plenković bi narednih dana morao javnosti predstaviti svoj kabinet. Za sada se s apsolutnom sigurnošću znaju imena tek troje ministara iz MOST-ove kvote; u Banskim dvorima ostaju Vlaho Orepić (MUP), Ante Šprlje (Ministarstvo pravosuđa) i Slaven Dobrović (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike). Najizgledniji kandidat za četvrtog člana Vlade iz redova MOST-a je Ivan Kovačić, koji bi trebao postati Ministar uprave i jedan od četiri potpredsjednika Vlade.
Plenković je najavio i da će u Vladi sjediti nekoliko žena (Televizija N1), što se može tumačiti kao potvrda da će Ministarstvo kulture preuzeti Nina Obuljen. No, nema nikakvih naznaka tko bi mogle biti preostale žene u Plenkovićevom kabinetu. Dosad se spominjalo samo ime Ivane Maletić, kojoj je opcija i povratak u Europski parlament. Ako se odluči za ostanak u Zagrebu, Maletić će zasigurno biti među četvero potpredsjednika Vlade, a u tom bi slučaju konkurirala za resore gospodarstva i europskih fondova.
Preostala dva potpredsjednička mjesta trebali bi popuniti Davor Ivo Stier (Ministarstvo vanjskih poslova) i Damir Krstičević (Ministarstvo obrane). Zajedno s njima u krug Plenkovićevih najbližih suradnika spada i Davor Božinović, čija je pozicija u budućoj vlasti za javnost i dalje misterija. Među sigurne ministarske kandidate ubraja se još Zdravko Marić, koji bi trebao ostati na čelu Ministarstva financija, a smješi mu se i pozicija potpredsjednika Vlade, pod uvjetom da se Maletić ipak odluči za povratak u Brisel. Ostatak kadrovske križaljke – iako se u medijima o njoj zadnjih mjesec dana naveliko špekulira – i dalje je uglavnom nedefiniran.
