Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima nije ništa drugo nego tragedija za američku republiku, Ustav i trijumf onih snaga, kod kuće i u inozemstvu koje zagovaraju autoritarnost, mizoginiju i rasizam. Trumpova šokantna pobjeda mučan je događaj u povijesti Sjedinjenih Država i liberalne demokracije, navodi komentator The New Yorkera David Remnick, dodajući kako u ovom trenutku nije moguće reagirati drugačije nego s ozbiljnom tjeskobom. Trump je vođa koji nije opterećen znanjem i koji će utjerati strah u srca ranjivih, u brojne varijante “drugih”: drugih rasa, vjera, žena.
Na ovaj težak trenutak najbolje je gledati kao na test snage ili slabosti institucija koje su tako dugo izgrađivane, smatra isti autor, plašeći se i podatka da republikanci kontroliraju i Kongres i Senat te da se sprema vrlo retrogradan sastav Vrhovnog suda. Republikanci su znatno povećali i broj guvernera pojedinih država.
Američki mediji očekuju zaustavljanje Obamacarea, izmjene poreznog sustava i propast međunarodnih trgovinskih sporazuma.
Glas osiromašenih neobrazovanih bijelaca
Trump je svoju kampanju vodio osjećajući frustracije milijuna, uglavnom osiromašenih bijelih birača. Prema anketama koje donose američki mediji Trump je pobjedu odnio glasovima ruralne Amerike i industrijskog Midwesta gdje većinu čine bijelci nižeg obrazovanja. Pobijedio je i u državama koje je njegova suprotnost Barack Obama osvojio 2008. i 2009. – Iowi, Floridi, Ohiou, Pennsylvaniji i Wisconsinu.
Tko su Trumpovi birači? Prema anketama, tipični Trumpov glasač je bijelac stariji od 45 godina, bez završenog koledža te vjernik koji u crkvu odlazi najmanje jednom tjedno. Značajnu je podršku dobio i među ženama s istim karakteristikama – njih šest od 10 glasalo je za Trumpa. Od 250 okruga s prevladavajućim bjelačkim stanovništvom, Trump je osvojio 249.
Na saveznoj razini, Trump je dobio 58 posto glasova bijelaca, a Hillary Clinton 37. Pripadnici drugih rasa premoćno su glasali za Clinton, a najveću je podršku dobila među crncima koji su za demokratkinju bili u čak 88 posto, dok je latinskoamerička populacija za nju glasala u manjoj mjeri (65 posto) nego što je glasala za Obamu (72) na prethodnim izborima.
U dobnoj skupini iznad 45 godina, za Trumpa je glasalo 53 posto birača, dok je za Clinton bilo njih 45 posto. Najveću potporu Hillary Clinton je dobila među mladima od 18 do 29 godina – 55 posto, naspram 37 posto za Trumpa. Oni od 30 do 44 za Hillary su se odlučili s 50 posto, dok je njih 42 posto za Trumpa.
Velik dio birača ostao je i uskraćen za svoja izborna prava zbog nesređenih biračkih popisa i otežanog pristupa biračkim mjestima, uglavnom u dijelovima gdje živi ne-bjelačko stanovništvo, što je potvrdio i OESS u svom izvještaju o provedenim izborima. U američkom slučaju, radi se o milijunima izgubljenih glasova.
Ovako počinje fašizam
Poslije bitke, svi su komentatori složni da Trump pobjedu duguje otporu protiv establišmenta koji je već dugo vremena prisutan među američkim glasačima, samo što ga nisu u dovoljnoj mjeri bili svjesni u Washingtonu. Amerika koja je do jučer podržavala demokratskog predsjednika Baracka Obamu s visokih 52 posto, sada se odlučila za njegovu suprotnost, upravo zato što Trumpa doživljava kao novo lice, a Hillary kao pripadnicu okorjelih političkih struktura. I Obama je prolazio dobro upravo zato što je bio novo lice.
Donald Trump izabran je zbog svog manijakalnog pristupa koji je pogodio bilo Amerikanaca, što su izborne ankete potpuno izbjegle primijetiti. Radi se o vjerovanju da će im novi lik s novom pričom donijeti nešto što drugi nisu mogli, bilo da se radi o trgovinskoj pobjedi nad Kinom ili zidu protiv Meksikanaca ili povratku vizije Amerike koja je počela zauvijek nestajati. Što je pri tom bio luđi, mediji su ga više pokrivali i on je sa svojim porukama uspijevao doći do više Amerikanaca, rezonira Politico.
Brojni stoga tvrde da bi kao demokratski kandidat znatno bolje prošao ljeviji Bernie Sanders, koji je u kritičnim državama u početnim anketama prolazio bitno bolje od Hillary Clinton u srazu s Trumpom. Sanders je mogao mobilizirati velik dio društva za izlazak na birališta i odabir demokratskog kandidata. Sam Sanders ovako je komentirao situaciju:
„Donald Trump iskoristio je ljutnju srednjeg staleža koji je umoran od ekonomije, politike i medija establišmenta. Ljudi su umorni od više rada za manje plaće, gledanja kako dobro plaćeni poslovi odlaze u Kinu i druge zemlje u kojima su radnici niže plaćeni, od milijardera koji ne plaćaju poreze na dobit, kao i od toga što ne mogu priuštiti fakultetsko obrazovanje svojoj djeci, a dok se u isto vrijeme bogati sve više bogate“.
„Ako je Trump ozbiljan u provođenju politika koje će poboljšati radničke obitelji u ovoj zemlji, i ja i ostali naprednjaci spremni smo raditi s njim. Ako misli provoditi rasističku, seksističku, ksenofobnu i neekološku politiku, žestoko ćemo mu se suprotstaviti“, priopćio je Sanders.
Trump se možda u ovu predsjedničku kampanju upustio samo radi vlastitog brendiranja, navodi komentator The New Yorkera, ali je prije ili kasnije shvatio da može manipulirati mračnim silama koje postoje u društvu, imajući s druge strane uljuljkane demokrate koji su vjerovali u podatke koji pokazuju da se ekonomija oporavlja te da se stopa nezaposlenosti spustila na 4,9 posto.
„Trump nije izabran na platformi pristojnosti, pravde, umjerenosti, kompromisa i vladavine prava; on je izabran uglavnom na platformi nezadovoljstva. Fašizam nije naša budućnost – ne može biti; ne smijemo dozvoliti da bude – ali ovo je svakako način na koji fašizam može početi“, zaključuje isti autor.
Snaga predsjednika
U šokantnim satima nakon Trumpove pobjede neki analitičari ističu kako Sjedinjenim Državama ne upravlja samo jedan pojedinac, bio on i predsjednik države s velikim ovlastima. U to smo se mogli uvjeriti i tijekom osam predsjedničkih godina Baracka Obame. Na stranu to što se činilo da su Sjedinjene Države napravile povijesni iskorak izborom prvog crnog predsjednika, da bi se to kao bumerang vratilo na ovim izborima, Obama je u mandat ušao obećavajući potpuni prekid s politikama svog prethodnika Georgea W. Busha. U brojnim se poljima to pokazalo nemogućim – od nezatvaranja Guantanama i vanjskopolitičkih izazova do kontrole oružja u Americi. Obama nije imao potporu republikanskog Kongresa, što ga je kočilo u povlačenju bitnih političkih poteza.
Politolog Dejan Jović za N1 je komentirao kako će se Trump uskoro suočiti s ograničenjima.
„Brzo će se suočiti s ograničenjima sistema koji na predsjednika gleda kao na prolaznu pojavu koja se mora prilagoditi“, kazao je Jović, ukazujući i na postojanje tzv. „duboke države“.
„Obama nije mogao razoriti duboku državu, što bi bila revolucija kakvu nismo vidjeli 200 godina u SAD-u“, kaže.
Nada u Kongres, pa bio on i republikanski
U ograničavajući element Kongresa, čiju potvrdu Trump treba za povlačenje važnijih poteza, uzdaju se i neki američki mediji.
„Ali tu postoji jedna interesantna stvar: hoće li se Kongres suprotstaviti predsjedničkoj moći ovisi o sudu je li predsjednik otišao predaleko. A te prosudbe nisu zapisane u kamenu“, piše The Washington Post. Kampanja je pokazala da više nisu zabranjeni ni pozivi na nasilje, niti teorije zavjere, već da, suprotno tome, oni donose pobjedu.
Bogati biznismen Donald Trump razbio je sva pravila po kojima su se igrale dosadašnje američke predsjedničke trke. Činjenica je, međutim, da je u ovom trenutku potpuno nepredvidljivo na kojim će svojim tvrdnjama i „obećanjima“ Trump raditi kada jednom zasjedne u Ovalni ured. Hoće li i kada krenuti gradnja zida prema Meksiku, kada kreću deportacije imigranata (84 posto Trumpovih glasača se za to zalaže), hoće li stvarno odustati od međunarodnih ugovora – od TTIP-a do sporazuma s Iranom? Hoće li započeti veliko prijateljstvo s Rusijom? Što će biti s NATO savezom? Nuklearne šifre predane su u ruke reality zvijezde.
Trump može izabrati igrati prema onom što je svojim biračima obećao ili to, pak, potpuno ignorirati – za što bi naznaka mogla biti promijenjen ton u govoru nakon proglašenja pobjede. Međutim, neizvjesnost oko toga kako će postupiti trenutačno najmoćniji čovjek svijeta je opasna, kao što su opasne poruke koje su poslane biračima koji iduće godine idu na izbore u Francuskoj i Njemačkoj. Trumpov uspjeh dat će novi zamah populističkim i nacionalističkim pokretima koji su prisutni u Europi.
Lepenovac Florian Philippot u zoru nakon Trumpove pobjede poručio je: „Njihov se svijet ruši. Naš se gradi“.
