Početkom tjedna ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac sazvala je konferenciju za novinare kako bi se pohvalila znatnim ubrzanjem u povlačenju fondova tijekom 2017., odnosno za mandata ove vlade.
Konkretne brojke koje je iznijela su sljedeće:
Od ukupno 10,7 milijardi eura koliko Hrvatskoj stoji na raspolaganju iz svih ESI fondova u financijskoj omotnici 2014.-2020. do sada su raspisani natječaji u visini od 5,6 milijarde eura, što čini 52% ukupne alokacije.
Od te sume, samo tijekom 2017. korisnicima je kroz 141 natječaj na raspolaganje stavljeno 2,8 milijardi eura. „U samo godinu dana objavljen je jednak broj natječaja kao u sve tri prethodne godine zajedno“, pohvalila se ministrica.
Ugovorena sredstva porasla su na 3,7 milijardi eura i sad smo na ugovorenih 35% od ukupnih sredstava.
Porast je to od 277% u mandatu ove Vlade kada se uzme u obzir da je u listopadu 2016. bilo ugovoreno ukupno 984 milijuna eura, naglašeno je.
Od ugovorenih 3,7 milijardi eura, korisnicima je isplaćeno 927 milijuna eura.
Porast je to od 225% od vremena kada je ova vlada preuzela mandat i kad je bilo isplaćeno samo 285 milijuna.
U drugu polovicu financijskog razdoblja ulazimo s ukupno povučenih 7,5%
Međutim, kad dođemo do krajnjeg koraka po kojem se prati provedba, ključan podatak je iznos ovjerenih sredstava koji je Ministarstvo zajedno s posredničkim tijelima provjerilo (certificiralo) i zatim uz zahtjev za isplatom poslalo Europskoj komisiji kako bi ona doznačila sredstva u proračun RH. Do sada je ovjereno 800 milijuna, odnosno 7,5 % od ukupne alokacije.
Pa iako je ministrica konstatirala da su ovjerena sredstva porasla za 423% u mandatu ove vlade, činjenica je da u drugu polovicu ove financijske perspektive ulazimo sa svega 7,5 posto u potpunosti iskorištenih sredstava i da će biti jako teško, ako ne i nemoguće, uspješno završiti financijsku perspektivu 2014-2020. Ministrica je i dalje optimistična te izjavljuje kako se nada da ćemo uspjeti povući čak 90% dodijeljenih sredstava. Nije jasno kako, ako se uzme u obzir da smo u prethodnoj financijskoj perspektivi dobili 10 puta manje sredstva, a da bismo glavninu izvukli trebalo nam je četiri godine.
Kako bi plan uspio, najavila je ministrica, tijekom ove godine bit će podvučena crta, a sredstva za projekte koji nisu spremni preusmjerit će se u projekte koji su gotovi, ali nisu došli na red za financiranje. Prioritet će pritom imati projekti s područja gospodarstva te istraživanje i razvoj.
Ministrica Žalac krivnju za dosadašnje sporo kretanje prebacila je na bivšu SDP-ovu vladu, zbog presporog programiranja i, kako smatra, neusklađenosti programa s potrebama na terenu. Treba napomenuti kako je temeljni Sporazum o partnerstvu potvrđen od strane Europske komisije tek u listopadu 2014. godine pa su SDP-ovi ministri, ako i jesu bili spori i neusklađeni kao što ona navodi, mogli skriviti slabi start 2015., ali odonda su prošle dvije godine HDZ-ovih vlada. Razlog za kašnjenje, priznala je, krije se i u tome što su se neki strateški dokumenti donijeli tek polovicom prošle godine. Činjenica je da se do druge polovice 2017. sve odvijalo prilično sporo u vrijeme vlada obiju stranaka.
Krajnji rezultat se vrlo lako može provjeriti na službenim stranicama Europske komisije. Po iskorištenosti fondova Hrvatska se smjestila na samo dno ljestvice članica.
Iako smo se tijekom ove godine popravili, drugi su radili jače, pa nam je prosjek EU udaljeniji nego je to bio prošle godine, a bježi nam i kad se sredstva raspodjele po pojedinim fondovima. U svima zaostajemo za europskim prosjekom. Najbolji smo u povlačenju sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (iz kojeg možemo povući 5 milijardi eura), a naročito je primjetno izuzetno loše korištenje Europskog socijalnog fonda, gdje se s Rumunjskom natječemo za zadnje mjesto. Taj je podatak važan kada se uzme u obzir da je taj fond zamišljen za borbu protiv siromaštva, a Hrvatska je, uz Bugarsku, najsiromašnija članica Unije.
Ne-učinkoviti ljudski potencijali
Ukupno dodijeljenih 10,7 milijardi dijeli se na četiri operativna programa. Najveći je Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije u visini od 6,881 milijardi eura.
Od ukupnih sredstava iz tog programa natječaji su raspisani za 3,9 milijardi, a ugovoreno je 2,7. Ovjereno je 388,7 milijuna. Ministrica Žalac ocijenila je kako je 2017. obilježio sektor prometa, a da će 2018. obilježiti vodno gospodarstvo i sektor otpada.
Program ruralnog razvoja za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda težak je 2 milijarde eura. Raspisani su natječaji u visini milijarde, a ovjereni u visini 335,6 milijuna eura. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo donosi 252 milijuna eura, a natječaji su raspisani za polovicu tog iznosa.
Najviše zaostaje program Učinkoviti ljudski potencijali koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u visini 1,582 milijarde eura, a odnosi se na povećanje zaposlenosti, smanjenje siromaštva, nejednakosti i diskriminacije, obrazovanje i povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa.
Od ukupnih sredstava za taj operativni program natječaji su raspisani u visini 446 milijuna, a prema podacima koje je na konferenciji iznijela ministrica Žalac i u tom programu su postignuti N+3 ciljevi, odnosno uspjelo se ovjeriti i više od 69,8 milijuna eura koliko se moralo certificirati do kraja 2017. godine za projekte koji su alocirani za 2014. godinu (ukupno je ovjereno 73, 6 milijuna).
Iz tih podataka proizlazi da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje je krovno upravljačko tijelo za taj program, prošle godine imalo snažnu završnicu i tijekom prosinca uspjelo dići količinu ovjerenih sredstava koja je od 2016. stajala na 9,6 milijuna eura.
Naime, na 7. sjednici Odbora za praćenje OP Učinkoviti ljudski potencijali koji je održana početkom prosinca predstavnici Upravljačkog tijela izvijestili su kako je na dan 1. prosinca 2017. od dodijeljenih 1,5 milijardi ukupno bilo ugovoreno 22%, korisnicima isplaćeno 3%, a ovjereno manje od 1%.
Zanimljiv je i raspored ugovorenih sredstava. Za tehničku pomoć – za koju je predviđeno oko 80 milijuna eura, a koja se odnosi na oglašavanje i promotivne materijale te pomoć u podmirenju plaća zaposlenima i novozaposlenima u sustavu kojih kronično nedostaje – ugovoreno je preko 40% sredstava. Iz te je pomoći, podsjetimo, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić nosila pakete djeci u privatni katolički vrtić. Najsporije se razvija komponenta „dobro upravljanje“, koja bi s preko 190 milijuna eura trebala pomoći i reformu javne uprave. Tu je ugovoreno tek nešto preko 5% sredstava.
Odgode u raspisivanju natječaja
U svijetle primjere korištenja Europskog socijalnog fonda svakako se mogu ubrojiti projekti poput projekta „Zaželi“ koji je po sredstvima, inicijalno 400 milijuna kuna, najveći projekt financiran iz ESF-a. Namjera mu je zaposliti gotovo 3.000 dugotrajno nezaposlenih žena iznad 50 godina na pomaganju starim i nemoćnim osobama. Projekt je otvoren u lipnju 2017., a do siječnja je potpisano 75 ugovora ukupne vrijednosti 269,4 milijuna kuna. Dobar primjer korištenja sredstava je i osiguranje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u visini od 320 milijuna kuna. U tijeku je provedba 50 takvih ugovora.
Činjenica je, međutim, da je raspisivanje više od deset projekata u vrijednosti od petstotinjak milijuna kuna prebačeno iz 2017. na 2018. godinu zbog nedovršene dokumentacije u posredničkim tijelima razine 1, odnosno u nadležnim ministarstvima – Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu kulture, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu branitelja i Uredu za udruge.
Posebno je tužna komponenta, na što upozoravaju i u Europskoj komisiji, deinstitucionalizacije djece i mladih, odnosno njihovog izmještanja iz domova. Natječaj za „podršku procesu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije djece i mladih“ u visini od 63 milijuna kuna otvoren je u ožujku 2017., a do sada nije donesena niti jedna odluka o financiranju.
I onim natječajima koji su raspisani na vrijeme te na koje su stigli pripremljeni projektni prijedlozi trebaju mjeseci, najčešće i po godinu dana, da se zaključe i objave se rezultati.
Zabrinutost Europske komisije
Na nedopustivu sporost ukazali su na spomenutoj sjednici predstavnici Europske komisije Jordi Curell Gotor i Christina Asturias iz Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. koji su u Zagrebu boravili radi proslave desete obljetnice korištenja Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj. Prema zapisniku sa sjednice, Christina Asturias je navela kako je Europska komisija „zabrinuta zbog kašnjenja u provedbi i apsorpciji sredstava i smatra kako je isto zaista predmet za pažnju viših razina političkog sustava“, odnosno susret predstavnika EK s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava i predstavnika Ministarstva demografije. Ti su se sastanci trebali održati u prosincu.
Iz zapisnika se vidi i kako se planira opsežnija revizija OP „Učinkoviti ljudski potencijali“, ali za sada nije jasno u kojem će se smjeru ići.
Na pitanje kako komentira zaostajanje u povlačenju sredstava iz ESF-a, ministrica Žalac je rekla kako je to u neposrednoj domeni Ministarstva rada koje je upravljačko tijelo za taj fond, ali ona ocjenjuje kako je riječ o nedovoljnim administrativnim kapacitetima. Podsjetila je kako je Europska komisija još 2015. u svom revizijskom nalazu ustvrdila da Hrvatskoj za apsorpciju sredstava treba puno više ljudi koji će na tome raditi – za 10 puta više sredstava trebalo bi i 10 puta više zaposlenih, kazala je.
Koji su razlozi tako sporog rada i do kuda se stiglo sa zapošljavanjem novog kadra čije bi plaće s 85% financirala EU pokušali smo dodatno razjasniti i u krovnom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, ali ni nakon višednevnog čekanja od njih nismo dobili odgovore.
Ministrica Žalac ipak ne misli da će eventualna nedovoljna apsorpcija smanjiti sljedeću financijsku omotnicu za Hrvatsku. Ti se prioriteti već sada određuju, a na smanjenje omotnice će najviše utjecati izlazak Velike Britanije iz Unije. Stoga je prioritet, poručila je, iz ove financijske omotnice izvući što je više moguće.
