U ovogodišnjem Indeksu demokracije, istraživanju koje provodi britanski časopis The Economist, Hrvatska je zauzela 58. mjesto među ukupno 165 promatranih nezavisnih država i dva teritorija. Danas objavljeno istraživanje odnosi se na situaciju zabilježenu 2017. godine. Države obuhvaćene istraživanjem dobivaju ocjenu temeljem pet promatranih kategorija, te se svrstavaju u jedan od četiri različita tipa režima: puna demokracija, manjkava demokracija, hibridni režim i autoritarni režim. Hrvatska je svrstana među zemlje u kojima je prisutna manjkava demokracija.
Kategorije temeljem kojih se dijele ocjene u istraživanju The Economista su: izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcioniranje vlasti, politička participacija i politička kultura. Svaka od ovih pet kategorija ocjenjuje se na skali od 1 do 10, pri čemu veći skor znači i bolji plasman na ljestvici. Kumulativni skor Hrvatske je 6,63, što našu državu svrstava među zemlje manjkave demokracije. Najveću ocjenu Hrvatska je dobila u kategoriji izborni proces i pluralizam (9,17), a najnižu u kategoriji politička kultura (5,00). Građanske slobode imaju skor 7,35; funkcioniranje vlasti 6,07; a politička participacija 5,56 bodova.
Hrvatska gora od Mađarske i Poljske
Hrvatski rezultat i dalje je bolji od prosjeka; prosječni globalni skor ove godine iznosi 5,48 bodova. No ta informacija i nije naročito utješna, ako se zna da se rezultat Hrvatske zadnjih godina pogoršava. U istraživanju za 2016. Hrvatska je imala 6,75 bodova, a u prethodne četiri godine (2012. – 2015.) stagnirao je na 6,93 boda. Najbolju ocjenu otkad The Economist provodi ovo istraživanje Hrvatska je imala 2006. i 2008. godine, kad je ocijenjena skorom 7,04. Ove godine Hrvatska ima najgoru ocjenu otkad se provodi istraživanje.
Zanimljivo je da malo bolji skor od Hrvatske imaju Mađarska (6,64) i Poljska (6,67), koje se često opisuju kao najproblematičnije članice Europske unije, odnosno zemlje u kojima se formira iliberalna demokracija. Bolje od Hrvatske stoje, među ostalima, i Kolumbija (6,67), Filipini (6,71), Bugarska (7,03), Slovačka (7,16), Indija (7,23)… Od zemalja regije najbolje stoji Slovenija na 36. mjestu sa skorom od 7,50, dok su lošije od Hrvatske pozicionirane Srbija (66. mjesto sa skorom 6,41), Crna Gora (83. mjesto sa skorom 5,69), Makedonija (88. mjesto sa skorom 5,57), te Bosna i Hercegovina (101. mjesto sa skorom 4,87).
Puna demokracija u samo 19 zemalja
Status pune demokracije u istraživanju The Economista ima samo 19 zemalja, a većina ih se nalazi u Europi. Najbolji skor ima Norveška, a slijede Island, Švedska, Novi Zeland, Danska, Irska, Kanada, Australija, Finska, Švicarska, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Mauricijus, Malta, Urugvaj i Španjolska.
U ovogodišnjem istraživanju The Economista posebna pozornost posvećena je stanju medijskih sloboda, s obzirom da su autori istraživanja ocijenili kako je ugroženost slobode govora jedan od glavnih globalnih izazova. Tek tri države dobile su ocjenu devet, te označene kao potpuno slobodne: Tajvan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Urugvaj. Hrvatska je sa sedam bodova među djelomično slobodnim zemljama. Isti broj bodova kao i Hrvatska imaju još i Albanija, Bangladeš, Bolivija, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Gruzija, Grčka, Gvatemala, Gvajana, Indija, Liberija, Makedonija, Mali, Nikaragva, Nigerija, Paragvaj, Peru, Filipini, Južna Koreja i Surinam.
