Europarlamentarka Marijana Petir reagirala je na komentar Ive Josipovića za Faktograf, u kojem je bivši predsjednik i ekspert za međunarodno pravo demantirao njene tvrdnje da je Istanbulska konvencija u suprotnosti s Rimskim statutom međunarodnog kaznenog suda. Zahtjev za ispravkom, koji potpisuje Jelena Gazivoda iz zagrebačkog središnjeg ureda europarlamentarke Petir, objavljujemo u cijelosti, bez uredničkih intervencija:
“Poštovani,
obraćamo vam se sa zahtjevom za ispravak, a vezano za članak objavljen na Vašem internetskom portalu dana 12. ožujka 2018. godine pod naslovom „Petir: Istanbulska zadire u supsidijarnost i u suprotnosti je s Rimskim statutom“ koji je ispunjen netočnim informacijama i uvredama.
Radi objektivnog i istinitog informiranja cijenjenih čitatelja portala Faktograf.hr, ovim Vas putem molimo da sukladno Zakonu o medijima uvažite zahtjev za ispravak hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu gđe Marijane Petir te prema člancima 40. i 41. Zakona o medijima o pravu na ispravak objavljene informacije prenesete demanti u cijelosti bez promjena i to na istovrijedan način na koji je objavljen i članak koji je predmet ispravka.
Naime, u komentaru na izjave zastupnice Marijane Petir, prof. Ivo Josipović, kao komentator, u nedostatku argumenata kojima bi pobio činjenične tvrdnje zastupnice Petir, iznosi nekoliko neistinitih i uvredljivih tvrdnji.
Tako prof. Josipović svoj „stručni“ komentar započinje konstatacijom da je „ratifikacija Istanbulske konvencije civilizacijsko pitanje“ te ovom tvrdnjom izravno omalovažava i vrijeđa hrvatske građanke i građane koji imaju legitimno pravo protiviti se ratifikaciji Istanbulske konvencije, a koji svoje protivljenje argumentirano izražavaju. Nadalje, Josipović govori o „strahu od tzv. rodne ideologije koja navodno briše razlike između spolova“ kao „skupu fobija najkonzervativnijih društvenih skupina“, dok rodnu ideologiju naziva izmišljotinom i fatamorganom opet time aludirajući da protivnici ratifikacije Istanbulske konvencije svoje stavove temelje na izmišljotinama, što se ponovno može smatrati uvredom, ali i klevetom.
I dok prof. Josipović u svojem „stručnom“ komentaru, a sasvim suprotno od onoga što bi se očekivalo od stručnog komentara jednog pravnika, koristi termine poput „izmišljotina“ i „fatamorgana“ te argumente zastupnice Petir naziva „bizarnima“ i „egzotičnima“, zastupnica Petir je, gostujući na N1 televiziji, jasno i argumentirano pojasnila kako se prije Istanbulske konvencije jedina pravno obvezujuća definicija roda može pronaći u Rimskom statutu u članku 7(3) koji određuje da se rod odnosi na dva spola, muški i ženski. Osim ove definicije, ne postoji niti jedna druga koja na pravno obvezujući način definira rod.
Uzevši u obzir dvije oprečne definicije, zastupnica Petir tu s pravom zaključuje kako je pojam roda iz Istanbulske konvencije u suprotnosti s pojmom roda kako je on definiran Rimskim statutom. S druge pak strane, prof. Josipović u svom „stručnom“ mišljenju kaže kako je taj argument zastupnice Petir „egzotičan“. Josipović također kaže kako „nema ni jednog elementa u kojem se ta dva međunarodna instrumenta međusobno potiru“, iako su definicije roda u navedenim dokumentima u jasnoj suprotnosti. Budući da gospodin Josipović u svom komentaru propituje i razlog usporedbe dvaju instrumenata ističući njihove sadržajne različitosti, dopustite nam da još jednom podsjetimo da je zastupnica Petir paralelu napravila jedino i isključivo po pitanju definicije roda, dok Ivo Josipović, s druge strane, upravo tu definiciju izbjegava usporediti.
Prof. Josipović tvrdi kako je zastupnica Petir u krivu kada navodi da sve mjere koje Konvencija previđa već postoje u hrvatskom zakonodavstvu. Točno je, a što bi prof. Josipović kao pravni stručnjak trebao znati, da je u hrvatsko zakonodavstvo ugrađeno, napose od siječnja 2018., svih 48 mjera koje sadrži i Istanbulska konvencija, a koje se odnose na sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava. Sabor je u srpnju 2017. donio novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018., a sadašnja Vlada u rujnu 2017. donijela je novu Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji 2017. – 2022., koji sadrže iste mjere i mehanizme za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji koje sadrži i Istanbulska konvencija. Zaštitu žrtava od nasilja također reguliraju Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Obiteljski zakon, Prekršajni zakon, Zakon o prekršajnom postupku, Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te drugi zakoni, propisi i podzakonski akti.
Prof. Josipović je propustio navesti što to točno Istanbulska konvencija donosi, a da to već ne postoji u našem zakonodavstvu, osim možda nejasne definicije „roda“ različite od jedine pravno obvezujuće definicije iz već spomenutog Rimskog statuta.
Inzistiranje na ideji da se bez Istanbulske konvencije ne znamo boriti protiv nasilja nad ženama samo pokazuje manjak povjerenja u naš pravosudni sustav, nadležna tijela i odgovorne državne vlasti zbog čega zagovornici ratifikacije Istanbulske konvencije inzistiraju na implementaciji posebnog nadzornog mehanizma koji Konvencija predviđa (GREVIO), a čija će zadaća biti strogi nadzor nad implementacijom i provedbom Konvencije što otvara vrata utjecaju na domaće zakonodavstvo.
Kada je riječ o kršenju načela supsidijarnosti, već prvo čitanje teksta Konvencije ukazuje na brojne odredbe koje bi izravno kršile načelo supsidijarnosti ukoliko bi do ratifikacije došlo i time bi se kršila temeljna prava građana Republike Hrvatske. I ovu činjenicu je lako provjeriti bez upuštanja u nepotrebna vrijeđanja koja ne priliče jednom profesoru i bivšem predsjedniku Republike Hrvatske. Istanbulska konvencija obvezuje da se neusuglašena definicija “roda” poučava na svim razinama obrazovanja (čl. 14. 1.) te promiče u “neformalnim obrazovnim okruženjima”, uključujući i vjerske obrazovne ustanove, sportskim i kulturnim okruženjima i okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima (čl. 14. 2.). Također poziva na promjene u društvenim shvaćanjima koje bi pravo na obrazovanje djece koje je trenutno apsolutno pravo roditelja, umanjio te doprinio zakonskim promjenama koje bi utjecale na ovo nezamjenjivo pravo roditelja (čl.12) sve u svrhu rušenja „stereotipnih uloga žena u društvu“ te „promjena u društvenim i kulturnim obrascima ponašanja muškaraca i žena“.
Iz svega navedenog, lijepo molimo Uredništvo da pristupi ispravku netočnih navoda te pruži argumentirani uvid u citirane uvrede g. Ive Josipovića”.
