Hrvatska će 1. srpnja ove godine proslaviti 12 godina članstva u Europskoj uniji. Prije više od dvije godine priključili smo se i jedinstvenom šengenskom prostoru, a uveli smo i euro kao službenu valutu čime smo još dublje integrirani u zajednicu 27 zemalja. Iako hrvatsko članstvo u toj zajednici rijetko tko spori, ovih se dana društvenim mrežama u Hrvatskoj proširio status da smo nezakonito ušli u Europsku uniju.
Prema statusu (arhivirano ovdje) koji se proširio društvenim mrežama ističe se da je pristupni ugovor koji su uime Hrvatske potpisali tadašnja premijerka Jadranka Kosor i tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović 9. prosinca 2011. u Bruxellesu zapravo nezakonit jer “Ustav zabranuje udruživanje prije narodnog referenduma”. Cijeli status glasi ovako:
Bivša premijerka Jadranka Kosor✡️ i bivši predsjednik RH Ivo Josipović✡️, dana 9. prosinca 2011. godine, za vrijeme summita u Bruxellesu, potpisali su takozvani mali ustav EU, odnosno Lisabonski sporazum.
Potpisivanje Lisabonskog ugovora za udruživanje Republike Hrvatske u savez sa drugim državama, je protivno članku 135. Ustava RH, koji zabranjuje udruživanje prije narodnog referenduma.
Nakon potpisivanja Lisabonskog sporazuma proveden je referendum o ulasku u EU(nepostojeći 🕎✡️ konglomerat), također na nezakonit način jer je DIP prijavio 605,103 više birača ( ubacio je u računalo imena osoba koji su 90-ih napustili Hrvatsku)!
Dakle,dva puta smo prevareni!
Nezakonito smo u EU i imamo zakonsko pravo izaći iz nje!!
Temeljna odredba Ustava Članak 2. stav 1. kaže ‘Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv’.Isto tako je kuna bila ustavna valuta koja je promijenjena za euro ,također pogažen ustav od strane vlade i sabora,također✡️.Vidite da ne prezaju ni od čega,nista njima ustav ne znači.Svima je mjesto u zatvoru zbog veleizdaje.
Postupak udruživanja RH mogu pokrenuti saborski zastupnici, Vlada i predsjednik
Tvrdnja da je potpisivanje Lisabonskog ugovora za udruživanje Republike Hrvatske u savez s drugim državama prije referenduma protivno članku 135. Ustava Republike Hrvatske nije točno. Naime, autor ovog viralnog statusa očito je tek površno pročitao što piše u članku 135. Ustava. Naime, na samom početku članka 135. Ustava piše sljedeće:
“Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
…
O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu”.
Lisabonski ugovor koji su potpisali tadašnja premijerka i tadašnji predsjednik države bio je samo početak procesa pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, što se ne kosi s Ustavom.
Hrvatski sabor je u prosincu 2002. godine donio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u kojoj se navodi da je “ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji strateški nacionalni cilj”. Hrvatska je zahtjev za punopravno članstvo u EU predala 21. veljače 2003. u Ateni. Zahtjev je, prema uobičajenom postupku, podnesen Vijeću Europske unije, odnosno državi članici EU-a koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem (Grčkoj). Status službenog kandidata za punopravno članstvo u EU Hrvatska je dobila na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. Pregovori za pristupanje započeli su u listopadu 2005., a službeno su završeni 30. lipnja 2011.
9. prosinca 2011. u Bruxellesu je potpisan pristupni ugovor, a hrvatski čelnici tada su prvi put kao promatrači sudjelovali na europskom sastanku na vrhu. Taj ugovor, koji autor status zove Lisabonskim ugovorom, potpisali su prethodno spomenuti Jadranka Kosor i Ivo Josipović, a potpisalo ga je potom i svih 27 zemalja članica Europske unije abcednim redom. No, to nije značilo da je ugovor odmah stupio na snagu. Prvo su ga morali ratificirati Hrvatski sabor i parlamenti svih zemalja članica. Međutim, da bi ugovor bio ratificiran u zemlji pristupnici odnosno Hrvatskoj, morali su ga potvrditi građani na narodnom referendumu.
Hrvati se na referendumu većinski odlučili za ulazak u EU
Stoga je 22. siječnja 2011. u Hrvatskoj održan referendum s pitanjem koje je glasilo “Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?”. Pravo glasa na referendumu 2011. godine imalo je nešto više od 4 milijuna i petsto tisuća birača, a na referendum se odazvalo njih nešto više od milijun i 948 tisuća birača, odnosno njih 43,51 posto. Za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju glasalo je 1.299,008 birača, odnosno prevedeno u postotke – 66,27%, stoji u službenom Izvješću o provedenom državnom referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatski sabor je nakon odluke građana 9. ožujka 2012. ratificirao pristupni ugovor. Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na saborskoj sjednici tada je jednoglasno usvojen sa 136 glasova. U tom razdoblju, Hrvatska je imala status aktivnog promatrača u radu tijela Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta.
Ustavni sud je nakon održanog referenduma zaprimio čak 22 zahtjeva za ocjenu ustavnosti referenduma, ali je 5. ožujka 2012. objavio da je odbacio sve zahtjeve ocijenivši ih neosnovanima ili nedopuštenima. “S obzirom na navedeno, Ustavni sud donio je Odluku kojom je utvrdio da je državni referendum koji je održan 22. siječnja 2012. proveden u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i mjerodavnim odredbama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave”, stajalo je u priopćenju.
Nakon što je Ugovor o pristupanju ratificiran u Hrvatskoj i svih ostalih 27 zemalja članica (Ujedinjeno Kraljevstvo tada je još uvijek bilo u EU, op.a.), određen je konkretan datum stupanja ugovora na snagu što je u slučaju Hrvatske bio 1. srpnja 2013. godine. Ratifikaciji pristupnog ugovora u našem parlamentu prethodio je referendum na kojem su građani s preko 65 posto podrške odlučili da se Republika Hrvatska treba priključiti toj europskoj zajednici. Stoga je tvrdnja da je hrvatski ulazak u članstvo Europske unije nezakonit netočna.
Samo je jedna zemlja dosad napustila Europsku uniju
Treba spomenuti da je točno da Hrvatska ima pravo napustiti Europsku uniju. U članku 50. ugovora o Europskoj uniji jasno se navodi da “svaka država članica može donijeti odluku o povlačenju iz Unije u skladu sa svojim ustavnim odredbama”. U slučaju odluke o povlačenju, država o tome obavještava Europsko vijeće i potom se održavaju pregovori o sporazumu kojim se određuju aranžmani povlačenja. Danom stupanja na snagu sporazuma o povlačenju prestaje članstvo države u Europskoj uniji.
Od formalnog uspostavljanja Europske unije kao zajednice ugovorom u Maastrichtu 7. veljače 1992. pa sve do danas samo je jedna zemlja napustila Europsku uniju – Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon referenduma održanog u lipnju 2016., u 2017. Ujedinjeno Kraljevstvo podnijelo je zahtjev za razdruživanje od Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo formalno je napustilo Europsku uniju 31. siječnja 2020. godine. Britanski izlazak iz Europske unije poznatiji je pod nazivom Brexit. Posljednje proširenje Europske unije bilo je upravo u srpnju 2013. kada se Europskoj uniji pridružila i Hrvatska. O ovoj temi pisale su i kolege s bosanskohercegovačkog Raskrinkavanja.
Zaključno, nije točno da je Hrvatska na nezakonit način ušla u Europsku uniju odnosno potpisivanje Lisabonskog sporazuma prije referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji nije u suprotnosti s člankom 135. Ustava. Naime, taj članak jasno definira da pravo da pokrenu postupak udruživanja Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Potpisivanje tog sporazuma, dakle, bilo je samo pokretanje postupka udruživanja države u savez s drugim državama. U ustavu se dalje navodi da udruživanje Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih glasova, a da se odluka o udruživanju donosi na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu. Iako su Ustavnom sudu stigle čak 22 dvije ocjene ustavnosti referenduma, odbačene su kao neosnovane ili nedopuštene. Stoga je ulazak Hrvatske u EU odrađen sukladno svim zakonodavnim i ustavnim procedurama.
