On je jedan od najaktivnijih zastupnika u Saboru…on se puno bavio istraživanjem zločina zbog kojih smo u subotu prosvjedovali “, kazala je o zastupniku Stevi Culeju Bruna Esih, predsjednica Neovisnih za Hrvatsku, komentirajući za N1 spekulacije da bi se Culej mogao iz HDZ-a preseliti u njenu stranku.
Esih smatra kako Culeju, ako želi ostati vjerodostojan, nije više mjesto u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Stevo Culej je gostujući u Bujici izrazio razočaranje činjenicom da predstavnici HDZ-a ne idu na prosvjed koji je u subotu organiziran u Vukovaru. Ostavio je dojam kako razmišlja o napuštanju HDZ-a. Nametnula se stoga ideja da bi mu sljedeća stranka mogla biti upravo ona Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koji nisu propustili priliku ukazati se u Vukovaru.
Esih je rekla kako se nikakvi razgovori s Culejom još nisu vodili, ali da je dobrodošao u njihov klub. Sugerirala je da postoji mogućnost i da on kao nezavisni zastupnik svoje djelovanje nastavi unutar kluba Neovisni za Hrvatsku.
Culej je uredno odrađivao HDZ-ove zadaće
Istina je da Culej spada u grupu aktivnijih zastupnika.
Prema podacima Parlametra, s 99,8 posto prisustva na glasanjima u Saboru, Culej je zauzeo visoko 11. mjesto. Samo je u dva mjeseca – u studenom 2016. i srpnju 2017. izostao s glasanja. Ispred njega je samo 10 zastupnika koji su bili prisutni na apsolutno svim glasanjima od kad im je krenuo mandat (Stipo Šapina, Marko Šimić, Andrija Mikulić, Marijan Kustić, Sunčana Glavak, Josip Borić, Branko Bačić, Domagoj Mikulić, Anđellko Stričak i Damir Felak).
Ovaj osebujni zastupnik prisustvom na glasanju, dakle, znatno prelazi prosjek svih zastupnika od 75 posto prisutnosti.
Kada se uzme u obzir koliko je HDZ-u zbog tanke većine bitno sudjelovanje u glasanju, može se ocijeniti da je Culej bio dobar HDZ-ov đak. Također, samo je jednom glasao suprotno instrukcijama kluba HDZ-a: bio je protiv Istanbulske konvencije koja je podijelila HDZ tako da je 38 zastupnika HDZ-a glasalo za Konvenciju, 15 je bilo protiv (uključujući Hrvoja Zekanovića koji je tada još bio u klubu HDZ-a), jedan je bio suzdržan, a dva su izostala s glasanja.
Uvijek isti spektar pitanja
Kad je riječ o govorima u Saboru, to je jedini podatak gdje je Culej ispodprosječan – prosjek je 71 govor po sjednici, a Culej ih ima 32. I kad uzme riječ, govori kraće od prosjeka.
Međutim, po broju zastupničkih inicijativa i pitanja na 25. je mjestu svih zastupnika, s natprosječnih 12 inicijativa i pitanja (prosjek svih zastupnika je 8).
Struktura njegovih pitanja tiče se njegove uobičajene agende. Polovica pitanja upućena je ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, s time da se u čak dva navrata interesirao što Vlada čini vezano za uklanjanje obilježja koja vrijeđaju nacionalne, vjerske i moralne osjećaje građana, navodeći kao primjer „spomen obilježje“, a u stvarnosti nadgrobnu ploču Vukašinu Šoškočaninu, vođi srpske pobune u Borovu Selu. Tijekom gostovanja u Bujici požalio se kako od ministra nikada nije dobio odgovor.
U lipnju 2018. ministru Bošnjakoviću poslao je pitanje je li provedena istraga o nestanku i smrti dr. Ivana Šretera koji je nestao 18. 8.1991. godine i odveden na prostor Bučja ili Kusonja te ubijen, pri čemu Culeja zanima kakva je u tome bila uloga Milorada Pupovca, odnosno je li od njega uzet iskaz. S ovim zastupničkim pitanjem Culej se nadovezao na oštru prepirku s Pupovcem u Sabornici.
Bošnjakovića je još pitao i kakav je status kaznene prijave protiv bivšeg SDP-ovog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine radi pogodovanja Osatini Mirka Ervačića; što se poduzima oko fiktivnih studentskih ugovora u Gavelli te u kojoj je fazi postupak USKOK-a protiv bivšeg SDP-ovog saborskog zastupnika i načelnika općine Goričan Marija Moharića (zanimljivo je kako ga se tereti za zloporabu ukupno 3.350 kuna).
U rujnu 2017. pitao je ministra branitelja Tomu Medveda što Vlada poduzima na traženju nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, a u siječnju 2018. kod istog se ministra interesirao za projekt digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.
Ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak zamolio je da ga upozna „sa sadržajem udžbenika iz povijesti, koji se odnosi na Domovinski rat a koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo za osnovne i srednjoškolske programe“.
Ministrici Divjak i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću žalio se na govor mržnje na Facebooku upućen od strane jedne učiteljice protivnicima Istanbulske konvencije.
Muči ga Fred
Zanimljivo je kako je Parlametar, koji strojno izbacuje najčešće korištene pojmove u govorima, kod Culeja na prvo mjesto postavio riječ Fred. Riječ je, naravno, o bivšem SDP-ovom ministru branitelja Predragu Fredu Matiću čiji nadimak Culej nekad koristi gotovo kao poštapalicu u govoru, a nekad se, bez obzira na zadanu temu rasprave, posveti obračunu s bivšim ministrom protiv kojeg se podigla šatorska revolucija u Savskoj 66.
Zbog statistike aktivnosti Culeja u Hrvatskom saboru, kao i zbog tema kojima se bavio, izjavi Brune Esih dajemo ocjenu tri kvarta fakta.
