Nakon dovršetka izgradnje autocesta, obnova i izgradnja željezničke infrastrukture za resorno ministarstvo mora, prometa i infrastrukture glavni je adut za povlačenje sredstava iz zajedničke
europske kase. S naslovnice Večernjeg lista u srijedu resorno ministarstvo javnost priprema na veliki investicijski bum, pa bi u ovoj godini trebao krenuti projekt rekonstrukcije pruge i gradnje drugog kolosijeka na 44,25 kilometara dugoj dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca procijenjene
vrijednosti 2,6 milijardi kuna. Očekuje se i da će biti potpisan ugovor i započeti radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka od Križevaca do državne granice s Mađarskom, a vrijednost tih radova premašuje 2,1 milijardu kuna. Ti projekti trebali bi biti zaključeni do 2023. godine.
Imajući na umu da radovi na dionici Dugo Selo- Križevci traju, moglo bi se reći da će za četiri godine projekt dugo najavljivane nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice, napokon dobiti nešto
konkretnije obrise. Dovršetak konkretnog posla očekuje se 2030. godine.
Sporo povlačenje sredstava iz europskih fondova
No, veliki planovi koji se serviraju domaćoj javnosti uz poruku da se 85 posto njihove vrijednosti pokriva bespovratnim europskim novcem su jedno, a njihova realizacija sasvim nešto drugo. Jasno je to iz dosadašnje prakse ne samo željezničkih infrastrukturnih projekta, već općenito projekata koji se financiraju i europskim novcem. U ovoj godini, primjerice, Hrvatska iz europskih fondova planira povući 13,9 milijardi kuna, no pitanje je hoće li se to ostvariti ili će se slijediti dosadašnja praksa sporog pripremanja projekata i korekcije europskih prihoda na niže. To je slučaj niz godina, pa i lani kada su rebalansom državnog proračuna prihodi iz europske blagane smanjeni za 2,65 milijardi kuna, što je, otprilike, vrijednost dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac.
Dio tih sredstava zasigurno je propao i zbog velikih željezničkih infrastrukturnih projekata. Primjerice, projekt Dugo Selo-Križevci kasni. Umjesto iz jednog, financira se iz dva proračunska razdoblja, a takva korekcija povećava troškove nacionalnog proračuna, kao i svako kašnjenje projekta, što znači da se onih 85 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova u stvarnosti smanjuje. Odnosno, povećava se dio kolača kojeg Hrvatska treba platiti iz vlastitih sredstava.
Zbog kašnjenja projekta Dugo Selo-Križevci kasni i otvaranje novoizgrađene jednokolosiječne pruge Gradec-Sv. Ivan Žabno. Nakon nekoliko odgađanja, novi plan otvaranja te pruge je proljeće ove godine i to nakon što se uklone uočeni tehnički nedostaci. Ti primjeri, kao i propali projekt izgradnje pruge Goljak-Skradnik zbog koje će u europsku kasu HŽ Infrastruktura vratiti 4,61 milijun eura, povučenih iz pretpristupnog fonda IPA, ukazuju da domaće vlasti bildaju samopouzdanje najavama velikih projekata čija realizacija ide u tekućoj godini.
Pruga Goljak-Skradnik, pritom, trebala je biti dionica nizinske pruge, no studija izvodivosti pokazala je da je riječ o preskupom projektu za financiranje iz EU fondova. Dokumentacija koja je izrađena za propalu investiciju, nadaju se u HŽ Infrastrukturi, koristit će se dijelom kao podloga za izradu druge projektne dokumentacije – izgradnju nove dvokolosiječne željezničke pruge dionice Karlovac-Oštarije. Međutim, pitanje je hoće li to biti izvedivo jer se, primjerice, za propalu dionicu Goljak-Skradnik nije koristila dokumentacija koja je još 2007. godine naručena od IGH i koja je izrađena i plaćena 89 milijuna kuna iz državnog proračuna. Osim toga, početkom prosinca prošle godine resorni ministar prometa, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te HŽ Infrastruktura potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Izrade studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju dionice Karlovac – Oštarije. Ukupna vrijednost projekta je 85,5 milijuna kuna, od čega je 69,5 milijuna kuna prihvatljivih troškova, a udio od 85 posto pokrio bi novac EU fondova. Dakle, isti posao bit će plaćen tri puta.
Sedam godina od pripremne dokumentacije do raspisivanja natječaja za izvođače
No, od dodjele bespovratnih sredstava u tom slučaju, kao i velikoj ovogodišnjoj najavi za dionicu Hrvatski Leskovac-Karlovac, do realizacije projekta dug je put. U najboljem slučaju, u ovoj godini mogli bi biti odrađeni natječaji za projekte izrade pripremne dokumentacije, a realizacija tog posla traje. Primjerice, pripremna dokumentacija za dionicu od Križevaca do mađarske granice počela se izrađivati još prije sedam godina, a tek se sada očekuje raspisivanje natječaja za izvođača radova.
Hoće li radovi doista i početi u ovoj godini, ovisi o tome kako će proći javni natječaj, tko će se na njega javiti, hoće li ga netko rušiti. A kada jednom i krenu, bespovratna sredstva se ne čupkaju s računa, već se posao plaća po fazama izvođenja. U konačnici, koliko će uopće sredstava od onog što je ponuđeno iz europske kase doista i biti potrošeno, ovisi o realizaciji projekata, odnosno pridržavanju rokova, a time i zadržavanju projekta u proračunskom razdoblju. Do sada to Hrvatskoj baš i nije išlo.
