“Konzum diže plaće svojim zaposlenicima. Svaki mjesec dobivat će lijep dodatak”, naslov je teksta na tportalu. Na sličan način tu vijest prenose i 24 sata navodeći: “Konzum povećao plaće: Radnici će dobiti dodatak od 350 kuna”
Međutim, to nije posve točno. Vidljivo je to i iz priopćenja koje je medijima poslao trgovački lanac Konzum koji biranim riječima javnost izvještava da će svojim radnicima povećati primanja.
„Konzum je uz podršku Sindikata trgovine Hrvatske od 1. siječnja ove godine povećao primanja svojim zaposlenicima u neto iznosu od 350 kuna. Povećanje primanja odnosi se na zaposlenike kojima se plaća obračunava temeljem koeficijenta, a isplaćivat će se trajno, kao dodatak uz mjesečnu plaću u iznosu koji je u cijelosti neoporeziv, počevši od plaće za siječanj“.
Priopćeno je to iz Konzuma zadnjeg dana siječnja uz poruku Slavka Ledića, predsjednika uprave te kompanije kojom izražava zadovoljstvo što i ovu godinu kompanija započinje dobrim vijestima za zaposlenike. „Njihovo zadovoljstvo visoko je na listi naših prioriteta, a ovim potezom želimo im još jednom pokazati kako cijenimo njihov svakodnevni rad i trud kojim doprinose stabilnom poslovanju i ostvarenju dobrih poslovnih rezultata“, ustvrdio je Ledić.
Mjesečna isplata neoporezivog dodatka mogla bi postati masovna pojava
Trgovački lanac Konzum nije prva, ni jedina kompanija koja je iskoristila mogućnost isplate neoporezive „nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika“ u iznosu do pet tisuća kuna godišnje. Među prvim kompanijama koje su najavile podizanje plaća radnika, u trenutku kada se još uvijek raspravljalo o izmjenama Pravilnika o dohotku, bio je „Mlinar“ koji je poručio da će radnicima svaki mjesec isplaćivati 400 kuna neoporezivog dodatka. U međuvremenu, prema našim saznanjima, mnogi su sindikati otvorili pregovore s poslodavcima oko rasta plaća, a mogućnost koju im poslodavci nude uglavnom se svodi na isplatu neoporezivog dodatka uz plaću, što je omogućeno poreznim izmjenama koje su u primjeni od prosinca prošle godine.
Mjesečna isplata neoporezivog dodatka na plaće vjerojatno će postati masovna pojava. Radnik će od toga imati kratkotrajnu korist, jer će na ruke primiti koju kunu više. No, dugoročno će biti na gubitku jer će se smanjiti izdvajanja kako u zdravstveni, tako i mirovinski sustav što znači i da će usluge socijalne države biti nedostupnije. Istodobno, poslodavcima je takav način „bildanja“ plaća i te kako isplativ, jer isplatama neoporezivog dodatka na plaće na kraju godine smanjuju svoju poreznu osnovicu. Osim radnika, na gubitku je i država, koja će sve minuse koji se proizvode u zdravstvenom i mirovinskom sustavu pokrivati.
Kako to u praksi izgleda, najbolje je vidljivo na mirovinama jer svi oni koji zarađuju do 80 posto prosječne plaće u državi mirovinu neće zaraditi i ulaze u skupinu umirovljenika kojima država doplaćuje razliku do najniže zajamčene mirovine.
U studenom prošle godine ministarstvo financija najavilo je izmjene Pravilnika o porezu na dohodak i podizanje neoporezive naknade s 2,5 na maksimalno 7,5 tisuća kuna. Ministar financija Zdravko Marić poručivao je kako će se poslodavcima već u prošloj godini otvoriti prostor za isplatu većih neoporezivih božićnica. Ta ideja imala je smisla. Naime, u Hrvatskoj rijetka poduzeća isplaćuju 13. plaću. Dijelom jer sredstava za njenu isplatu nemaju, a dijelom i zbog činjenice da takvu isplatu, zbog dvije isplate u istom mjesecu, „pojedu“ porezi. Dizanjem neoporezivog iznosa na 7,5 tisuća kuna poslodavcima bi se stvorio prostor da, u okviru svojih mogućnosti, radnicima isplate izdašniju božićnicu, odnosno neoporezivu 13. plaću u skladu s njihovim mogućnostima.
I sindikati pristaju na lažno povećanje plaće
Na samu najavu rasta neoporezivog izdatka poslodavci su krenuli s najavama da će to iskoristiti kroz godinu, kao u slučaju Mlinara i sada Konzuma, te na taj način povećati dohodak radnika što je u skladu s onim što su poslodavci tražili u sklopu porezne reforme.
Da takav način isplata nije bila intencija ministarstva financija jasno je bilo iz niza Marićevih istupa u javnosti u kojima je uvijek apostrofirao mogućnost isplate prigodne nagrade na kraju godine. No, predložene izmjene Pravilnika o porezu na dohodak koje su bile u javnom savjetovanju u konačnici su postale nešto drugo pa je iznos prigodne nagrade – božićnice, regresa – ostao na razini neoporezivih 2,5 tisuća kuna godišnje. Istodobno je uvedena nova kategorija „nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)” do pet tisuća kuna godišnje.
Poslodavci su te izmjene, očekivano, pozdravili. One su im otvorile mogućnost da radnicima na mjesečnoj razini „povećaju“ plaću za maksimalno 416 kuna, iako nije riječ o povećanju plaće već neoporezivoj nagradi. No, u zemlji u kojoj svaki drugi radnik prima plaću do 3,5 tisuća kuna takva neoporeziva povećavanja plaća padaju na plodno tlo. Za radnika koji razmišlja kako preživjeti mjesec to je donekle razumljivo, ali nije razumljivo da sindikati pristaju na lažna povećanja plaća.