“Do sada je građanski odgoj bio izvannastavni predmet i škole nisu imale obvezu provoditi ga, a od jeseni bit će u svim školama i razredima“, objavio je jučer HRT.
Iznesena informacija netočna je na više razina. Naime, još od 2014. godine na nacionalnoj razini na snazi je Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, kojega je moguće pronaći na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tim programom predviđa se obvezno međupredmetno provođenje na nacionalnoj razini.
Također, pojedine škole i lokalne sredine (poput Rijeke, Osijeka i Siska) organiziraju provedbu projekata i izvannastavnih aktivnosti u području građanskog odgoja i obrazovanja što navedeni Program i raniji programi i kurikulumi iz ovog područja omogućavaju, ali ne obvezuju na to.
Ne nudi se ništa novo
„Kurikulum međupredmetne teme građanskog odgoja i obrazovanja je nastavak aktualnog modela međupredmetne provedbe u kojem su područja koja uključuje građanski čak i smanjena jer ima 7 međupredmetnih tema pa su neke npr. Održiv razvoj preuzele značajan dio onog što je ranije bio dio građanskog, a neki važni ishodi su izostavljeni. Ništa se novo i pozitivno ne nudi na nacionalnoj razini, zapravo postoji opravdana bojazan da će se nastaviti s marginalizacijom provedbe“, rekla je na Faktografov upit Martina Horvat, aktivistkinja GOOD inicijative i voditeljica edukacijskih programa Gonga.
U studenom prošle godine na javno savjetovanje, ministrica Blaženka Divjak uputila je nacrt Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za strukovne i umjetničke srednje škole u Republici Hrvatskoj, ali i nacrt Odluke koji se odnosi na osnovne škole i gimnazije.
U tim se nacrtima Odluka, jasno navodi će se početkom njihove primjene izvan snage staviti Odluka o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole čiji je sastavni dio spomenuti Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj.
Unatoč tome što izvješće koje bi trebalo sadržavati odgovore ministarstva znanosti i obrazovanja na pitanja i kritike iznesene na javnom savjetovanju, ono još uvijek nije objavljeno, Odluke ministrice Divjak o uvođenju novih međupredmetnih kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole objavljene su u Narodnim novinama, a njihova primjena je započela.
Moja izjava snimljena je danima ranije, kaže Jokić
U prilogu emitiranom u Dnevniku HRT-a, a potom u pisanoj formi i na portalu tog javnog servisa, objavljena je i izjava Borisa Jokića, nekadašnjeg voditelja projekta Cjelovite kurikularne reforme. S obzirom na to da je objava njegove izjave u ovom prilogu odskakala od dosadašnjih njegovih komentara na rad ministrice Blaženke Divjak, ali i načina na koji se građanski odgoj i obrazovanje provodi u hrvatskom školskom sustavu, Faktograf je zatražio njegov komentar.
„Moja izjava emitirana u Dnevniku HRT-a 4. veljače 2019. snimljena je 29. siječnja 2019. godine na predstavljanju rezultata našeg znanstvenog projekta o obrazovnim aspiracijama. Pitanje novinarke ni na koji način nije bilo usmjereno na dokumente koji se tiču trenutnog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanje, već je bilo općenito: Što mislite kome može građanski odgoj i obrazovanje predstavljati prijepor? Stavljanje moje izjave u kontekst postojećih promjena koje predlaže ministrica Divjak, a koje u potpunosti odudaraju od Cjelovite kurikularne reforme ne smatram korektnim. Naročito jer me nitko nije upitao u vezi korištenja te izjave u navedenom kontekstu. Kao član međunarodnog savjetodavnog odbora najveće europske mreže za građanski odgoj i obrazovanje (NECE) vrlo dobro sam upoznat s dvije važne činjenice. Prva je da se u hrvatsku školu građanski odgoj i obrazovanje ne uvode, jer oni tu postoje te da su na njima godinama prije dolaska HNS-a u vlast radili hrvatski znanstvenici, učitelji i posebice nevladine udruge. Drugo je da bi ovaj dio obrazovanja kod mladih osoba trebao razvijati kritički stav prema svemu, a naročito prema medijskim sadržajima“, rekao je Boris Jokić Faktografu.
