Hrvatska bi zbog ovotjednog razrješenja ravnatelja Državnog zavoda za statistiku (DZS) mogla imati problema s Eurostatom, centralnim europskim statističkim uredom, ali i Europskom komisijom jer je ta smjena u suprotnosti s Uredbama EU koje reguliraju rad kako Eurostata tako i nacionalnih statističkih tijela.
Prema propisu koji regulira europsku statistiku, države članice Europske unije dužne su osigurati transparentan postupak zapošljavanja i imenovanja čelnika nacionalnih statističkih tijela koji se temelji isključivo na stručnim kriterijima. Istodobno Uredba o europskoj statistici iz 2009. godine (Uredba 223/2009) koja je revidirana 2015. godine (Uredba 205/759) propisuje da razlozi za otpuštanje čelnika nacionalnih statističkih ureda ili njihov premještaj na drugo radno mjesto ne dovode u pitanje stručnu neovisnost.
Jačanje neovisnosti nacionalnih statističkih ureda, u našem slučaju DZS-a, upravo je propisana izmjenama europske uredbe o službenoj statistici prije četiri godine. Pritom je riječ o propisu koji nema prijelazno razdoblje za ugradnju u nacionalna zakonodavstva, već je na snagu stupio objavom u Službenom listu EU-a u svibnju 2015. godine, a Hrvatska ga već četiri godine izbjegava prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Ravnatelje treba birati transparentno
Vladino razrješenje ravnatelja DZS-a Marka Krištofa sa zadnjim danom ožujka te imenovanje Lidije Brković novom ravnateljicom DZS-a u suprotnosti je s propisima EU-a o službenoj statistici jer taj postupak razrješenja i imenovanja nije proveden na transparentan način, odnosno riječ je o političkom kadroviranju. Istina, i sam je Krištof kao i njegovi prethodnici na čelno mjesto DZS-a imenovan političkim putem, što je aktualnim Zakonom o službenoj statistici moguće, jer on ne propisuje postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja. No, taj je Zakon donesen još 2003. godine, a zadnji put mijenjan 2012. godine, dakle tri godine prije zakonodavnog jačanja neovisnosti nacionalnih statističkih ureda kroz europske propise.
Da rad DZS-a nije usklađen s europskom praksom, još je prije četiri godine utvrđeno stručnom ocjenom usklađenosti domaćeg statističkog sustava s kodeksom statističke prakse. Riječ je o izvještaju kojeg na osnovu pregleda po zemljama članicama svakih pet godina objavljuje Eurostat.
Prva preporuka tog zadnjeg izvještaja za Hrvatsku, objavljenog u srpnju 2015. godine (iako i dokument iz 2010. godine predlaže jačanje neovisnosti DSZ-a) kaže da bi nadležna tijela u Hrvatskoj trebala promicati zakonske izmjene kojima se propisuju jasne odredbe za imenovanje i razrješenje ravnatelja DZS-a u skladu s Kodeksom prakse europske statistike. Preporuka je bila i jačanje Statističkog savjeta u kojem se nalaze predstavnici korisnika službene statistike, a sam DSZ bi trebao osigurati vidljivost Statističkog savjeta objavom relevantnih dokumenata tog tijela na svojoj internetskoj stranici. Vidljivost Statističkog savjeta jedina je preporuka provedena u praksi te su zapisnici s njegovih sjednica, kao i odluke, dostupne na internetskim stranicama DZS-a.
Zakon tri puta u savjetovanju, ali nikako da se približi Vladi
Iako su preporučene izmjene propisa kojim se statistika regulira u Hrvatskoj i iako je čak tri puta prijedlog novog Zakona o službenoj statistici bio u javnoj raspravi, on još uvijek nije donesen. Državni zavod za statistiku početkom 2015. godine pripremio je prijedlog novog zakona o službenoj statistici, usklađujući ga s Uredbama EU. Koncem te godine na stranicama DZS-a provedeno je i javno savjetovanje o zakonskom prijedlogu. Tada je i sam Krištof izjavljivao da se nada kako će biti posljednji ravnatelj izabran po političkoj liniji. Najavljivao je i izlazak iz SDP-a te natjecanje za ravnateljsko mjesto po novom zakonu, za kojeg je očekivao da će biti donesen. Krištofa, koji je do tada bio pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava, koalicijska Vlada SDP-a imenovala je ravnateljem DSZ-a u lipnju 2013. godine.
Nakon rasprave o zakonskom prijedlogu na stranicama DZS-a, dokument je u dva navrata prošao postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, o čemu je ostao i zapis na centralnom Vladinom portalu za javna savjetovanja. Prvo savjetovanje provedeno je od 13. travnja do 13. svibnja 2016. godine. No, tada je priča pala u vodu zbog raspada šestomjesečne vlade HDZ-a i Mosta. Iste godine, nakon što je HDZ formirao novu Vladu, istovjetan zakon ponovo je prošao postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i to u razdoblju od 21. studenog do 20. prosinca 2016. godine. Iako se očekivalo njegovo upućivanje na Vladu, a potom i u Sabor, nestao je u nečijoj ladici i do danas nije pronađen, a Vladi je ostavljena mogućnost da i dalje ravnatelja DSZ-a bira po političkoj liniji, a ne putem javnog natječaja.
Državni zavod za statistiku, međutim, nije odustajao. O novom zakonskom rješenju tako se na sjednicama Statističkog savjeta raspravljalo u nekoliko navrata, zadnji put nešto šire početkom 2017. godine kada su članovi tog tijela informirani da je zakonski prijedlog po treći put poslan državnim tijelima na mišljenje te se čeka odgovor Ministarstva uprave.
Umjesto zakona – na kraju kvartala novo političko imenovanje
Lagodna mogućnost kadroviranja zasigurno nije jedini razlog zbog kojeg Hrvatska još uvijek zaobilazi prenošenje propisa o europskoj statistici u nacionalno zakonodavstvo. Naime, jačanje neovisne uloge DZS-a značilo bi i njegovo „fizičko“ odvajanje od države. Točnije, kako se zagubljenim zakonskim prijedlogom predlagalo, DZS bi se iz središnjeg tijela državne uprave pretvorio u neovisno državno tijelo koje samostalno i neovisno obavlja poslove iz svog djelokruga rada, a ravnatelj bi se birao na petogodišnji mandat.
Prema usvojenom planu zakonodavnih aktivnosti Vlade, Zakon o službenoj statistici koji se usklađuje s pravnom stečevinom EU u vladinu proceduru treba biti upućen u prvom kvartalu ove godine. Danas je zadnji radni dan tog kvartala u kojem se za sada zbilo samo još jedno političko razrješenje i imenovanje u Zavodu koji bi po EU uzusima trebao biti lišen političkog upliva.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
