Građanska inicijativa “#NewRightsNow – ojačajmo prava ‚uberiziranih’ radnika” od danas počinje prikupljati potpise potpore. Tom građanskom inicijativom organizatori od Europske komisije traže uvođenje obaveze digitalnim platformama da „samozaposlenim“ osobama koje stalno rade za njih isplaćuju zajamčeni minimalni dohodak. Time bi se, kako navode organizatori inicijative, „zaštitili i stabilizirali prihodi ‘uberiziranih’ radnika“ što bi „konkretno pridonijelo rješavanju problema nesigurnosti njihova radnog mjesta“.
Organizatori inicijative, koju je Europska komisija registrirala prije tjedan dana, do 1. travnja 2020. trebaju prikupiti milijun potpisa potpore iz najmanje sedam različitih država članica Europske unije. Nakon toga Komisija će u roku od tri mjeseca analizirati i reagirati na građansku inicijativu. Bilo da postupi po zahtjevu inicijative ili je odbije, Komisija treba obrazložiti odluku.
Radnici na digitalnim platformama nemaju pristup socijalnim pravima
Za sada inicijativa #NewRightsNow javnost senzibilizira putem svoje Facebook stranice, a za očekivati je da će u narednim mjesecima pronaći partnere koji će njihovu ideju zagovarati i u Hrvatskoj. Kako navode, brzi razvoj internetskih platformi koje nude usluge prijevoza ili dostave iznenadio je europsku javnost, a multinacionalne kompanije iskoristile su pravnu prazninu kako bi zaobišle tradicionalnu zaštitu prava radnika pa su „uberizirani“ radnici postali ovisni o kompanijama u kojima nemaju nikakvu kolektivnu zaštitu, bilo da je riječ o radnom vremenu, uvjetima rada, socijalnoj zaštiti. Istodobno, njihovi prihodi nisu transparentni.
#NewRightsNow podsjeća i na dvije godine staru studiju Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta koja je pokazala da radnici na digitalnim platformama imaju slab pristup programima socijalne zaštite. Anketa korištena u toj studiji otkriva da 70 posto ispitanih radnika nema mogućnost korištenja porodiljnog dopusta ili naknade za skrb, poslovi su im nestabilni, jednako kao i prihodi. Iako ti radnici u načelu imaju pravo na socijalnu zaštitu, u stvarnosti mnogi od njih ne dosegnu prihodovni prag ili dovoljan broj radnih sati da bi prava doista i konzumirali. Stoga, inicijativa želi stvoriti obavezu digitalnim platformama da isplaćuju zajamčeni minimalni dohodak „samozaposlenim“ ili „samostalnim poduzetnicima“ koji redovito rade za njih, čime bi se za te radnike osigurali stabilni prihodi. To bi u konačnici osiguralo više predvidljivosti, sigurnosti na radnom mjestu te dohodovne sigurnosti za radnike digitalnih platformi u cijeloj Europi.
Inicijativa se tako nadovezuje na zakonodavne promjene koje Komisija predlaže kroz novu direktivu o transparentnijim i predvidljivim radnim uvjetima, posebno za radnike u nestandardnim oblicima rada. Na nešto čvršću regulaciju netipičnih oblika zapošljavanja u kojima je više milijuna Europljana, Europska komisija odlučila se zbog činjenice da se zadnjih godina četvrtina ugovora o zapošljavanju odnosila „na netipične oblike zapošljavanja, odnosno na radna mjesta koja nisu u punom radnom vremenu ni na neodređeno vrijeme, u rasponu od uobičajenog rada u nepunom radnom vremenu do rada na zahtjev bez zajamčenog radnog vremena“.
Otvoreno 10 europskih inicijativa, predstavlja se i Housing for All
Građanska inicijativa #NewRightsNow jedna je od trenutno 10 otvorenih građanskih inicijativa na razini Europe. Primjerice, prikuplja se potpora građana za obvezno označavanje hrane kao nevegetarijanske, vegetarijanske i veganske, traži se zaustavljanje prijevara i zlouporaba EU fondova boljim nadzorom odluka, provedbe i kazni, traže bolji propisi o e-cigaretama, ali i da EU poduzme mjere kojima će se svim Europljanima olakšati pristup stanovanju. Upravo će ta inicijativa pod nazivom „Housing for All“ sutra biti predstavljena i u Hrvatskoj gdje je podržava 17 udruga.
Stvaranje boljih pravnih i financijskih okvirnih uvjeta koji će svim Europljanima olakšati pristup stanovanju svrha je te inicijative. To uključuje, kako navodi inicijativa, lakši pristup socijalnom i cjenovno pristupačnom stanovanju za sve građane i ne primjenjivanje kriterija iz Maastrichta na javna ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, lakši pristup europskom financiranju za investitore u neprofitnoj i održivoj stanogradnji, uvođenje socijalnih pravila temeljenih na tržišnom natjecanju za kratkoročni najam te izradu statistike o stambenim potrebama u Europi.
