Vlada je za ovu godinu poslodavcima odobrila rekordnu kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, a do početka svibnja iskorišteno je gotovo 43 posto kvote. U ovoj godini, naime, poslodavci uz produženje 15 tisuća već izdanih radnih dozvola za strane radnike, mogu zaposliti 50 100 novih stranaca. U taj ukupni broj ulazi godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca, kvota za sezonsko zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu, poljoprivredi i šumarstvu kao i kvote za osobe premještene unutar društva kao i kvota dozvola za provedbu strateških investicijskih projekata.
Graditeljstvo i turizam u utrci za radnicima
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) početkom ovog mjeseca bilo je 28.537 preostalih mjesta, odnosno neiskorištenih radnih dozvola, dok je 6.912 stranih radnika bilo u postupku odobravanja dozvole za rad u Hrvatskoj. Kako je u graditeljstvu predviđen i najsnažniji uvoz radne snage (17. 800 radnika) ne čudi i da je do sada u toj djelatnosti odobreno i najviše radnih dozvola – 10,8 tisuća, odnosno preko 13 tisuća kada se uključe i zahtjevi koji su postupku. Monteri, pomoćni građevinski radnici, zidari, armirači, elektroinstalateri, keramičari, fasaderi najtraženija su radna snaga u graditeljstvu, dok prema realizaciji kvota značajnijeg interesa za krovopokrivače, vozače, asfaltere pa i stolare nema ili je tu radnu snagu teže naći.
U turizmu i ugostiteljstvu, primjerice, od 15.611 dozvola već je iskorišteno, ili je u postupku odobravanja, 11.176 dozvola, a najviše se uvoze pomoćni sezonski radnici i kuhari. Za Spa terapeute, vozače turističkih vlakića, spasioce za sada interes nije prevelik.
Stanje u brodogradnji, prije svega Uljanik grupi, oslikano je i kroz iskorištenost radnih dozvola. Brodogradnja je uz graditeljstvo tradicionalno djelatnost u kojoj se traži radnik više, a da u brodogradilištima stanje nije dobro dalo bi se zaključiti i iz podatka da je u brodogradnji odobrena kvota za uvoz 1.410 radnika, a slobodno je 1.108 dozvola.
Nema strateških projekata ni uvoza radnika za njih
Niti strateški investicijski projekti, barem prema sadašnjim podacima, nisu realno planirani. Država je za poslove na strateškim investicijama za ovu godinu odobrila 1.500 radnih dozvola, a za sada ih je iskorišteno 14. Kvote za strateške investicijske projekte utvrđene su ove godine prvi put, a jedan od strateških investicijskih projekta je izgradnja Pelješkog mosta koja je povjerena kineskoj China Road and Bridge Coporation (CRBC), a na tom gradilištu prema medijskim izvještajima rade 84 kineska radnika.
Iako je ukupna godišnja kvota za uvoz stranih radnika utvrđena temeljem zahtjeva poslodavaca za radnom snagom koja im nedostaje na domaćem tržištu, pitanje je u kojoj su mjeri ti zahtjevi realni. Primjerice, u djelatnosti poštanskih usluga ove godine dozvoljen je uvoz 600 stranih radnika i to poštara, vozača i šalterskih radnika, odnosno prodavača. Podaci MUP-a kazuju da se na mjestu poštara zaposlio samo jedan stranac. Niti jedna dozvola u toj djelatnosti trenutno nije u postupku odobravanja, pa je i pitanje koliko je realno bilo tražiti uvoz poštara, šalterskih poštanskih radnika i vozača poštanskih vozila.
Također, za sada nije iskorištena niti jedna od 10 odobrenih dozvola za cvjećare. U djelatnosti metala, pak, poslodavci su iskazali potrebu za uvozom 100 radnika takozvanih CNC operatera (Computer Numerical Control), odnosno radnika koji putem računala upravljaju strojevima. No, niti jedan CNC operater nije uvezen.
Najavljeno ukidanje kvota moglo bi sniziti plaće
Ove, kao i u ranijim godinama, država je mogla kontrolirati uvoz strane radne snage. Sudeći prema najavama, od iduće godine uvoz radne snage bit će potpuno liberaliziran. Vlada planira u potpunosti ukinuti kvote za stranu radnu snagu pa bi poslodavci, poput njihovih kolega u Sloveniji, strane radnike uvozili bez ikakvih ograničena u slučaju da potrebnu radnu snagu ne mogu naći na domaćem tržištu. Za takav model poslodavci se zalažu godinama, a pitanje je koliko bi takva liberalizacija mogla utjecati na kretanje plaća u Hrvatskoj, odnosno njihovu stagnaciju. Naime, nedostatak radne snage lagano je podigao plaće u Hrvatskoj, pa je tako lani bruto cijena sata rada, porasla 8,2 posto na godišnjoj razini (dok je na razini EU zabilježen porast od 2,7 posto). U apsolutnim brojkama ukupan trošak sata rada u Hrvatskoj lani je bio 10,9 eura, dok je na razini EU iznosio 27,4 eura.
Plaće su nastavile rasti i u ovoj godini, kao što su se nastavila i upozorenja poslodavaca, posebno u graditeljstvu i turizmu, da unatoč višim plaćama radnike ne mogu naći. Odgovor na to krije se i iza podatka da je ukupna cijena sata građevinskog radnika u Hrvatskoj lani iznosila 10,1 euro, što je još znatno ispod 28,8 eura u Njemačkoj ili 34,6 eura u Austriji.
S druge strane, najniža satnica bilježi se u Bugarskoj (4,2 eura) i Rumunjskoj (5,1 euro), dok je prosjek EU 25 eura. U uslužnim djelatnostima cijena sata rada u Hrvatskoj bila je 11,5 eura, za razliku od 32,5 eura u Njemačkoj ili 32,6 u Austriji, odnosno 27 eura na razini EU.
