„Europol (europska policija) upozorila je na 40 000 bivših pripadnika Al-Qaede i ID (Islamske države) kojih je trenutno najviše u BiH i Kosovu“, prva je rečenica teksta koji je pod pogrešnim naslovom „Jeziv dopis EU policije: Džihadisti dolaze! Europa nas upozorava: ‘Riječ je o 40 tisuća povratnika iz Iraka i Sirije, kod nas su za zadatkom’“ objavljen u nedjelju na portalu Dnevno.hr i prenesen u brojnim drugim medijima. Tekst je arhiviran ovdje.
Međutim, nije riječ ni o kakvom „jezivom dopisu“, već o redovitom godišnjem TE-SAT izvještaju Europola o situaciji i trendovima vezanima za terorizam koji se odnosi na 2018. godinu. Izvještaj je objavljen 27. lipnja i u njemu se ni na kojoj od 80 strana ne spominje kako se 40.000 džihadista vraća iz Iraka i Sirije, niti da ih je najviše u BiH i na Kosovu.
Pao broj napada i žrtava u odnosu na prethodnu godinu
Ono što se u izvještaju spominje jest kako tijekom 2018. terorizam i dalje predstavlja glavnu prijetnju sigurnosti u državama članicama Europske unije. U strašnim napadima džihadista u Trebesu, Parizu, Liegeu i Strasbourgu lani je poginulo ukupno 13 ljudi, a 46 ih je ranjeno. Ali u usporedbi s 2017., broj napada i žrtava u EU značajno je pao (u 2017. džihadisti su izveli 10 terorističkih napada u kojima je poginulo 63 ljudi), a istovremeno je porastao broj presretnutih, odnosno spriječenih napada (16) koji su uključivali i pokušaje proizvodnje kemijskih i bioloških supstanci.
Konstatira se kako prijetnje i dalje postoje, usprkos porazu ISIL-a na terenu.
„Situacija je, u najmanju ruku, postala složenija. U džihadističkom miljeu razni faktori s različitom motivacijom i povezanošću planiraju samostalne napade ili se u tu svrhu udružuju s drugima, a ekstremisti s krajnje desnice, u pokušaju da opravdaju nasilje, iskorištavaju percepciju o prijetnjama koje dolaze sa strane Islama, koje neki ljudi podgrijavaju, interpretirajući terorističku propagandu i kriminalno ponašanje kao reprezentativno u ime jedne svjetske religije“, navodi se u izvještaju.
S obzirom i na brojna uhićenja ekstremista s desnice, Europol konstatira da ekstremisti različitih orijentacija sve više poimaju nasilje kao opravdan način konfrontacije. Teroristi, zaključuju stoga, nemaju u planu samo ubijati, već i podijeliti naša društva i proširiti mržnju.
Povećana polarizacija i porast ekstremističkih pogleda predmet je zabrinutosti u zemljama članicama. Javna rasprava o osjetljivim fenomenima kao što su terorizam, naglašavaju iz vodstva Europola, mora zato biti bazirana na činjenicama prije nego se dođe do zaključka.
Broj pojedinaca koji se vraćaju je vrlo mali
Tijekom 2018. broj stranih boraca koji su se iz EU uputili u zone sukoba bio je vrlo mali. Fokus terorističkih mreža preusmjerio se na aktivnosti unutar EU.
„Broj pojedinaca koji se vraćaju u EU bio je vrlo mali. Stotine europskih državljana – uključujući žene i djecu, uglavnom rane dobi – i dalje su pritvoreni u zonama sukoba u Iraku i Siriji. Vjeruje se kako su svi muškarci i neke žene prošli obuku za korištenje oružja, a muškarci imaju i borbenog iskustva. Dok su maloljetnici u osnovi žrtve, u europskim državama postoji strah da su izloženi indoktrinaciji i obuci na teritorijima koje je ranije zauzimao ISIL i mogu predstavljati buduću prijetnju. Zloupotreba migracijskih tokova od strane terorista kako bi ušli u EU ne izgleda sistematska,“ navodi se.
ISIL je praktički poražen, ali „usprkos degradaciji organizacijskih sturktura ISIL-a, grupa i dalje zadržava namjere poduzimanja napada izvan zona sukoba, potencijalno koristeći bivše članove i pojedince koje inspirira njihova propaganda. Postoji stalni rizik da su pojedinci s kriminalnom prošlošću, uključujući one koji su trenutačno u zatvoru, podložni indoktirnaciji i mogu se uključiti u terorizam“.
Najviše napada u kategoriji „separatističkih“, ali džihadistički su smrtonosni
Kad se gleda statistika svih napada u Europi, od ukupno 129 napada koji su izvedeni ili su propali ili onemogućeni najviše ih spada u kategoriju „etno-nacionalističkih i separatističkih“, njih 83, od kojih je 60 samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, uglavnom incidenti u Sjevernoj Irskoj, a slijede Francuska i Španjolska.
Kao džihadistički karakterizirano je 24 napada. Pad je to od rekordne 2017. kada je ukupno zabilježeno 33. Od 24 pobrojana, 16 je spriječenih ili propalih (sedam u Francuskoj, tri u Ujedinjenom Kraljevstvu, dva u Nizozemskoj, dva u Njemačkoj , jedan u Italiji i jedan u Švedskoj). Sve prošlogodišnje smrti i velika većina ozlijeđenih stradali su upravo u džihadističkim napadima.
Uz spomenute kategorije, navodi se i 19 uspijelih ili propalih napada od strane ljevičara, odnosno anarhista na području Grčke, Italije i Španjolske i jedan od strane ekstremnog desničara koji je napao imigrante u Italiji.
U manjem padu u odnosu na prethodnu godinu su i uhićenja. Dok je 2017. zbog terorizma bilo uhićeno 1.219 osoba, u 2018. uhićeno ih je 1.056, od kojih je 511 povezano s džihadističkim terorizmom. Zanimljivo je primijetiti i kako je broj uhićenih zbog ekstremizma na desnici porastao treću godinu za redom te je pretekao broj uhićenih anarhista – 44 naspram 34.
Većina uhićenih bili su europski državljani i rodili su se u državi čije državljanstvo posjeduju.
Putovanje radi terorizma
Od početka konflikta, otprilike je 5.000 pojedinaca iz EU otišlo kako bi se priključilo teroristima u Iraku i Siriji, najčešće iz Belgije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije.
Na kraju 2018. procjenjuje se kako ih je u regiji još manje od 2.000 (od toga, pretpostavlja se, 710 iz Francuske i 345 iz Velike Britanije).
Vjeruje se kako ih je više od 1.000 poginulo, a veliki broj je pritvoren u Iraku i Siriji. Neke drže u kurdskim zatvoreničkim kampovima, a neke u Truskoj.
Pojedine europske zemlje kao što su Austrija, Belgija, Finska, Francuska i Italija zabilježile su povratak onih koji su otišli na sirijsko ratište u razini između 20 i 30 posto, Nizozemska i Španjolska oko 18 posto, a najveće postotke zabilježile su Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se vratilo 33, odnosno 45 posto onih koji su otišli.
Među europskim članicama postoji strah da će se povratnici povezati s istomišljenicima, a njihova obuka i iskustvo čini ih posebno opasnima, konstatira se u izvještaju.
„Rute u smjeru i iz Iraka i Sirije nisu se značajno promijenile. Zapadni Balkan i članice EU poput Bugarske, Mađarske i Rumunjske i dalje se koriste kao tranzitne zemlje“, spominje se u izvještaju.
U posebnom kraćem odlomku se navodi kako su „zemlje Zapadnog Balkana prijavile postojanje radikaliziranih zajednica na svom teritoriju, a u nekima od njih su i povratnici iz zona sukoba u Iraku i Siriji, a koji su angažirani na regrutiranju i propagandi, međutim terorističke aktivnosti su rijetko primijećene“.
Dodaje se i kako „u Crnoj Gori džihadistička zajednica uglavnom uključuje povratnike iz Sirije“ te se spominje napad na Američku ambasadu u Podgorici u veljači 2018.
Ali kad je riječ o povratnicima u BiH spominje se tek kako je za BiH izvješteno da su se iz Sirije vratile tri odrasle osobe (dvije žene s tri mala dječaka i jedan odrasli muškarac).
