Sitni korak prema povezivanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a do kraja mandata još godinu dana

Gabrijela Galić

“Povezivanjem, zajedničkim radom i korištenjem najnaprednije tehnologije učinit ćemo mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva uspješnima i značajno povećati njihov broj, a zanimanje poljoprivrednik postat će poželjno i privlačno. Povezat ćemo mala poljoprivredna gospodarstava kroz proizvođačke organizacije i poljoprivredne centre međusobno, kao i sa znanstvenicima i drugim stručnjacima koji će im pomoći u unaprjeđenju proizvoda. U centrima će biti organiziran i rad na brendiranju te promociji i prodaji proizvoda poljoprivrednih gospodarstava. Pomoć u pripremi i provedbi projekata bit će također dio rada poljoprivrednih centara”, obećao je HDZ u svom predizbornom progamu 2016. godine.

Sitni korak prema tom povezivanju malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u sektoru proizvodnje voća i povrća, trebao bi biti napravljen godinu dana pred kraj mandata Vlade. Proizlazi to iz prijedloga Akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od ove do 2023. godine, koji se nalazi u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

Hrvatska, tako, u naredne četiri godine planira izgraditi sedam skladišno-distribucijskih centara i 13 skladišnih centara za skladištenje voća i povrća, a njihovi ukupni kapaciteti iznosit će 74 tisuće tona. Kako u dokumentu navodi Ministarstvo poljoprivrede, postojeći kapaciteti hladnjača nisu „dovoljni i/ili nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje“ pa je, stoga, voćarska i povrćarska proizvodnja izložena sezonskim oscilacijama cijena „velike, trenutačne rizičnosti i dugoročno razvojne nesigurnosti“.

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj, navodi resorno ministarstvo, ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale i ostaje uskraćena za svoj gospodarski napredak uslijed nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača. Manji proizvođači, koji dominiraju proizvodnom strukturom u Hrvatskoj, uglavnom sudjeluju u kratkim lancima vrijednosti koji obično završavaju na lokalnim zelenim ili veleprodajnim tržištima. Međusobno povezivanje proizvođača omogućava da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču, umjesto da se kroz opskrbni lanac, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva.

Iz godine u godinu sve manje domaćeg voća

Unatoč „poželjnim klimatskim, pedološkim i hidrološkim potencijalima za proizvodnju raznolikog voća i povrća“ ona se ne razvija na željeni način „u smjeru zadovoljavanja potreba stanovništva, turizma, prehrambene industrije i izvoza“.

Voće se proizvodi na oko 30 tisuća hektara, a proizvedene količine kontinuirano padaju od 2013. do 2017. godine, a za prošlu godinu još nisu dostupni konačni podaci. U promatranom periodu, pak, prosječna proizvodnja iznosila je 217 tisuća tona. Akcijskim planom se podsjeća i da su 2016. i 2017. bile klimatski nepovoljne godine te je u 2017. proizvodnja pala na svega 133 tisuće tona.

S druge strane, povrće se uzgaja na oko 19 tisuća hektara, a taj podatak ministarstvo navodi na osnovu podnesenih zahtjeva za potporu koji se, kako se navodi, značajno razlikuju od podataka Državnog zavoda za statistiku uslijed drugačijeg obuhvata podataka. Prosječna godišnja proizvodnja povrća u razdoblju od 2013. do 2017. iznosila je 207 tisuća tona. Najzastupljenije vrste povrća koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom 2017. godine bile su dinje i lubenice, rajčica, kupus, luk i češnjak, paprika, mrkva… U ukupnoj proizvodnji voća, pak, najzastupljenije su jabuke, zatim mandarine, šljive, višnje i trešnje, breskve i nektarine.

Proizvedeno voće i povrće teško nalazi put do tržišta „kako bi kvalitetom i količinama konkuriralo ostalom voću i povrću“. Robna razmjena s inozemstvom to potvrđuje. Tako je tijekom 2017. godine uvezeno preko 200 tisuća tona voća čija vrijednost premašuje 180,3 milijuna eura. Istodobno, izvezeno je voća u vrijednosti 34,5 milijuna eura pa je ostvaren trgovinski deficit od 145,8 milijuna eura. Uvoz povrća se, pak, u 2017. godini u odnosu na godinu dana ranije povećao za 10 posto, ukupna vrijednost tog uvoza iznosila je gotovo 3,9 milijuna eura.

Bez povezivanja malih proizvođača nema zauzmanja tržišta

Nedostatak rashladnog prostora za čuvanje, pakiranje i distribuciju nije jedina manjkavost domaće proizvodnje voća i povrća. Akcijskim planom kao minus se navodi i neusklađenost sa zahtjevima potražnje, kao i činjenica da su proizvodna gospodarstva mala, nezadovoljavajuća je starosna i obrazovna struktura proizvođača, a pritom su i nepovezani.

„Međusobno povezivanje proizvođača omogućava da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču, umjesto da se kroz opskrbni lanac, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva“, navodi se u Akcijskom planu, uz opasku da je organizacija proizvođača u Hrvatskoj iznimno slaba. Tako je „vrijednost proizvodnje svježeg voća i povrća u 2017. godini iznosila je 1,045 milijarde kuna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dok se ukupna vrijednost utržene proizvodnje četiri priznate proizvođačke organizacije koje okupljaju 72 proizvođača kreće na razini od svega 9,14 milijuna kuna“. Takva razina organiziranosti proizvođača u sektoru voća i povrća, kako se zaključuje, nedostatna je kako bi značajno ojačala njihov položaj i pregovaračku moć.

To će se u narednim godinama nastojati promijeniti pa je plan ministarstva poljoprivrede da se godišnje organizira pet regionalnih edukacija i radionica „o važnosti poslovnog i tržišnog organiziranja poljoprivrednika“ s krajnjim ciljem objedinjavanja njihove ponude na tržištu. Osim toga, već bi se u ovoj godini trebalo raditi na jačanju tržišne prepoznatljivosti, odnosno izradi “pravnog okvira za uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća”. To je, navodi resorno ministarstvo, moguće postići digitalizacijom i posebnim sustavom označavanja u okviru skladišta/distributivnih centara “kao središnjeg mjesta razmjene svih podataka o voću i povrću koje je tu dopremljeno kao svježi proizvod i otpremljeno kao finalni proizvod”.

Koliko će to pomoći i hoće li izgradnja novih skladišnih kapaciteta potaknuti proizvodnju voća i povrća, ali i skupni izlazak poljoprivrednika na tržište, tek treba vidjeti. No, već se sada u prvim komentarima vidi nezadovoljstvo Akcijskim planom koji kod analize tržišta nije uvažio voćnjake starije od 20 godina kao i voćnjake manje od jednog hektara, a primjerice, 70 posto nasada mandarina je na površini do jednog hektara, pa je pitanje koliko je plan ministarstva realan.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Obećanja"