Već drugi put od početka mandata vladu Andreja Plenkovića u Saboru spašava tanka većina koja, realno, ne predstavlja volju birača. Barem onog dijela koji je glasao za zajedničku listu SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSU-a. Najnovija rekonstrukcija vlade Andreja Plenkovića ne bi se zapravo ni dogodila da HNS nije koalirao s HDZ-om, a što je dovelo i do raskola te stranke.
Prva kriza vlade trajala je od izbacivanja Mosta u travnju 2017. do početka lipnja kada je sklopljena nova koalicija koja se opravdano može smatrati prevarom birača Kad bi, naime, sastav Sabora odgovarao onome koji je konstituiran prema rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora, HDZ niti sa zastupnicima manjina ne bi mogao skupiti većinu od 76 zastupnika/ca.
Tijekom gotovo dva mjeseca koliko je ova kriza trajala, glasalo se na svega dvije sjednice, dva dana uzastopce. Glasalo se tada i o povjerenju ministru financija Zdravku Mariću, nakon otkrića njegove uloge u aferi Lex Agrokor. HDZ-ovog ministra spasio je Tomislav Saucha, bivši SDP-ovac izbačen iz stranke u veljači 2017. zbog afere Dnevnice.
Nakon Sauche, iste je godine još 12 zastupnika promijenilo klub: petero ih je osnovalo Klub GLAS i HSU, a troje zastupnika nacionalnih manjina pridružili su se Klubu BM365 koji je naglo počeo rasti nakon 1. studenog 2017. i zahtjeva USKOK-a Vrhovnom sudu o pritvaranju Milana Bandića, ili zabrani da obavlja dužnost gradonačelnika.
Prvi je Bandiću prebjegao Veljko Kajtazi, i to iz Kluba HNS-a čime je dodatno oslabio koalicijski potencijal na koji je računao HDZ. Tomislav Saucha svojim je ulaskom u Klub HNS-a donekle popravio prosjek, no bez šest zastupnika Kluba BM365 i nezavisni, vlada u Saboru više nije mogla računati na većinu. Upravo u tom razdoblju, od kraja travnja do početka svibnja 2017., zabilježeni su i jedini slučajevi kad je Klub BM365 i nezavisni glasao različito od HDZ-ova kluba – pokazuje komparator glasanja na Parlametru.
Osim po dramatičnom mijenjanju koalicijskih partnera i rekordnom broju prebjega (do sada je čak 31 zastupnik/ca mijenjala klub), ovaj saziv Sabora drži rekord i u odgađanju rasprava. Najduže, čak tri mjeseca, čekalo se na glasanje o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor, kao i o izboru tri suca Ustavnog suda jer se vladajući i oporba nisu mogli dogovoriti koje će kandidate podržati. Kako su o ustavnim sucima na kraju glasali zastupnici, na službenim saborskim stranicama nije objavljeno. Postoji samo zbroj glasova “za” i “protiv” jer glasalo se podizanjem ruke. Baš kao i u slučaju glasanja o povjerenju ministru Zdravku Mariću, koji je u najnovijoj rekonstrukciji vlade postao njezin potpredsjednik, iako je prije manje od godinu dana Povjerenstvo za sukob interesa utvrdilo da je u slučaju Agrokor povrijedio načelo djelovanja.
Konačno, ovaj saziv prednjači i brojem akata iz područja državnih dužnosnika – čak 393, prema podacima sa stranice eDoc.Sabor.hr. Državnim dužnosnicima, odnosno imenovanjima, razrješenjima, izborima članova – bavili su se u najvećoj mjeri i u prethodnim sazivima. Za premijerskog mandata Zorana Milanovića ukupno se 421 akt ticao dužnosnika, dok ih u VI. sazivu nije ih bilo niti 300. Oba saziva odradila su, međutim, puni četverogodišnji mandat, a Plenkovićeva vlada ima još cijelu godinu pred sobom – ako je uspije preživjeti.
