Vlada bi u petak trebala predstaviti novi paket poreznog rasterećenja poslodavaca koji bi im trebao dati prostora da radnicima povećaju plaće te da se mlada radna snaga zadrži u zemlji.
Taj je paket odgovor na zahtjeve Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koja je nedavno ponovo izašla s nizom prijedloga fiskalnog rasterećenja rada. Među ostalim, poslodavci su tražili da im plaćanje dječjeg vrtića bude neoporezivo, kao i topli obrok. Tim njihovim zahtjevima Vlada će udovoljiti pa bi ubuduće i trošak smještaja radnika i topli obrok bili neoporezivi, kao i troškovi skrbi djece radnika predškolske dobi. Neoporeziva će biti i naknada za dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje, kao i naknada za podmirivanje troškova korištenja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika. Drugim riječima, uvest će se CRO kartica koju Gari Capelli, ministar turizma najavljuje od 2016. godine. Međutim, HUP najavljenim promjenama i nije u potpunosti zadovoljan.
Topli obrok i smještaj, pritom, već je za dio poslodavaca neoporeziv. Poslodavcima u turizmu to je Vlada lani ponudila kao dio kompenzacijskih mjera zbog rasta minimalne plaće. Sada bi se to porezno rasterećenje proširilo na sve poslodavce.
Jedna od medijski najprivlačnijih novina je daljnje rasterećenje plaća mladih u dobi od 15 do 30 godina života. Od 2015. godine, poslodavci koji na neodređeno zaposle mladu osobu, pet su godina oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću. Od iduće godine, pak, kako bi se mlade zadržalo zemlji, njihove će plaće biti oslobođene i plaćanja poreza. Odnosno, mladima do 25 godina plaća uopće neće biti oporezovana, a onima od 25 do 30 godina porez na dohodak bio bi niži za 50 posto u odnosu na ono što sada plaćaju. Olakšica bi se odnosila i na stalno zaposlene i na one s ugovorima na određeno vrijeme.
Efekte će osjetiti manji dio zaposlenih
Ukupno, promjene u sustavu oporezivanja dohotka državi bi smanjile prihode za 600 milijuna kuna. Dobrobit rasterećenja, kako se neslužbeno može čuti, osjetilo bi 370 tisuća radnika. Kako je u lipnju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo zaposleno nešto više od 1,45 milijuna osoba, to znači da bi efekt daljnjeg poreznog rasterećenja osjetila niti četvrtina zaposlenih u zemlji.
Pitanje je i koliko će koristi od najavljenog neoporezivanja ili djelomičnog oporezivanja plaća mladih uopće biti, pogotovo jer bi se 100-postotno rasterećenje, s obzirom na dob, uglavnom odnosilo na one sa srednjoškolskim obrazovanjem. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), na kraju lipnja bilo je nešto više od 120 tisuća osiguranika u dobi do 30 godina života za koje poslodavac ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje. Ti su mladi radnici zaposleni na neodređeno.
No, ukupan broj osiguranika u dobi do 29 godina, prema HZMO-u, je gotovo 300 tisuća. U toj brojci su i stalno zaposleni i oni na ugovorima na određeno, ali i osobe koje se ne smatraju zaposlenima, iako su osiguranici. HZMO u svoje statistike, primjerice, uključuje i osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) kojima se plaćaju doprinosi, ali nisu zaposleni. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u SOR-u je trenutno 4,5 tisuća osoba.
Najviše je mladih u trgovini i prerađivačkoj industriji
Statistika HZMO-a pokazuje i kako se mlade osobe (u stalnom radnom odnosu) najviše zapošljavaju u trgovini i prerađivačkoj industriji. U trgovini je prema državnoj statistici prosječna plaća trenutno 5.862 kune neto. Kao pokazatelj koliko je prosječna plaća varljiv termin poslužili smo se podacima portala MojaPlaća, koji, temeljem ankete među svojim korisnicima, daje podatke o plaćama za točno određene pozicije. Prema njihovim podacima, a na osnovu preko 5.000 anketiranih osoba u prodaji, prodavači su prosječno stari 29 godina, a na ruke primaju 3.917 kuna plaće. Kad se ta cifra preračuna u bruto, s prosječnim prirezom, proizlazi da bi mu, uz Marićeve olakšice, plaća od iduće godine porasla za najviše 43 kune.
Ako pogledamo mlade iz uslužnog sektora, prosječna starost frizerke, po podacima istog portala, je 25 godina, a plaća joj je 3.379 kuna neto. Ona neće imati nikakve koristi od najavljenog rasterećenja dohotka, kao niti pedikerke koje su prosječno stare 20 godine i na ruke primaju 3.409 kuna. Vodoinstalateru, prosječno starom 27 godina koji sada prima 4.849 kuna plaće, ona bi maksimalno porasla 382 kuna. Radnik u metalnoj industriji prosječno je star 30 godina i zarađuje 4.696 kuna, i njemu bi porezno oslobađanje donijelo maksimalno 329 kuna….
Sve u svemu, i nije riječ o nekim značajnim sredstvima koja će zadržati mlade ljude u zemlji. No, njima se nastavlja smanjivanje prihodovne strane proračuna, ovog puta lokalnih proračuna u koje se sredstva od poreza na dohodak preusmjeravaju. Koristi će imati dio mladih s najvišim plaćama, ali upitno je hoće li one biti dovoljne da ih zadrže u zemlji, kao i poslodavci, dok je pitanje koliko će se „profita“ doista i preliti u plaće radnika.
