Pod povećalom

ANALIZA MANDATA VLADE: Postignuća zasjenila korupcija

Prošle godine ušli smo u Schengen i euro, povećao se BDP, smanjila nezaposlenost, ali oba mandata Andreja Plenkovića bila su ispunjena aferama. Po prvi put smo uživo pratili i uhićenje aktualnog ministra.
Hina

Prvog siječnja 2023. godine Hrvatska je ušla u Schengen i počela plaćati eurom. Nekoliko mjeseci prije toga, Hrvatska je simbolički na jugu spojena Pelješkim mostom. Desetljećima najavljivana obnova ratnog zrakoplovstva ostvaruje se. Prvih šest borbenih aviona Rafale F3-R u Hrvatsku bi trebalo sletjeti 25. travnja, a radost premijera Andreja Plenkovića mogla bi biti pomućena tek podatkom da će se to dogoditi u tjednu nakon parlamentarnih izbora pa će biti izgubljen njihov predizborni potencijal.

Tijekom dva mandata vlade Andreja Plenkovića, Hrvatska je dosegnula 76 posto prosječnog BDP-a Europske unije prema paritetu kupovne moći.

Kako se vidi iz brze procjene Eurostata, u godinu dana Hrvatska se pomakla za tri postotna boda. No, i dalje se po razvijenosti i standardu nalazimo na donjem dijelu ljestvice zajedno s Mađarskom, a ispred Slovačke, Latvije, Grčke i Bugarske.

Prema Eurostatovim podacima, 2016. godine Hrvatska je bila na 62 posto prosjeka EU (na toj je razini bila i 2013. u trenutku ulaska u Uniju). Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), nominalni BDP u 2016. godini iznosio je 47,4 milijarde eura (glavni makroekonomski indikatori, dulja serija podataka), dok je na kraju 2023. godine iznosio 75,8 milijardi eura.

Kada se promatra zadnjih nepunih osam godina, najveći skok BDP dogodio se u godinama nakon pandemije bolesti Covid-19 zbog većeg priljeva sredstava iz europskih fondova i jačanja javnih investicija, kao i snažnijeg turističkog rasta nakon otvaranja gospodarstva. Osim toga, gospodarski razvijenije zemlje Europe ili su stagnirale ili su bile u recesiji, što je također Hrvatskoj pomoglo da odskoči.

Na skok Hrvatske odrazio se i značajan pad broja stanovnika zbog čega je rastao BDP po glavi stanovnika. Primjerice, 2016. godine procjene su govorile da u Hrvatskoj živi 4,17 milijuna stanovnika, pa je BDP po glavi stanovnika iznosio 11,36 tisuća eura. Zbog pada broja stanovnika na 3,84 milijuna, u 2023. godini BDP po stanovniku je iznosio 19,67 tisuća eura.

Vlada jest zabilježila neke važne uspjehe, međutim, kada se pogleda što je sve Vlada obećavala u svom programu 2020., lako je uočiti da postoji nekoliko desetaka najava i obećanja koja se ni u ovom mandatu nisu ispunila.

Nema smanjenja broja jedinica lokalne samouprave

Mala općina Bogdanovci trebala je biti prva jedinica lokalne samouprave koja se samoukinula, odnosno funkcionalno povezala sa susjednim Vukovarom. No, to se nije dogodilo i pitanje je kada će se dogoditi. Općinsko vijeće Bogdanovaca donijelo je odluku o pripajanju, ali još nema mišljenja građana kao i Gradskog vijeća. Vukovar, kojem bi se Bogdanovci trebali pripojiti, podržava takvo funkcionalno spajanje, ali nikakva formalna odluka još nije donesena.

Status quo. Takva je trenutna situacija. Općinsko vijeće je sa šest glasova za i četiri protiv donijelo odluku o pripajanju, ali nema odluke gradskog vijeća kao ni mišljenja građana“, veli nam Marko Barun, HDZ-ov načelnik općine Bogdanovci. Tijekom prošle godine, kako navodi, sudjelovao je na brojnim tribinama s građanima, ali je za odluku o pripajanju općine potrebno „nedvosmisleno mišljenje građana“.

Sada već tehnička vlada u svom drugom četverogodišnjem mandatu planirala je prepoloviti broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina. No, taj element Programa rada Vlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine neće biti ispunjen. U srpnju 2022. godine donesena je Odluka o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, nakon čega je Ministarstvo financija objavilo javni poziv (trajno otvoren) za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.

Koliko je teško provesti stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave najbolje svjedoči primjer Bogdanovaca i Vukovara. Mala općina još uvijek čeka upute Ministarstva pravosuđa i uprave o tome kako provesti izjašnjavanje građana, ključno za realizaciju odluke o spajanju te općine s Vukovarom.

„Osobno sam bio za referendum, ali u ovom slučaju on nije moguć već se provodi anketa, peticija, javna tribina na kojoj odluka građana treba biti nedvosmislena“, veli Barun, objašnjavajući kako su zatražili upute ministarstva kako to provesti. Osim mještana Općine Bogdanovci, o spajanju će se morati izjasniti i stanovnici Vukovara.

Vlada je sama pokrenula pitanje smanjenja broja općina, ali sama taj postupak i koči. Pritom, Bogdanovci su još prije dva desetljeća izrazili želju za spajanjem s Vukovarom i u tim davnim vremenima Saboru uputili peticiju koju je potpisalo 90 posto stanovništva općine.

Neuspjeli projekti

Spajanje općina nije se dogodilo tijekom dva mandata vlade Andreja Plenkovića, ali postoje neka obećanja koja sežu još iz bivše države i bivšeg sistema, a takvo je izgradnja bolnice s južne strane Save. Tijekom Plenkovićeve vlade govorilo se o izgradnji Nacionalne dječje bolnice u Blatu na mjestu nikada dovršene Sveučilišne bolnice, no pitanje je kada će taj projekt biti dovršen. Dječja bolnica bila je dio programa HDZ-a za osvajanje vlasti na izborima 2016. godine. Prije pet godina Vlada je s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem potpisala Okvirni sporazum o suradnji na pripremi projekta Izgradnja nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, Milan Kujundžić, nekadašnji ministar zdravstva lobirao je da se EU projektna sredstva dana bolnici Srebrnjak preusmjere u nepostojeću bolnicu…

Izgradnja dječje bolnice financira se dijelom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok bi većina sredstava trebala biti osigurana iz klasičnih EU fondova. Pitanje je hoće li gradnja u godini kada je bolnica već trebala biti dovršena uopće i započeti jer tek je u izradi idejno rješenje za buduću bolnicu koje bi Ministarstvu zdravstva trebalo biti isporučeno do srpnja.

Također, tko se poveselio da će Hrvatska u 2024. godini, 14 godina od kada je Imunološki zavod završio u stečaju, ponovo početi proizvoditi zmijski protuotrov, prerano se obradovao. Vlada je još 2021. godine donijela plan revitalizacije Imunološkog zavoda koji podrazumijeva izgradnju novog proizvodnog pogona i preseljenje Zavoda u Rugvicu. Tri su natječaja propala, a Imunološki zavod je iz četvrtog pokušaja uspio naći izvođača radova čija je vrijednost procijenjena na 4,8 milijuna eura. Izvođač još nije uveden u posao.

Iako smo usred desetljeća “renesanse željeznice”, kako je to volio govoriti ministar prometa Oleg Butković, prvi veliki željeznički infrastrukturni projekt, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, sada je posve jasno, bit će proglašen nefunkcionalnim projektom kojeg će Hrvatska morati dovršiti svojim sredstvima.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

„Aktualna pandemija dodatno je naglasila važnost sela i ruralnih krajeva za budućnost Hrvatske s obzirom na njihovu ulogu u ostvarenju prehrambene samodostatnosti“, zapisala je Vlada u programu rada od 2020. do 2024. godine. Jedna od važnih karika u tom podizanju prehrambene samodostatnosti je i izgradnja 20 regionalnih centara za voće i povrće. Još jedno obećanje koje se proteže još od prvog Plenkovićevog mandata i koje u osam godina nije realizirano.

Od 20 logističkih centara koji su trebali biti izgrađeni, izgrađen je samo jedan, Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije. Preostali centri još su u povojima, a koliko će ih se i gdje graditi moglo bi se znati potkraj travnja. Naime, do sredine travnja otvoren je NPOO natječaj za izgradnju i opremanje logističko- distributivnih centara za voće i povrće.

Navedeni primjeri predstavljaju neka od obećanja koja su se našla u programu Vlade, a nisu se realizirala.

Mala nezaposlenost, ali i nedostatak radne snage

Premijer Andrej Plenković rado ističe da je u Hrvatskoj u njegovom mandatu postignuta rekordna zaposlenost i najmanja nezaposlenost.

To je točno, prema zadnjim podacima DZS-a, stopa nezaposlenosti je na rekordno niskim razinama u novijoj povijesti. Tako je u veljači bilo zaposleno preko 1,63 milijuna radnika, dok je stopa nezaposlenosti bila 6,7 posto. Usporedbe radi, na početku drugog mandata Plenkovićeve vlade bilo je 1,53 milijuna zaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 9 posto, dijelom i zbog poremećaja uzrokovanih koronakrizom. U to je vrijeme u registriranoj nezaposlenosti bilo 151 433 osoba, dok je u veljači ove godine na u evidenciji HZZ-a bilo 116 434 nezaposlenih.

Međutim, Hrvatskoj prema procjenama poslodavaca, ali i sindikata trenutno i nedostaje najmanje 200 do 500 tisuća radnika u svim sektorima

U protekle tri godine od kada je potpuno liberaliziran sustav odobravanja radnih dozvola, Hrvatska se prometnula u značajnog uvoznika radne snage, uglavnom na slabo plaćenim radnim mjestima. Samo u prva dva mjeseca ove godine, prema podacima MUP-a, izdano je 32 725 radnih dozvola, mahom radnicima iz Nepala, BiH, Indije, Srbije, Filipina, Bangladeša. Lani je, pak, MUP izdao 172 499 dozvola za rad i boravak stranim radnima.

Hina

Hrvatska se, iako je tržište uvoza radne snage liberalizirala, nije pripremila za veliki priljev radnika iz trećih zemalja i potpuni nered na tržištu na kojem bujaju agencije za uvoz i privremeno zapošljavanje radnika. Jezična barijera za većinu radnika iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša nepremostiva je prepreka koju mnogi poslodavci koriste za iskorištavanje radne snage, kršenje njihovih ljudskih i radnih prava.

S tri godine odgode, država je stidljivo priznala da su radnici iz trećih zemalja nerijetko diskriminirani na našem tržištu te izmjenama Zakona o strancima namjerava poboljšati njihov status. Planiralo se donijeti kriterije za adekvatan smještaj, propisati zabranu diskriminacije u pogledu primanja stranih radnika u odnosu na domaće na istom ili sličnom radnom mjestu, zabraniti agencijama kod kojih je utvrđen rad na crno da uvoze radnike, propisati jamčevine koje poslodavci trebaju uplatiti u proračun za svakog radnika. Naime, u praksi se događa da netko traži radnika, taj radnik dođe u Hrvatsku, a poslodavac se predomisli pa na teret države pada trošak povratka radnika kući. No, raspuštanje Sabora i raspisivanje parlamentarnih izbora zaustavilo je donošenje zakonskih izmjena.

Potreba za stranim radnicima rezultat je i iseljavanja. Za mandata ove Vlade na red je stigao i redoviti popis stanovništva koji je pokazao da Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, odnosno da se kao rezultat pojačanog iseljavanja i smanjenog nataliteta stanovništvo smanjilo za 413 056 osoba ili gotovo 10 posto.

Kriza stanovanja

Hrvatska se, k tome, već duže razdoblje suočava s krizom stanovanja. Cijene kvadrata stambenog prostora divljaju i na kontinentu i na obali. S prosječnom hrvatskom plaćom teško je priuštiti najam stana, a kamoli njegovu kupnju. Lani je prodaja nekretnina u Hrvatskoj pala sedam posto na godišnjoj razini, a Hrvatska je ostala europski rekorder po dvoznamenkastom rastu cijena nekretnina. I dok su cijene nekretnina u mnogim zemljama EU počele rapidno padati, u Hrvatskoj su u zadnjem kvartalu 2023. porasle 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Godišnji rast cijene kvadrata stambenog prostora u prvom kvartalu prošle godine bio je 17,3 posto, u drugom 14, a trećem 13,7 posto.

Cijene kvadrata stambenog prostora nakon izlaska iz zadnje globalne gospodarske krize koja je započela 2008. godine u stalnom su porastu. DZS još nije objavio godišnju stopu za 2023. godinu, no ona će po svemu sudeći biti dvoznamenkasta, kao i 2022. kada je zabilježen godišnji rast od 14,8 posto. U 2021. godini u odnosu na godinu ranije kvadrat stambenog prostora bio je skuplji 7,3 posto, dok je u 2020. godini godišnji rast iznosio 7,7 posto.

Divljanju cijena pridonijela je i sama država programom subvencioniranja stambenih kredita putem Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN). Od projekta nije odustala niti nakon upozorenja Europskog odbora za sistemski rizik kako ta mjera ima negativan efekt na tržište nekretnina. U zadnje četiri godine država je subvencionirala kupnju 23 802 stanova osobama mlađim od 45 godina života, a od 2017. godine uz pomoć državne subvencije skućilo se preko 33 tisuće obitelji.

Nakon više desetljeća čekanja suvisle stambene politike, iz vlade su lani krenuli najavljivati konkretniji program. Nacionalni program stambenog zbrinjavanja do 2030. godine trebao je biti predstavljen do kraja prošle godine. No, ostavljen je za nova predizborna obećanja.

Kriza stanovanja jedan je od faktora koji doprinose padu broja stanovnika.

U programu Vlade 2020. bilo je riječi o “demografskoj revitalizaciji”. Najavljivalo se kako će roditeljske naknade biti u visini pune plaće. Iako su povećane, to se nije dogodilo. Znatno je, međutim, povećan obuhvat korisnika dječjeg doplatka tako da su sad čak dvije trećine djece pokrivene dječjim doplatkom.

foto HINA/ Vlada RH/ Damir Galić/ ua

U sklopu demografskih mjera, Vlada je zabranila i rad trgovina nedjeljom koji je bez obzira na neke nepravičnosti ovaj put dobio prolaz kod Ustavnog suda.

Vlada je donijela i demografsku strategiju, ali su joj stručnjaci zamjerili nedostatak konkretnih mjera.

Mijenjali su se porezi, ali nije došlo do smanjenja opće stope PDV-a

U programu Vlade iz 2020. najavljeni su i nastavci porezne i mirovinske reforme.

Proširit će se područje primjene sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost od 13 posto i 5 posto, prije svega vodeći računa o socijalnom kriteriju i o tome da se što više porezno rastereti građane s nižim primanjima, sukladno fiskalnim mogućnostima, pisalo je u programu, uz dodatak “za svu hranu stopa PDV-a snizit će se s 25 posto na 13 posto”.

Nakon što je u pandemijskoj 2020. godini ispunila obećanje o nižim stopama oporezivanja dohotka pa je smanjila nižu stopu s 24 na 20 posto, a višu s 36 na 30 posto, Vlada se odlučila na novu rundu porezne reforme te subvencioniranje mirovinskog doprinosa za sve čije se plaće kreću do 1 300 eura bruto, simbolično podizanje osobnog odbitka s 531 eura na 560 eura, podizanje praga oporezivanja dohotka i ukidanje prireza pri čemu je lopticu prebacila na gradove, dajući im mogućnost da izgubljeni prihod od prireza nadoknade povećanim stopama poreza na dohodak.

Hrvatski porezni sustav sa zadnjim promjenama postao je jedinstven u Europi. Iako vlada tvrdi kako se ide prema njegovom pojednostavljenju, samo jedna sličica pokazuje da to nije tako. Za gotovo 60 posto zaposlenih država subvencionira doprinose. No, ne postoji jedinstvena olakšica, već praktično svaki radnik s plaćom koja se u bruto iznosu kreće od 700,01 do 1 300 eura ima svoju osobnu olakšicu. Puno je to posla za računovodstva.

Istodobno, 60 posto zaposlenih neće imati vezu između uplata i mirovine. Vlada tvrdi kako ti radnici neće biti na gubitku jer će im se buduće mirovine računati na punu osnovicu. No, inovativni model subvencioniranja mirovinskog doprinosa, kojemu treba pridodati ranije smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, rastače sustav socijalne države i model generacijske solidarnosti koji je na udaru od ranih ’90-ih godina, pretvorbe i privatizacije, isplata minimalnih plaća i uz njih „plavih kuverti“, što je dovelo do toga da danas imamo umirovljenike koji su na rubu siromaštva.

Vlada vam je dala, a lokalna samouprava uzima – na to bi se mogla svesti mjera ukidanja prireza. Split, Rijeka i Zagreb našli su se na udaru jer su podigli stopu oporezivanja dohotka kako bi nadoknadili izgubljeno na prirezu. Pritom je HDZ disciplinirao lokalne čelnike iz vlastitih redova pa su odustajali od podizanja poreza na dohodak.

Pandemija bolesti Covid-19, a potom i rat u Ukrajini, dvije su krize koje su dovele do značajnih poremećaja na globalnim tržištima i posljedično do rasta cijena. Vlada je od ožujka 2020. do ovog proljeća intervenirala sa šest paketa pomoći gospodarstvu i građanima ukupno vrijednih 7,3 milijarde eura (1, 2). Najprije kako bi se u doba pandemije zadržala zaposlenost i očuvalo gospodarstvo, a kasnije kako bi i građani i gospodarstvo lakše izdržali inflatorne udare. Ograničavane su cijene energenata, dijela potrošačke košarice, smanjen je porez na dobit s 12 na 10 posto, trajno je ili privremeno snižen porez na dodanu vrijednost (PDV) na cijeli niz proizvoda, najprije na 13, a potom na pet posto.

No, opća stopa PDV-a od 25 posto, iako se to najavljivalo, nije dirana, niti se stopa spustila za svu hranu. Iskustvo sa snižavanjem stope PDV-a na svježe meso, brojne prehrambene proizvode, ribu, voće, povrće pokazalo je da se novac kojeg se država odrekla nije prelio građanima u džepove.

PDV je najizdašniji porezni prihod države, a njegova važnost za državne financije dodatno jača u vremenu inflacije. Da proračun nije imao koristi od poreznih prihoda, teško da bi država u osam navrata u protekle četiri godine išla s posebnim paketima pomoći umirovljenicima.

Umjesto povratka INA-e, afera s ukradenom milijardom

Za Božić 2016. premijer Andrej Plenković najavio je kako će INA-u vratiti Hrvatskoj, odnosno kako će otkupiti dionice MOL-a. To mu tijekom prvog mandata nije uspjelo, ali je i u programu Vlade koja je na scenu stupila 2020. stajalo kako će se “nastaviti s aktivnostima analize i procjene rada povrata INA-e u hrvatsko vlasništvo”.

Ne samo da se INA nije vratila, već je premijer jedva ishodio smjenu troje hrvatskih predstavnika u Upravi INA-e Nike Dalića, Barbare Dorić i Darka Markotića nakon afere u kojoj je INA oštećena za oko milijardu kuna.

foto HINA/ Ante GUDELJ/ ml

Damir Škugor, bivši direktor Plina i energije INA-e organizirao je prodaju prirodnog plina kojim raspolaže INA tvrtki OMS upravljanje Gorana HusićaJosipa Šurjaka, dotadašnjeg predsjednika Hrvatske odvjetničke komore. po cijenama znatno ispod tržišne cijene, a radi ostvarenja i podjele zarade od daljnje prodaje tog plina inozemnom kupcu po višestruko većim tržišnim cijenama. Cijela je operacija primijećena u ljeto 2022. kad je predstavnik banke obavijestio poreznu upravu da je na račun jednog umirovljenika (Škugorovog oca) sjela uplata od pola milijardi kuna. Plenković je nakon izbijanja afere rekao da će tražiti promjenu načina upravljanja u INA-i, ali ništa se kasnije nije promijenilo.

Krađa u INA-i odvijala se u pozadini velike energetske krize koja je u Europi uslijedila nakon iznenadne agresije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, još jedne krize koja je, uz koronakrizu (broj umrlih od korone u Hrvatskoj penje se gotovo do 19 tisuća ljudi) zadesila vladu Andreja Plenkovića u ovom mandatu. Agresija Rusije na Ukrajinu dokazala je važnost pokretanja LNG terminala u Omišlju do kojeg je došlo tijekom ovog mandata.

Vlada nije obuzdala inflaciju, ali je donosila pakete pomoći za građane i gospodarstvo, dok su se u pozadini valjale afere. Nakon afere s pljačkom INA-e, energetski je sektor potreslo i otkriće o višemilijunskim gubicima Hrvatske elektroprivrede (HEP) na trgovini plinom, odnosno aferom “plin za cent”. HEP je tijekom lipnja 2023. godine ostao bez desetak milijuna eura jer su prirodni plin proizveden na hrvatskim nalazištima morali prodati znatno ispod nabavne cijene, poštujući odluku Vlade RH koja je kao osigurač donesena nakon afere Škugor. HEP je tijekom lipnja plin od INA-e kupovao za 47,60 eura po megavatsatu (MWh), a zbog nedostatka skladišnog prostora morao ga je prodavati za desetak eura po MWh. U najštetnijoj transakciji taj je plin prodavan za samo 1 eurocent po MWh. Većina plina koji je HEP platio skupo, a prodao bagatelno, završila je kod Prvog plinarskog društva (PPD), najvećeg hrvatskog veletrgovca plinom, u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca.

Iako su oporba i javnost očekivali da se zbog te afere smijeni prvi čovjek HEP-a Frane Barbarić ili ministar gospodarstva Davor Filipović – koji međusobno nisu razgovarali, već samo prebacivali odgovornost – obojica su naposljetku otišla sa svojih pozicija zbog drugih razloga. Barbarić je smijenjen zbog nelegalne gradnje kuće, a Filipović zato što se njegov savjetnik Jurica Lovrinčević upleo u aferu Mreža.

Sve se to zbivalo iako je u predizbornim obećanjima, kao i u programu Vlade, isticana namjera borbe protiv korupcije, kao i boljeg upravljanja javnim poduzećima. Borba protiv korupcije spominje se, naglasimo, i kao jedan od prioriteta programa s kojim HDZ ide po treći uzastopni mandat.

30 ministara

Ministar Davor Filipović se tako u prosincu prošle godine pridružio dugom nizu ministara u dva Plenkovićeva mandata koji su morali napustiti svoje funkcije, bilo zbog afera ili u “rekonstrukcijama”.  Otišlo ih je u dva mandata 30.

Kraj prvog mandata u ministarstvima koje su na početku dobili dočekalo je samo pet ministara iz originalne postave Vlade – Nina Obuljen Koržinek na mjestu ministrice kulture, Tomo Medved na mjestu ministra branitelja, Gari Cappelli na mjestu ministra turizma, Oleg Butković na mjestu ministra prometa i Zdravko Marić, ministar financija kojeg je u svibnju 2017. samo jedan glas (dotadašnjeg SDP-ovca Tomislava Sauche protiv kojeg se vodio postupak za krađu dnevnica) spasio od izglasavanja nepovjerenja. Tu je bio još i Tomislav Ćorić koji je mjesto ministra rada i mirovinskog sustava zamijenio s mjestom ministra zaštite okoliša i energetike. Iz te prve postave kraj drugog mandata dočekali su samo Nina Obuljen Koržinek, sada i sama opterećena aferom Geodetski te Oleg Butković.

Najprije su zbog razmimoilaženja oko Agrokora razriješeni ministri Vlaho Orepić, Slaven Dobrović, Ante Šprlje i Ivan Kovačić iz kvote Mosta s kojim je HDZ u samom početku sastavio vladajuću koaliciju, a potom je zbog raskida te koalicije, ali i pritiska javnosti, ostavku na mjestu ministra vanjskih poslova dao Davor Ivo Stier. Zbog ulaska HNS-a u vladajuću koaliciju, s pozicije ministra znanosti i obrazovanja otišao je aferom plagijat opterećen Pavo Barišić. Zbog pritiska javnosti oko afere Borg, odnosno spašavanja Agrokora, ostavku je dala ministrica gospodarstva Martina Dalić (koja je danas na čelu Podravke), a radi raznih imovinskih afera morali su otići i Lovro Kuščević, Goran Marić, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac i Milan Kujundžić. Preslagivanje nije preživjela ni Nada Murganić na mjestu ministrice demografije, socijalne skrbi i obitelji. Ministrica koja je zamijenila Stiera, Marija Pejčinović Burić otišla je na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe, a na samom kraju mandata ostavku je zbog pogibije dvojice pilota u padu vojnog aviona dao ministar obrane Damir Krstičević. Protiv bivšeg ministara Lovre Kuščevića (zbog kaznenih djela iz vremena kad je bio na čelu Nerežišča) Tomislava Tolušića (zbog pronevjere europskog novca) i Gabrijele Žalac (zbog afere softver iz vremena kad je bila ministrica, ali i istraga za aferu Vjetroelektrane se na nju proširila) naknadno su pokrenuti sudski procesi.

U drugom mandatu nastavilo se u sličnom stilu, a po prvi put se dogodilo i uhićenje aktivnog ministra dok je na dužnosti. Riječ je bila o Darku Horvatu koji je optužen zbog namještanja potpora za područja naseljena manjinama, a na istoj su se optužnici našli i potpredsjednik Vlade Boris Milošević i Tomislav Tolušić te Josip Aladrović, koji je morao otići s mjesta ministra rada, a optužnica se odnosi na vrijeme kada je radio u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Uhićenog Horvata na mjestu ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zamijenio je u ožujku 2022. Ivan Paladina koji nije ništa ostvario na zahtjevnom poslu obnove od potresa te se s ministarskog mjesta povukao desetak mjeseci kasnije da bi ga zamijenio Branko Bačić, čijim dolaskom se obnova konačno pomakla s mrtve točke. Protiv nesuđenog ministra Paladine kasnije je pokrenuta istraga zbog sumnje da je oštetio IGH gdje je radio prije dolaska u Vladu. Tomislav Ćorić je u proljeće 2022. napustio Vladu da bi se smjestio na mjesto viceguvernera HNB-a, a na njegovo je mjesto na godinu i pol došao Davor Filipović. Ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Natašu Tramišak, koja je bez znanja premijera istupila u javnosti s informacijama da joj se prijeti, Plenković je zamijenio Šimom Erlićem. Ministar obrane Mario Banožić smijenjen je nakon što je u studenom 2023. izazvao prometnu nesreću u kojoj je poginuo Goran Šarić, otac dviju djevojčica.

Lex AP i Turudić

U prepisci nekadašnjih perjanica HDZ-a Josipe Rimac i Gabrijele Žalac spomenuti su u jednom trenutku, u kontekstu namještanja poslova, inicijali “A.P” nakon čega je uzrujani premijer kazao: „Ovakve stvari da nam stvari iz ispisa čine političke probleme i cure, to se neće dogoditi jer će to biti kazneno djelo” te dodao kako nije normalno da na televiziji gleda „live“ uhićenja poput onog ministra Branka Horvata.

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

„To nije normalno, to ne može znati nitko tko nije povezan s nekim tko prati proces. Promijenit ćemo Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti kazneno djelo“, rekao je Plenković. Na samom kraju mandata Sabora, usprkos žestokom otporu opozicije i novinarske struke izglasane su izmjene Kaznenog zakona u koje je uvršteno i novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, poznatijeg pod kolokvijalnim imenom “Lex A.P.”. Izmjene Kaznenog zakona planirane su već u programu Vlade 2020. godine, ali u dokumentu se ne spominju izmjene u tom dijelu, kao što se izrijekom nisu najavljivala ni postroženja kazni u slučaju rodno uvjetovanog nasilja donesena u istom paketu.

U kombinaciji s postavljanjem Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika, iako su u javnost izašli njegovi kontakti  sa Zdravkom Mamićem neposredno nakon što je Mamić izašao iz pritvora te neprimjereni kontakti s Josipom Rimac koja je tada bila državna tajnica, stvoren je dojam da je mandat Andreja Plenkovića ipak u najvećem dijelu obilježila – korupcija.

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.