Kreditnim zaduženjem HŽ Infrastrukture Vlada spašava Pružne građevine

Gabrijela Galić

Kreditna zaduženja, uz sredstva EU fondova, najznačajniji su izvor financiranja obnove željezničke infrastrukture, a država skromno osigurava sredstava za tu namjenu iz proračuna iako joj je to obaveza po Zakonu o željeznici. Prema podacima HŽ Infrastrukture iz poslovnih izvješća za 2018. i 2017. godinu za obnovu željezničke infrastrukture kreditima u 2016. godini utrošeno je 99,8 milijuna kuna, godinu dana kasnije 98 milijuna kuna da bi lani kreditne obveze za obnovu infrastrukture skočile na 374,5 milijuna kuna. Istodobno su investicije financirane proračunskim sredstvima u 2016. godini bile na razini 48,9 milijuna kuna, godinu dana kasnije 67,4 milijuna, a lani 72,8 milijuna kuna.

350 milijuna kuna kredita zamjena za neosigurana proračunska sredstva

Vlada je dodatno zadužila HŽ Infrastrukturu na zadnjoj sjednici prije odlaska na godišnji odmor i to za 350 milijuna kuna kredita uz državno jamstvo (točka 19. a i b). “Donošenjem predmetne odluke osigurala bi se financijska sredstva za potrebe financiranja obnove željezničke infrastrukture (obnova dionica, obnova dionica signalno – sigurnosnih uređaja, studijska, investicijska i tehnička dokumentacija, rekonstrukcija kolodvora, sanacija usjeka, obnova nosivih konstrukcija kontaktne mreže, zamjena sustava grijanja skretnica i ugradnja električnih grijača, zamjena mostova, izgradnja novih propusta, zamjena skretnica i ostali manji investicijski projekti)”, navodi se u obrazloženju odluke o davanju državnog jamstva, odnosno odluci o davanju suglasnosti HŽ Infrastrukturi za kreditno zaduženje kod OTP banke.

Pritom, Vlada svojom odlukom priznaje kako sredstva za održavanje infrastrukture koja je u njenom vlasništvu nije osigurala pa se pribjeglo kreditnom zaduženju.

“Kako je definirano i Ugovorom o upravljanju, društvo HŽ Infrastruktura je samo upravitelj, vlasnik infrastrukture je i dalje Republika Hrvatska. S obzirom da sredstva nisu osigurana kroz državni proračun, dogovoreno je da će se navedene investicije financirati iz kredita s državnim jamstvom”, stoji u obrazloženju odluke o davanju državnog jamstva. Iz tog je dokumenta evidentno i da su ukupne obaveze HŽ Infrastrukture na kraju prošle godine iznosile “4.302,79 milijuna kuna” od čega se na obaveze prema bankama i drugim financijskim institucijama odnosi “1.013,64 milijuna kuna”. S novim zaduženjem taj će se iznos povećati.

Kredit Infrastrukture osigurava likvidnost Pružnim građevinama

Novo zaduženje HŽ Infrastrukture, kako se neslužbeno može čuti, slamka je spasa za tvrtku-kćer Pružne građevine koja bi bez financijske injekcije teško mogla isplatiti plaće. U prilog tome idu podaci o 60 projekata koji će se financirati kreditom, ali i odgovor kojeg smo dobili iz HŽ Infrastrukture. Oni navode da će 350 milijuna kuna “sukladno planiranoj dinamici realizacije investicijskih projekata, biti utrošena tijekom 2019. godine”.

Kako je moguće 60 projekata provesti u pet mjeseci? Jednostavno. Usporede li se projekti koji su provođeni ranijih godina, prema poslovnim izvješćima HŽ Infrastrukture, s popisom projekata u odluci o davanju državnog jamstva, uglavnom je riječ o istim radovima koje, mahom, izvode Pružne građevine.

I sama Vlada neizravno potvrđuje da je kredit spas za Pružne građevine. U obrazloženju danog kreditnog jamstva, navodi kako se ugovori za izvođenje radova po specifičnim programima uglavnom odnose na ovisno društvo Pružne građevine te će “sredstva novog kreditnog zaduženja predstavljati izvor financiranja za račun ovog društva kao izvođača”. Osim toga, podići će razinu likvidnosti HŽ Infrastrukture i “osigurati likvidnost ovisnom društvu Pružne građevine”. Iz toga je jasno da je to poduzeće HŽ Infrastrukture u nezavidnoj financijskoj situaciji.

Pružne građevine tvrtka su koja zapošljava više od tisuću radnika i bavi se remontom i održavanjem pruga, ali kako je u vlasništvu HŽ Infrastrukture ne može sudjelovati na EU projektima. Svojedobno je, tako, propao natječaj za odabir izvođača radova na dionici Dugo Selo-Križevci jer se austrijska tvrtka Swietelsky na natječaj javila s Pružnim građevinama. Tom poduzeću ostalo je raditi samo poslove koji se financiraju iz sredstava HŽ Infrastrukture i proračuna. Koliko je takvih poslova jasno je i iz najnovijeg kreditnog zaduženja HŽ Infrastrukture kojim će se platiti odrađeni poslovi Pružnim građevinama što će im osigurati likvidnost.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"