Predsjednica iskrivljuje činjenice o svom prvom mandatu

Gabrijela Galić, Petar Vidov

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović službeno je objavila kandidaturu za drugi mandat. U svom obraćanju u 15. se točaka pohvalila uspjesima iz prvog mandata. I dok predsjednici nitko ne može osporiti da doista jest selila ured po Hrvatskoj, da je predlagala rješenja za probleme ovršenih građana i problematizirala demografske probleme RH, neke od zasluga koje si pripisuje ne mogu se smatrati činjenično utemeljenima. U nastavku teksta donosimo citate iz govora kojim je Grabar Kitarović objavila predsjedničku kandidaturu, te elaboriramo njihovu činjeničnu netočnost.

“Bila sam predsjednica iznad stranačkih i ideoloških podjela i uvijek sam poticala konstruktivni dijalog u društvu, zagovarajući zajedništvo i vjeru u bolju budućnost”.

Već prvi potezi Grabar Kitarović, nakon što je prisegnula na dužnost pokazuju da njena tvrdnja ne stoji. Svoj prvi radni dan iskoristila je za posjetu braniteljima koji su u tom trenutku četiri mjeseca, bez službene dozvole, prosvjedovali u Savskoj 66. Prosvjed je bio usmjeren protiv tadašnje koalicijske Vlade Zorana Milanovića.

Ostavku tadašnjeg predsjednika Vlade Milanovića zatražila je već 23. veljače 2015. godine, samo tjedan dana nakon što je inaugurirana na predsjedničku dužnost. Nakon njenih kritika da Vlada ne zna izvesti zemlju iz krize, Milanović je pozvao da na sjednici Vlade ponudi konkretne prijedloge za izlazak iz krize. “Jedino je rješenje za izlazak RH iz krize ostavka predsjednika Vlade”, odgovorila je Grabar Kitarović.

Godinu dana kasnije pismo joj je uputio Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća navodeći kako posljednjih tjedana sa zabrinutošću prati “narastanje atmosfere netolerancije i poruka mržnje prema političkim, etničkim i drugim manjinama u našoj zemlji”. Posebno zabrinjava, naveo je, to što se narastanje netolerancije i jačanje poruka mržnje događa nakon formiranja i izbora nove Vlade. Predsjednica mu je odgovorila pismom u kojem je, među ostalim ustvrdila da su sugrađani srpske nacionalnosti ponekad sami krivi što ih napadaju zbog njihove nacionalnosti.

“Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije”, pisala je Grabar Kitarović Pupovcu 2016. godine. Slično pismo Grabar Kitarović Pupovcu je uputila prošli mjesec poručujući mu kako s pozornošću prati njegove javne nastupe “u kojima na potpuno neprimjeren, neprihvatljiv i zlonamjeran način kritizira Republiku Hrvatsku”.

Kada je grupa huligana u lipnju 2016. godine na Europskom nogometnom prvenstvu tijekom utakmice Hrvatska – Češka ubacila baklje na teren i umalo prekinula utakmicu, predsjednica je reagirala na svom Facebook profilu nazivajući huligane Orjunašima.

“Bravo, Vatreni! Bravo, hrvatski navijači! A vama neprijateljima Hrvatske, mrziteljima svoje reprezentacije i države (tzv. orjunašima) poručujem: odgovarat ćete i za ovo i za svastiku! Sram vas bilo!”, poručila je tada Grabar Kitarović.

U osebujnom razgovoru kojeg je 2017. godine dala austrijskom Kleine Zeitungu, predsjednica je, među ostalim, uspoređujući Jugoslaviju s Hrvatskom poručila da oni kojima u Hrvatskoj nije dobro, mogu otići iz države. “Hrvatska ima velike probleme”, priznala je tada dodavši kako ljudi “u odnosu na prošlu državu imaju slobodan izbor pa mogu otići ako smatraju da im ovdje nije dovoljno dobro”.

“Tijekom zahtjevnih razdoblja formiranja dviju Vlada držala sam se Ustava i uloge institucije Predsjednika kao jamca demokratskog procesa i poštivanja izborne odluke i volje građana”.

Parlamentarni izbori 2015. godine su, podsjećamo, završili rezultatom koji je znatno zakomplicirao formiranje vlade. Tijesan, gotovo izjednačen izborni rezultat dviju najvećih predizbornih koalicija, HDZ-ove i SDP-ove, značio je da nijedan blok ne može formirati vlast bez suradnje s MOST-om nezavisnih lista. Parlamentarni izbori održani su 8. studenog 2015. godine, a mandat za sastavljanje vlade je predsjednica Grabar Kitarović nestranačkom mandataru Tihomiru Oreškoviću uručila mjesec i pol dana kasnije, 23. prosinca 2015.

Prije toga je predsjednica, kako je naknadno otkriveno, pokušala formirati vlastitu, nestranačku vladu. Boris Jokić u travnju 2018. otkrio je u intervjuu za N1 kako mu je ponuđeno da u toj vladi postane ministar obrazovanja. Jutarnji list objavio je puni sastav predsjedničine nesuđene privremene vlade. Pokušavši sastaviti vlastitu vladu prije nego je povjerila mandat izbornom pobjedniku, predsjednica je izašla iz okvira svojih ustavnih ovlasti.

Ustav RH, naime, predviđa mogućnost da predsjednica imenuje privremenu nestranačku vladu, ali samo pod precizno definiranim uvjetima. Nakon izbora predsjednica je dužna mandat za sastavljanje vlade povjeriti mandataru koji ima većinsku podršku u parlamentu. Ako mandatar ne uspije sastaviti vladu u roku od 30 do 60 dana, predsjednica bira drugog mandatara koji ima pravo pokušati sastaviti vladu. Tek u slučaju da vladu nije moguće sastaviti, predsjednica ima pravo imenovati privremenu nestranačku vladu, te istovremeno raspisati prijevremene izbore.

Ne treba pritom zaboraviti ni ulogu koju je predsjednica RH odigrala u konačnoj odluci MOST-a nezavisnih lista da 2015. formira vladajuću koaliciju s HDZ-om. Do 22. prosinca izgledalo je da će MOST formirati vladu s SDP-ovom koalicijom “Hrvatska raste”. Zoran Milanović i Božo Petrov, lideri SDP-a i MOST-a, javno su tvrdili da su na rubu dogovora. Sve se promijenilo kada je Petrov u jutarnjim satima 22. prosinca došao na Pantovčak na sastanak s predsjednicom Grabar Kitarović. Sa sastanka je izašao vidno uznemiren, javljali su novinari okupljeni na Pantovčaku, da bi zatim izjavio kako MOST prekida pregovore sa SDP-om, te će vladu ipak formirati s HDZ-om. Objasnio je da od suradnje sa SDP-om odustaju jer im je ta stranka pokušala preoteti zastupnike.

Službeno nikad nije potvrđeno što je Petrovu rekla predsjednica Grabar Kitarović kako bi ga uvjerila da promjeni mišljenje, te umjesto sa SDP-om sklopi koaliciju s HDZ-om. Jutarnji list je, pozivajući se na neslužbene izvore, objavio da je Grabar Kitarović pokazala lideru MOST-a snimku koja dokazuje da je više zastupnika MOST-a u večernjim satima bilo pozvano na tajni sastanak sa SDP-ovim liderom Milanovićem. Ured predsjednice tvrdio je da neslužbene informacije Jutarnjeg lista nisu točne.

“Sve nenarodne režime iz hrvatske prošlosti, koji su ubijali ljude i razarali hrvatsko jedinstvo – tretirala sam jednako negativno, znajući da im nema mjesta u modernoj i demokratskoj Hrvatskoj. Iako sam zbog toga bila napadana, od takvog stava neću odstupiti”.

Kad govori o “nenarodnim režimima iz prošlosti”, Grabar Kitarović se referira na fašističku Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH) i komunističku Jugoslaviju. I dok je komunistički režim uvijek dosljedno osuđivala, isto se ne može reći za fašističku NDH, njene lidere i simbole. Za predsjednicu je ustaški pozdrav “Za dom spremni” (ZDS) stari hrvatski pozdrav. “Moj stav o pozdravu ‘Za dom spremni’ je jasan. On je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana”, izjavila je Grabar Kitarović.  No, povjesničari su je demantirali podsjećajući da se taj pozdrav prije NDH nije koristio.

Mišljenje povjesničara predsjednica je uvažila s dvogodišnjom odgodom, u veljači ove godine na prigodnom obraćanju povodom četiri godine mandata. “Kad je riječ o pozdravu ‘Za dom spremni’, da, ja sam počinila grešku kad sam rekla da je to povijesni pozdrav jer mi je to više puta rekao netko od savjetnika. Međutim, prihvaćam činjenicu koju su rekli povjesničari da to nije stari hrvatski pozdrav”, kazala je Grabar Kitarović.

Spremnost toleriranja ustaštva pokazala je na proljeće prošle godine tijekom posjeta Argentini. Ustvrdila je da su “nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”. Među tim ljudima bilo je i veliki broj ustaša, između ostalog i poglavnik fašističke NDH Ante Pavelić.

Putovanje Grabar Kitarović u Argentinu i izjave koje tamo dala, naišle su na kritike u zemlji, a reagirao je i Efraim Zuroff, direktor Centra Simon Wiesenthal ocijenivši da je takva izjava “obično prikrivanje jezivih zločina ustaškog režima u NDH i strašna uvreda žrtvama, njihovim obiteljima i onima koji su se borili protiv njega”.

Koncem kolovoza ove godine Grabar Kitarović odabrala je izrazito desni Hrvatski tjednik za najavu ponovne kandidature. U opširnom razgovoru pokušala je jednako zboriti o svim totalitarnim režimima, ali opet pokazujući više simpatija za fašiste nego komuniste, relativizirajući povijesnu ulogu ustaškog vođe Pavelića.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"