Dubravka Šuica, kandidatkinja za potpredsjednicu Europske komisije i povjerenicu za demokraciju i demografiju prošla je u četvrtak saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta i dobila zeleno svijetlo. Novom povjerenicom službeno će postati nakon glasanja Europskog parlamenta o cijelom sastavu nove Europske komisije Ursule van der Leyen koje se očekuje 23 listopada.
Za Šuicu su, prema neslužbenim informacijama koje su objavili dopisnici hrvatskih medija, glasali zastupnici iz njene Europske pučke stranke, socijaldemokrati, liberali i Europski konzervativci i reformisti, dok su protiv njenog imenovanja bili zeleni, ljevica te krajnja desnica.
Glavnina pitanja na saslušanju odnosila se na ženska prava i prava manjina
Tijekom trosatnog saslušanja Šuica je dobila desetak zastupničkih pitanja vezanih za rodnu ravnopravnost, zaštitu seksualnih i reproduktivnih prava žena, prava na pobačaj, zaštite LGBT zajednice i prava drugih manjina, a dodatno je u tri navrata morala objašnjavati svoj stav o vladavini prava, za što je povod bilo njeno pozicioniranje u Europskom parlamentu kada se odlučivalo o Mađarskoj i Poljskoj.
„Nemojte sumnjati u moje stavove kad je riječ o vladavini prava i transparentnosti“, rekla je u jednom trenutku.
Vjerojatno svjesna rasporeda snaga u odborima, a s obzirom na to da ta vrijednosna određenja dijele, uz zastupnike ljevice i zelenih i socijaldemokrati i liberali, Šuica je ustvrdila kako je predana vladavini prava, ravnopravnosti žena i muškaraca, kao i progresivnom shvaćanju obitelji te zaštiti ljudskih prava svih manjinskih skupina. Napade sa strane krajnje desnice, a vezane za potrebu zaštite tradicionalne obitelji, prebacivala je na raspravu o borbi protiv siromaštva. Snažno se založila i za suradnju s civilnim društvom.
Prilikom odgovaranja, međutim, ponudila je i nekoliko objašnjenja koja se ne mogu nazvati točnima ili pak dosljednima njenim ranijim riječima.
Pred EP-om: Nisam bila protiv pobačaja, nego sam vodila računa o proračunu
Na primjedbu liberalne zastupnice Chrysoule Zacharopoulou kako se u Europskom parlamentu „protivila zaštiti reproduktivnih prava žena te zaštiti nekih drugih ljudskih prava i LGBT grupa“ i upućeno pitanje hoće li kao povjerenica moći surađivati s drugim povjerenicama koje su predane zaštiti tih prava, Šuica je odgovorila kako će sa svima surađivati i „neće se protiviti ničem progresivnom“ te dodala:
Ako se referirate na neka moja ranija glasanja, to nije bilo protiv rodne ravnopravnosti i prava žena, tu se uvijek radilo o pitanjima proračuna ili nečeg sličnog što nismo mogli prihvatiti u to vrijeme. Ja sam uvijek bila predana rodnoj ravnopravnosti. Kao žena koja ima kćer i dvije unuke kako bih mogla biti protiv rodne ravnopravnosti? Ako pričamo o LGBT zajednici, ako se netko u današnje doba tome protivi, to je diskriminacija i nema nikakve veze s mojim osobnim uvjerenjima“.
I švedska zastupnica iz grupacije zelenih Alice Kuhnke podsjetila ju Šuicu kako je kao pripadnica EP-a glasala „protiv ljudskih prava, protiv zaštite seksualnih i reproduktivnih prava, bez obzira koga sada za to krivi“ te ustvrdila da je „u demokracijama siguran pristup pobačaju dio ljudskih prava, a ne pitanje demografije“. Možete li obećati da ćete promovirati i raditi na pravima žena da odlučuju o vlastitom tijelu i seksualnosti, upitala ju je.
Želim prvo objasniti ona glasanja, jer cijelo veče slušam kako sam protiv prava žena. Ako se referirate na Zuber i Estrela reports, u vrijeme glasanja o tim izvještajima, ako se dobro sjećam, bila je moja prva godina u Parlamentu. Bila sam protiv, ali ne zato što sam bila protiv ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, nego zato što je u tim izvještajima uvijek bilo nešto što nije imalo veze s rodnom ravnopravnošću i pravima žena. Oba ta izvještaja nisu bila prihvaćena na plenarnoj sjednici EP-a jer su tražila dodatna proračunska sredstva, a to je bilo još u vrijeme krize i nije postojao konsenzus u parlamentu da se glasa „za“’.
Pred Hrvatskim saborom: Kroz izvješće se ubacivalo pravo na abortus
To objašnjenje u potpunom je neskladu s onim koje je ponudila prije samo mjesec i pol pred odborom Hrvatskog sabora. Na pitanje zašto je bila protiv rezolucije u kojoj se zagovarala puna ravnopravnost žena i muškaraca i jednake plaće, Šuica je odgovorila kako je to bilo „izvješće portugalske lijeve kolegice koja je kroz to izvješće ubacivala pravo na abortus i reproduktivna prava.“
Ako sam nekad glasala protiv to je bilo jer su to bile ideološke teme oko kojih su članovi EPP-a imali pravo na slobodno glasanje“, ustvrdila je tada.
Članci nisu točni? Lako ih je demantirati
Nezavisni njemački zastupnik i satiričar Martin Sonneborn zamolio ju je da s drugima podijeli svoj recept za izlazak iz siromaštva, jer je, kako je rekao, prije 20 godina imala samo stan i polovni Renault, a danas ima bogatstvo u visini od pet milijuna eura koje uključuje brojne nekretnine i jahtu. Iako ju je predsjednik Odbora za ustavna pitanja, pučanin Antonio Tajani želio zaštiti od tog opasnog pitanja, Šuica je ponudila odgovor:
To nisu činjenice. Inspirirani ste nekim člancima koji nisu istiniti. Učinit ću sve što je u mojoj moći da od ovog portfelja napravim uspješnu priču. Ali ako govorimo o meni prije 20 godina, to nije istina. Neću ići u detalje zbog poštovanja prema ovom mjestu i prepričavati gdje sam živjela. Prije 20 godina ja sam živjela u svojoj obiteljskoj kući u Dubrovniku, s mojim suprugom koji je pomorski kapetan koji je plovio na teretnim brodovima i u posljednje vrijeme na kruzerima i zarađivao je pristojnu plaću. Ako želite znati, moja je deklaracija o imovini bila uvijek transparentna, otvorena i sukladna zakonima institucija u kojima sam radila – bilo kao gradonačelnica Dubrovnika, bilo kao zastupnica u Saboru, bilo kao zastupnica u Europskom parlamentu. Moja deklaracija imovine i što god želite pitati bila je jasna, transparentna, zakonita i sukladna pravilima i sukladna našoj obiteljskoj žrtvi“.
Osvrnimo se najprije na njenu konstataciju o „člancima koji nisu istiniti“. Imovinska kartica Dubravke Šuice koju je priložila u vrijeme kada je bila zastupnica u Saboru više nije dostupna jer kao zastupnica u Europskom parlamentu Šuica više ne spada u hrvatske dužnosnike, a Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je da je ne može dati na uvid javnosti zbog GDPR-a.
Stoga su se članci obavljeni ovih dana referirali na starije napise u medijima, a koji su se pozivali na tada javnu imovinsku karticu Dubravke Šuice. Tako, na primjer, u profilu Dubravke Šuice u Večernjem listu iz 2016. stoji: „U imovinskoj kartici prijavila je vilu na Pločama u Dubrovniku, kuću u Cavtatu, kuću na Pelješcu, stan u Zagrebu, stan na Lapadu, vikendicu u Risovcu pokraj Blidinjskog jezera u Hercegovini te jahtu i tri automobila. Ukupna vrijednost te imovine procjenjuje se na 5 milijuna eura“.
Spomenimo usput kako na saslušanju u Saboru nije sporila riječi zastupnika Peđe Grbina koji ju je također pitao kako je od skromnog stana stigla do imovine od pet milijuna eura, već je konstatirala da joj je suprug dobro zarađivao, a nešto je i naslijedila.
Sva nagađanja o svojoj imovini Šuica bi mogla prekinuti ako bi javnosti dala uvid u svoje imovinske kartice, odnosno transparentno objavila vrijednost svoje imovine.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija