Među korisnicima društvenih mreža u Hrvatskoj krajem studenog 2019. počeo se ponovo širiti tekst Maxportala izvorno objavljen u studenom 2018. (arhiviran ovdje). U predmetnom tekstu tvrdi se da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) “priznaje staž i plaća mirovinu agresorskim vojnicima”.
U tekstu se iznosi slučaj u kojem je, kako tvrdi Maxportal, “pripadniku milicije u Vukovaru […] Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u radni staž priznao pet godina, devet mjeseci i 13 dana provedenih u ‘MUP Krajine Vukovar'”. U istom tekstu iznosi se tvrdnja da HZMO isplaćuje “50.140 mirovina Srbima iz bivše ‘SAO Krajine’, koji žive u Srbiji”, uz dodatak kako je “najveći broj njih sudjelovao u pobuni protiv Hrvatske i pobjegao je iz zemlje”.
Maxportal tvrdi kako su podatak o više od 50 tisuća mirovina koje se isplaćuju “Srbima iz bivše ‘SAO Krajine'” pronašli u Statističkim informacijama HZMO-a iz srpnja 2016. godine. Taj podatak sami nismo uspjeli pronaći u predmetnom dokumentu pa smo zatražili dodatne informacije od HZMO-a. U upitu koji smo im poslali 26. studenog smo HZMO-u postavili dva pitanja:
“Možete li potvrditi ili demantirati informaciju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznaje osiguranicima kao radni staž vrijeme provedeno u vojnoj i/ili policijskoj službi neprijateljske Republike Srpske Krajine?
U istom članku navodi se da Hrvatska plaća 50.140 mirovina Srbima iz bivše “SAO Krajine”, a kao izvor za ovu tvrdnju navodi se Statističko izvješće HZMO-a. Predmetni podatak nisam uspio pronaći u Statističkim izvješćima HZMO-a. Možete li potvrditi ili demantirati točnost predmetnog podatka?”.
Odgovor iz Ureda za odnose s javnošću HZMO-a dobili smo tek danas, 11. prosinca. Iz odgovora je jasno kako su tvrdnje Maxportala u velikom dijelu netočne. Odgovor HZMO-a na Faktografov upit prenosimo u cijelosti:
“U upravnim postupcima konvalidiranja staža primjenjuje se Zakon o konvalidaciji (Narodne novine, br. 104/97 – u daljnjem tekstu: Zakon). Spomenuti Zakon na snazi je od 8. listopada 1997., a za njegovu provedbu Vlada Republike Hrvatske donijela je 9. travnja 1998. Uredbu za provođenje Zakona o konvalidaciji za upravno područje rada, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i zaštite vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine, br. 51/98) koja je bila na snazi do 27. lipnja 2008.
Također, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donijelo je Pravilnik o postupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja (Narodne novine, br. 53/08) koji je stupio na snagu 17. svibnja 2008.
U povodu zahtjeva za konvalidaciju staža osiguranja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), područne službe/uredi, u skladu sa Zakonom, a na osnovi pisanih i drugih dokaza donosile su, odnosno donose rješenja kojima se vrijeme provedeno u osiguranju (radni odnos, obrt, bavljenje poljoprivredom) na bivšim okupiranim područjima Republike Hrvatske priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja.
Vrijeme provedeno u aktivnoj službi ili u pričuvnom sastavu vojske, milicije ili teritorijalne obrane tzv. Republike Srpske Krajine i razdoblje provedeno na radu u Ministarstvu obrane ili Ministarstvu unutarnjih poslova tzv. Republike Srpske Krajine ne priznaje se u mirovinski staž u postupku konvalidacije staža osiguranja.
Izuzetno, u skladu s izjavom Vlade Republike Hrvatske od 16. prosinca 1996. i Dodatkom Izjavi Vlade RH od 14. veljače 1997. i međunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske u postupku mirne reintegracije, osobama koje su zatečene u radnom odnosu i koje su u postupku mirne reintegracije i nakon, nastavile raditi u javnim poduzećima i ustanovama (iz područja: ceste, radio/TV, pošta/telekomunikacije, vode, željeznica, struja, policija, zdravstvo, gorivo, obrazovanje i dr.) HZMO u postupku konvalidacije na temelju utvrđene činjenice trajanja zaposlenja, priznaje razdoblje zaposlenja u mirovinski staž kao staž osiguranja.
U navedenom članku krivo je navedeno da je u Statističkim informacijama HZMO-a iz srpnja 2016. navedeno da se mirovina isplaćuje ‘Srbima iz bivše SAO Krajine’ jer se navedeni podatak odnosi na korisnike mirovine koji žive u R Srbiji i kojima se mirovina isplaćuje u R Srbiju. U tablici broj 24. Statističkih informacija HZMO-a sadržani su podaci o broju korisnika mirovina kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo prema državama i vrstama mirovina”.
