Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju niti u najnovijem intervjuu koji je prije dva dana objavljen u Novom listu nije željela otkriti kolika je vrijednost njene imovine. I dalje ponavlja kako je iznos od pet milijuna eura „lažna vijest“, ali ne nudi točan podatak kojim bi pobila tu „lažnu vijest“.
Na pitanje kolika je vrijednost njene imovine, Šuica je kazala: „Svakako se ne radi o iznosu od pet milijuna eura, to je bila lažna vijest koju je netko zlonamjerno plasirao u javni prostor. Imovina naše obitelji je uvijek deklarirana sukladno pravilima institucija u kojima sam obnašala dužnosti, bilo to u Gradu, Saboru, Europskom parlamentu ili sada u Europskoj komisiji“.
Podsjetimo ponovno da se informacija pet milijuna eura vrijednoj imovini u medijima počela koristiti još prije nekoliko godina, a ne tek kada je krenuo proces njene kandidature za mjesto u Europskoj komisiji te da je uvijek bila riječ o procjeni vrijednosti onoga što je navodila u svojim ranijim imovinskim karticama, odnosno onoga što se po medijima o njenoj imovini pisalo ranije, čak i prije nego je otišla na plaću eurozastupnice od 8.756 eura bruto, a koju je primala šest godina (Večernji list, Biografija.com).
Zašto su u medijima izlazile procjene, a ne i točni podaci jasno je kada se pregledaju njene imovinske kartice, odnosno način na koji je deklarirala svoju imovinu.
U imovinskim karticama ne piše koliko vrijedi Šuičina imovina
Gong je, uz posredovanje Povjerenika za informiranje koji je u žalbenom postupku naložio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da omogući uvid u kartice, došao u posjed ranijih imovinskih kartica koje je Dubravka Šuica predala saborskom povjerenstvu na početku i kraju svojih mandata kao zastupnice u Hrvatskom saboru. U tim karticama Dubravka Šuica nije deklarirala procijenjenu tržišnu vrijednost svoje i imovine svog supruga.
Imovinske kartice o kojima je riječ sastavljene su, naime, prije nego je njihov izgled i obavezni sadržaj standardiziran, što se poklapa s osnivanjem novog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kao neovisnog tijela, a čije je formiranje bilo jedan od zadnjih preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
U današnjim imovinskim karticama, kao što je očito iz ovog primjera, deklarira se visina plaće na današnjem i na prijašnjem poslu, nekretnine i pokretnine osobe i/ili bračnog druga, uz procijenjenu tržišnu vrijednost, kao i udjeli u trgovačkim društvima i drugi važni podaci.
Međutim, Dubravka Šuica, kao zastupnica u Europskom parlamentu nije više obavezna predavati svoju imovinsku karticu našem Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, već je karticu ispunjavala kao deklaraciju kakvu je od nje tražio prvo Europski parlament, a sada i Europska komisija. Ovim europskim institucijama namjera nije utvrditi je li se netko na sumnjiv način obogatio tijekom obnašanja dužnosti, već prvenstveno pokušavaju djelovati preventivno i spriječiti mogući sukob interesa tijekom obavljanja dužnosti.
Prva imovinska kartica nakon što je obitelj već imala veliku kuću u Dubrovniku
Dubravka Šuica bila je saborska zastupnica u razdoblju od 2000. do 2011. godine, a paralelno je od 2001. do 2009. bila gradonačelnica Dubrovnika.
Prva imovinska kartica koju imamo u posjedu datirana je s 2. veljače 2000. kada je počeo njen prvi mandat zastupnice u Hrvatskom saboru. Od osobne imovine Šuica je tada prijavila samo ladanjsku kuću u izgradnji u Cavtatu od 540 kvadratnih metara te 69 dionica „Atlantske plovidbe“ i 27 dionica hotela „Belvedere“ u Dubrovniku.
Njen bračni drug Stijepo Šuica već tada je bio u posjedu obiteljske kuće u Dubrovniku od 350 kvadratnih metara te osobnih automobila Renaulta 9 iz 1985. i Opela Vectre iz 1998. Suprug je imao i ušteđevinu od ukupno 66.000 dolara na računima dviju banaka.
U toj prvoj „Izjavi o imovini na početku obnašanja zastupničke dužnosti ovog saziva doma Hrvatskog državnog sabora“, kao ni u „Izjavi o imovini danom prestanka zastupničkog mandata“ nije bila predviđena posebna rubrika u kojoj bi se deklarirala vrijednost navedene imovine. Nakon prestanka mandata krajem 2003. imovina je promijenjena utoliko što je Šuica prijavila i dodatnu štednju od 25.000 kuna, a suprugova se ušteđevina smanjila na 35.000 dolara te se više ne spominje stari Renault.
Novi stan u Zagrebu, a kasnije i veliko nasljedstvo na Pelješcu
Međutim, u rujnu 2004. godine promijenjen je formular te se u „Dužnosnikovom izvješću s podacima o imovini i stalnim prihodima te imovini bračnog druga i malodobne djece“ traži i da se upiše vrijednost imovine. Međutim, Šuica u tu rubriku upisuje znak upitnika („?“). I dalje osobno deklarira samo kuću u Cavtatu i dionice koje je prije spominjala te ušteđevinu od 16.000 eura.
Suprugovoj imovini pridružuje se i stan od 80 kvadratnih metara u Zagrebu, a za obje nekretnine se navodi da su pod kreditom. U rubriku vrijednosti tih nekretnina stavljeni su ponovo upitnici.
Suprug prijavljuje i ušteđevinu od 71.000 dolara, a pod podatke o prihodima navodi se samo „rad u inozemstvu“, bez navođenja iznosa.
U kartici iz veljače 2008. godine ponavlja se stvar s upitnicima. Od osobne imovine ponavlja kuću u Cavtatu i 72.000 eura ušteđevine, a dosadašnjim dionicama pridružuju se i 63 dionice Hrvatskog Telekoma. Kod supruga stvar s nekretninama je nepromijenjena, osim što se za kuću u Dubrovniku više ne spominje kredit, već on ostaje samo na stanu u Zagrebu. Suprug prijavljuje 190.000 dolara ušteđevine. Kod udjela u trgovačkim društvima spominje 63 dionica HT-a, ali i stopostotno vlasništvo nad tvrtkom Dube d.o.o. za iznajmljivanje brodica i jahti koje je osnovano s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna. I dalje se pod podatke o prihodima navodi samo „rad u inozemstvu“.
U posebnoj „Izjavi o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava“ navodi se kako je kuća u Cavtatu nasljedstvo, ali se (za razliku od drugog dokumenta) spominje i kreditno zaduženje; za kuću u Dubrovniku zaokružene su iste šifre, kao i za stan u Zagrebu. Kao izvor sredstava za automobil također se navodi nasljedstvo, a pokretnine su kombinacija nasljedstva i sredstava iz plaće. Udjeli u trgovačkim društvima kupljeni su sredstvima iz plaće.
U travnju 2009. Šuica potpisuje dodatnu izjavu gdje tvrdi kako je kuća u Cavtatu darovana kćeri za njene stambene potrebe te da u nekretnine bračnog druga treba upisati suvlasništvo na dvije kuće na Pelješcu, više gospodarskih objekata te poljoprivredno imanje (vinogradi, šume i ostale kulture) koje je stečeno nasljedstvom nakon smrti roditelja.
U imovinskoj kartici iz svibnja 2011. kao suprugove nekretnine navode se kuća od 350 kvadratnih metara u Dubrovniku, stan od 80 kvadratnih metara u Zagrebu, pola kuće od 200 kvadratnih metara u Orebiću, polovica još jedne kuće od 200 kvadratnih metara na Pelješcu, vinograd i šuma u veličini od 190.000 kvadratnih metara na Pelješcu i još jedna šuma od 400 kvadratnih metara. Ovaj put se za kuću u Dubrovniku navodi kako je stečena kombinacijom sredstava od plaće, kredita i prodaje imovine, za stan u Zagrebu se navodi kako je kupljen sredstvima od plaće, kao i šuma od 400 kvadratnih metara. Sve ostalo je stečeno nasljedstvom. Rubrika tržišne vrijednosti imovine je ostavljena neispunjena.
Suprug među pokretninama nabraja Renault 9, Opel Vectru i Golf VW iz 2009, koji je kupljen kombinacijom plaće i nasljedstva. Za Dube d.o.o. navodi se, također, da je izvor sredstava kombinacija plaće i kredita.
U toj kartici Dubravka Šuica ima ušteđevinu od 89.000 kuna i 32.000 eura, a suprug od 66.000 eura.
U kartici se navodi i kako imaju primitke od poslovanja Dube te poljoprivredne djelatnosti, ali se ne navodi koliki su ti prihodi.
Godišnji prihod supruga ostao nepoznat
Zadnja kartica je iz siječnja 2012. godine, kada je prijavljeni bruto iznos plaće Dubravke Šuice bio 30.086 kuna. Neto iznos plaće, kao ni godišnja zarada supruga nisu vidljivi jer su nam te podatke po odluci Povjerenika za informiranje “zacrnili” tijekom testa razmjernosti u kojim je zaključeno da su podaci iz imovinskih kartica Dubravke Šuice od javnog interesa, ali uz uskratu nekih osobnih podataka, a u koje su, uz zaštite OIB-a, potpisa i privatnih adresa ubrojli i godišnju zaradu njenog supruga.
U kartici se spominju iste nekretnine njenog supruga, kojima se pridružuje i vikend kuća u izgradnji od 70 kvadratnih metara u Risovcu u BiH, a kao izvor deklarirana su sredstva od plaće.
Tablica s tržišnom vrijednosti nekretnina opet je ostala prazna.
Osobni automobil iz 2009. Stradao je u nesreći pa je zamijenjen Passatom iz 2011., deklarirano je u kartici.
Dubravka Šuica tada ima ušteđevinu od 130.000 kuna i 7.000 eura, a suprug od 70.000 eura.
Jahta Dubica se ne spominje ni u jednoj imovinskoj kartici, ali je zanimljiv podatak izvučen iz Fine kako je poduzeće Dube d.o.o. raspolagalo s materijalnom imovinom (koja se odnosi na alate i vozila) od 1.802.428 kuna. Tijekom 2013. stavka “alati, strojevi i vozila” smanjena je s oko 1,8 milijuna kuna na nulu, što znači da se od tada plovila više ne vode na tvrtku.Na tvrtki su ostale tada dugoročne obaveze od 1,9 milijuna kuna.
U posljednjoj kartici koju je ove jeseni predala u Europskoj komisiji, Šuica navodi 69 dionica Atlantske plovidbe u vrijednosti od 4.106 eura te 63 dionice Hrvatskog Telekoma u vrijednosti od 1.355 eura. Od nekretnina navodi suprugovu imovinu: kuću u Dubrovniku, stan u Zagrebu, vikendicu u Blidinju, djelomično vlasništvo nad kućom i zemljom na Pelješcu (ovaj put se spominje jedna kuća) te Dube d.o.o., kompaniju za koju navodi kako je neaktivna od 2016.
Za supruga navodi kako je kapetan u mirovini koji je radio u Gearbulk Holding Limited i Pullmantur Cruceros Madrid.
Medijske pretpostavke
U najnovijoj kartici navodi ponovo i kuću u izgradnji u Cavtatu za koju je ranije tvrdila da ju je darovala kćeri radi rješavanja njena stambena pitanja.
Kao što su ranije pisali mediji, njena je kći Mirta svoje stambeno pitanje riješila još 2011. godine kada je, bez kredita, stekla stan od preko 90 kvadrata na dobroj adresi u Zagrebu.
Dubrovački vjesnik je 2011. godine pisao da su Grad Dubrovnik i gradonačelnica pogodovali tvrtki INGRA koja je gradila kompleks Lapadski dvori izmjenom Prostornog plana, odnosno dozvolom za gradnju još dviju etaža. Šuica je navodno pokazala interes za kupnju stana baš u tamo, ali kad se u javnosti počelo pričati o tome Šuica raskida ugovor s INGRA-om i odustaje od kupnje stana, podsjetio je jesenas RTL, uz dodatak: “Pisalo se da je to bio samo manevar te da je INGRA ispoštovala dogovor s gradonačelnicom pa je daleko od Lapadskih dvora nađen zamjenski stan na lijepoj lokaciji u Zagrebu. Izvadak iz Zemljišne knjige po kojem mlada pravnica Mirta Šuica postaje vlasnica stana vrijednog gotovo dva milijuna kuna mogao bi sugerirati da tadašnje medijske špekulacije koje je Dubravka Šuica odlučno demantirala ipak nisu bile daleko od istine.
Odgovor na pitanje kako je Šuica kao profesorica engleskog i njemačkog stekla svoj prvi milijun ne može se saznati iz ovih imovinskih kartica jer se ono što se u medijima znatno eksploatiralo zbilo već i prije njenog prvog ulaska u Sabor. Šuica je, podsjetimo, početkom devedesetih ušla u HDZ te je drugu polovicu devedesetih bila ravnateljica Dubrovačke gimnazije, a mediji su pretpostavljali da preseljenje obitelji u novu kuću ima neke veze s podatkom da je Zagrebgradnja istovremeno izvodila radove i na njenoj kući i na obnovi zgrade gimnazije.
Staro Povjerenstvo nije imalo dovoljno resursa za rad
Na pitanje zašto se tako malo može saznati iz starih imovinskih kartica, odnosno kako je moguće da su ostavljene prazne rubrike na mjestima koja se odnose na vrijednost imovine, u razgovoru za Faktograf odgovorio je Zorislav Antun Petrović, koji je sjedio u saborskom Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa od 2005. do 2013. godine.
„Povjerenstvo nije imalo resurse za provjeru nekoliko stotina imovinskih kartica, tako da je sasvim izvjesno da je u njima bilo netočnosti“, kaže Petrović, ali ipak dodaje: „Kad bi se pronašla neka očita greška onda bismo reagirali. Vjerojatno je najpoznatiji slučaj bivše sisačko moslavačke županice Marine Lovrić Merzel koju smo 2010. kaznili s 10.000 kuna kazne jer je u imovinskoj kartici prijavila da prima 14.000 kuna neto, iako je dobivala 19.173 kune“.
