Portal Logično senzacionalistički je, neprecizno i manipulativno prenio vijest AP-a o dijelu izvješća Nezavisnog odbora za monitoring (IMB) o širenju virusa uzrokovanog cjepivom protiv poliomijelitisa. Naslov glasi: “Svjetska zdravstvena organizacija sada otvoreno priznaje da cjepiva uzrokuju više polio slučajeva nego stvarni divlji virus“.
U stvarnosti se SZO bavi ovim problemom već desetljećima, sustavno i ažurno objavljujući svoja saznanja (navedimo za primjer jedan dokument star dvadeset godina). Nadalje, virus iz cjepiva nije 2019. po broju slučajeva premašio divlji virus, već prije par godina, o čemu je SZO uredno izvijestio.
Te 2017. svjetski su mediji o temi raspravljali s njihovim stručnjacima. Također, na portalu Globalne inicijative za eradikaciju dječje paralize (GPEI), čiji je utemeljitelj i SZO, tjedno se osvježavaju brojke novih slučajeva, uz navođenje razlike između divljeg virusa (WPV) i onoga iz cjepiva (cVDPV). Tamo se može vidjeti da je ove godine, do 18. prosinca, broj zaraženih virusom iz cjepiva (241) dva puta veći od zaraženih divljim virusom (125), što znači da je ovo najgora godina do sada i da postoji opravdan razlog za zabrinutost, o čemu govori i IMB.
Također je vidljivo i koje su zemlje pogođene ovim zarazama (i da među njima nije Afganistan, kojega spominje portal) te da većem broju zaraženih itekako kumuje činjenica da se radi o zemljama bez primjerene javne zdravstvene zaštite. Stanovništvo nerijetko ima otežan ili onemogućen pristup čistoj pitkoj vodi i sanitarnom čvoru. Ove zemlje nerijetko završavaju na listama zemalja s visokom smrtnošću novorođenčadi, što je opet u korelaciji s niskim izdvajanjima za zdravstvo.
Dakle, ne radi se ni o kakvom priznanju, nikakvom zataškavanju, nego o neželjenoj, ali očekivanoj posljedici suzbijanja dječje paralize. Ona se događa u uvjetima rata, kraha lokalnih zdravstvenih sustava, niske procijepljenosti te upotrebe jeftinijeg, ali jednostavnijeg oralnog cjepiva.
Dvije vrste cjepiva
Za razliku od cjepiva uglavnom korištenog u bogati(ji)m zemljama, gdje djeca primaju injekcije s deaktiviranim, mrtvim virusima, čija se cijena kreće između jednog i nekoliko američkih dolara, jeftinija varijanta (oko 12 centi) oralnog cjepiva (OPV) sadrži oslabljene, ali žive viruse. OPV se jednostavno primjenjuje – nisu potrebne sterilne igle i injekcije te medicinska obuka, već su dovoljne dvije kapi u usta djeteta. Virus provodi neko vrijeme u probavnom traktu djeteta i razvija anti-tijela, a zatim se luči stolicom.
Tako može završiti u okolišu, što zajednice s lošim sustavom vodovoda i odvodnje čini ranjivima, pod uvjetom da je procijepljenost niska. Ako oslabljeni virus ima dovoljno vremena za kretanje među ljudima bez zaštite – procjene kažu do godinu dana – on može mutirati, postati ponovo aktivan i izazvati zarazu te paralizu.
Prednost oralnog cjepiva je što može stvoriti imunitet i kroz kontakt s cijepljenom osobom, za razliku od mrtvog virusa u injekciji. Ali kako istovremeno nosi i rizik zaraze, rješenje se traži već desetljećima, a o njemu se raspravlja i o izvještaju, o kojemu je pisao AP.
Izvještaj
Konkretno, Nezavisni odbor za monitoring iznio je oštru kritiku vezanu za nedovoljno efikasno i brzo suzbijanje zaraze virusom iz cjepiva. Objašnjavaju da je od tri tipa poliovirusa najrasprostranjeniji Tip 2, koji je proglašen istrebljenim 2016. godine u 150 država svijeta. Od tada se Tip 2 ne umeće u cjepiva, koja postaju bivalentna umjesto dotadašnjih trovalentnih (protiv tipova 1, 2 i 3). To se i naziva i “smjenom” cjepiva (eng. the switch).
Očekivalo se da će se zaraze Tip 2 virusom iz cjepiva nakon “smjene” pojavljivati jednom u četiri godine, no od 2017. do kraja listopada 2019. pojavile su se 52 u 29 zemalja, od čega su samo četiri bile Tip 1.
Suzbijanje zaraza, u roku od 120 dana od pojave prvog slučaja, prema planu se provodi upravo imunizacijom i to s monovalentnim cjepivima, koji sadrže Tip 2 virus. Ono što je posebno zabrinjavajuće, prema IMB-u, je činjenica da je taj virus pronađen izvan zona u kojima je korišteno cjepivo s Tipom 2. Virus je, drugim riječima, izašao iz zone hitnog suzbijanja i sada postaje jednim od glavnih uzroka poliomijelitisa na obolima kriznih žarišta.
“Najveća lekcija ‘smjene’ je zasigurno to da su, usprkos opširnim i uznapredovalim pripremama, prostori s najnižim imunitetima postali najslabije karike u lancu… S desecima milijuna djece rođenih nakon ‘smjene’, raširene loše procijepljenosti i slabog te neučinkovitog upravljanja zarazama, epidemija paralitičkog poliomijelitisa uzrokovanog cjepivima od obale do obale Afrike više nije noćna mora. Mogla bi lako postati stvarnost”, naveli su.
Kao moguće rješenje vide novo, oralno, monovalentno Tip 2 cjepivo, čijih bi 100 milijuna doza trebalo biti dostupno do lipnja 2020. godine, a dodatnih 40 milijuna mjesec dana kasnije. Trenutno je u fazi testiranja na djeci i odraslima, a od postojećeg se razlikuje po tome što bi se viruse, genetskim inženjeringom, trebalo onemogućiti da povrate snagu i uzrokuju zaraze. Odbor navodi da uzdanje u rješavanje problema ovim cjepivom također ne smije biti nesmotreno, nego ga je potrebno s oprezom i uz neprestano promatranje primijeniti u adekvatnim uvjetima. Također izražavaju zabrinutost što im se čini da GPEI nema alternativu ovome spasu.
IMB opisuje i brojne probleme prilikom imunizacije ranjivih zajednica. Konkreno, u Pakistanu, zemlji u kojoj gotovo svako 20. dijete umre prije prvog rođendana, IMB napominje da se ljudi prema cjepivima odnose s velikim nepovjerenjem. Tome pridonosi činjenica da političke i vjerske vlasti nisu ujedinjene u naporima za procjepljivanje, pa i namjerni slučajevi širenja panike na društvenim mrežama vezani za cjepiva. Na stranici 46 govore o primjeru lažnog videa iz Pakistana koji je prikazivao kako djeca padaju u nesvijest nakon cijepljenja. Zabilježili su i slučaj da su lokalni vjerski vođe pozvali stanovništvo na bojkot cijepljenja kako bi im se vratio hram.
Brojke
Daleko od toga da ovo izvješće glorificira cjepiva i globalne napore u iskorjenjivanju poliomijelitisa. Naprotiv, ono se bavi gorućim, kompleksnim problemima, koji pogađaju najsiromašnije i traže razmišljanje izvan okvira kako bi se postigao cilj eradikacije dječje paralize, uključujući i stvaranje strategije za ukidanje oralnih cjepiva.
Međutim, ono ne dovodi u pitanje samu imunizaciju, niti globalni pad broja zaraženih zahvaljujući kampanjama cijepljenja, što je dovelo do istrebljenja divljeg virusa gotovo u cijelome svijetu.
U usporedbi s periodom prije cijepljenja, zaraze virusom dobivenim iz cjepiva događaju se iznimno rijetko – nekoliko stotina slučajeva dolazi na milijarde doza. Konkretnije, te 2017. godine brojke su izgledale ovako, prema SZO-u: “Od 2000. više je od 10 milijardi doza oralnog cjepiva podijeljeno među tri milijarde djece u svijetu. Rezultat toga je sprečavanje više od 13 milijuna slučajeva poliomijelitisa i uklanjanje bolesti za više od 99 posto. Tijekom tog perioda, 24 cVDPV epidemije su se dogodile u 21 zemlji, što je rezultiralo s manje od 760 VDPV slučajeva“.
Također, prije kampanje cijepljenja, 1988. godine, u svijetu je bilo oko 350 tisuća oboljele djece zbog divljeg polio virusa, da bi taj broj pao na 22 slučaja u 2017. godini. Tada i virus iz cjepiva po broju zaraženih nadmašuje divlji virus.
Napomenimo i da Logično u tekstu navodi da je Bill Gates, čija je fondacija uz SZO dio Globalne inicijative za eradikaciju dječje paralize, “otvoreno priznao da će cjepiva pokušati drastično smanjiti svjetsku populaciju”, što nije točno i čime smo se već bavili [1, 2].
Također navode i da je “iznenađujuće da WHO još uvijek tvrdi da je više od 95 posto svjetske populacije potrebno ‘imunizirati’ kako bi se iskorijenio polio”. U tome nema ništa iznenađujuće, odnosno nekonzistentno s njihovim istupima. Priroda polio virusa iz cjepiva je takva da će dulje kružiti među populacijom koja nije cijepljena. Na taj način će imati i više prilike da mutira i uzrokuje zarazu. U nastavku iste rečenice tvrde i da SZO “priznaje da oralna polio cjepiva čak ni ne djeluju”. Dapače, SZO i dalje zagovara uporabu oralnih cjepiva, jer za razliku od onih koji se primaju injekcijom, mogu štititi i osobe koje su u dodiru s imuniziranim djetetom. To je jedan od razloga zašto su takva cjepiva primjenjivana u državama s niskom procijepljenosti, što je uglavnom i signal da se radi o urušenim zdravstvenim sustavima.
A IMB u skladu s razvojem događaja – većim brojem epidemija uzrokovanih virusima iz cjepiva od očekivanih nakon ‘smjene’ – zahtjeva nove, hitne i primjerene mjere.
Zaklada Billa i Melinda Gates je među donatorima američkog Instituta Poynter, pri kojem je ustrojena Međunarodna mreža fact-checkera (International Fact-Checking Network, IFCN). Faktograf.hr član je IFCN-a, ali rad Faktografa nije financiran sredstvima Zaklade Billa i Melinde Gates. Informacije o izvorima financiranja portala Faktograf.hr dostupne su ovdje.
