“Trgovina djecom donosi više prihoda od trgovine oružjem i drogom”, naslov je teksta koji je na portalu Matrix World objavljen pod egidom “borba protiv pedofilije”. Predmetni tekst arhiviran je ovdje.
Točni podaci o prihodima koji se na globalnoj razini ostvaruju od ilegalnih aktivnosti, naravno, ne postoje. Postoje, međutim, procjene različitih relevantnih izvora, iz kojih je jasno kako tvrdnja da je trgovina djecom unosnija od trgovine drogom i oružjem nije činjenično potkrijepljena.
Najveći kriminalni sektor na globalnoj razini i dalje su droge, procjenjuje se u izvješću “World Atlas of Illicit Flows”, koje objavljuje Interpol. Nakon trgovine drogama, najunosnije kriminalne aktivnosti su krijumčarenje robe, trgovina ljudima i ilegalna eksploatacija prirodnih dobara, tvrdi se u Interpolovom izvješću.
Procjene drugih relevantnih organizacija također pokazuju da je trgovina drogom najveći ilegalni biznis. Prema izvještaju UN-a iz 2011. godine, na trgovinu drogom otpada oko 20 posto svog globalnog profita stečenog ilegalnim aktivnostima.
Istraživanje organizacije Global Financial Integrity (GFI) iz 2017. godine pokazuje slične rezultate. Prema njihovim podacima, na trgovini drogom se godišnje okreće između 426 i 652 milijarde dolara, naspram 150.2 milijarde dolara zarađenih na trgovini ljudima (najčešće u svrhu seksualne eksploatacije i robovskog rada). Trgovina manjim i lakšim oružjem ne može konkurirati nijednoj od dvije spomenute ilegalne industrije, s obzirom da na godišnjoj razini ostvaruje prihode manje od 3,5 milijardi dolara, prema GFI-ju.
Međunarodna nevladina organizacija ECPAT, koja se bori protiv seksualne eksploatacije djece, na svojim stranicama tvrdi da je trgovina ljudima treća najveća kriminalna industrija na svijetu (iza trgovine drogom i oružjem). ECPAT tvrdi da djeca čine gotovo trećinu žrtava trgovine ljudima.
Iz navedenih podataka sasvim je jasno da je trgovina ljudima, pa tako i djecom, stvaran i ozbiljan problem. Netočno je, međutim, da se radi o najvećem svjetskom kriminalnom biznisu. Takve tvrdnje u digitalni prostor puštaju prevaranti kojima je cilj kod čitatelja izazvati emotivnu reakciju, s obzirom da su ljudi uglavnom izrazito osjetljivi na patnju djece. Uspješno izazivanje takve emotivne reakcije za trgovce lažnim informacijama znači veću zaradu (s obzirom da su ljudi skloniji sa svojom okolinom dijeliti sadržaj koji ih je emotivno pogodio), dok internetskim propagandistima iz istih razloga omogućuje veći doseg za njihove činjenično neutemeljene tvrdnje.
