Ocjena točnosti

Je li Rijeka2020 iz EU fondova zaista povukla samo tri milijuna eura?

Izvor: N1

Komentator i publicist Nino Raspudić, u intervjuu za Novi list, među ostalim je kritikama na račun Europske prijestolnice kulture izrekao i sljedeći podatak:

“Preko deset milijuna uložio je Grad Rijeka, deset milijuna eura država, tri milijuna eura dala je Primorsko-goranska županija, a vrlo malo, samo tri milijuna eura, došlo je iz EU i europskih fondova, te ostalo od sponzora.”

Međutim, taj podatak nije konzistentan s brojkama koje su izlistane na stranicama Rijeka2020.

Stoga smo se obratili odjelu za odnose s medijima EPK, koji je odbacio brojke koje je iznio Raspudić. Stali su iza svojih podataka izlistanih na stranici EPK u brojkama, navodeći da Raspudićeve cifre nisu točne, odnosno da nisu cjelovite.

Grad Rijeka izdvaja 28,19 milijuna eura, iz EU fondova dolazi 25,5 milijuna eura, od čega je najveći dio namijenjen obnovi objekata, a manji dio – nešto manje od 1 milijuna eura – za sam kulturno-umjetnički program EPK. Iz državnog proračuna za EPK projekt izdvaja se 10 milijuna eura, iz Primorsko-goranske županije 3,3 milijuna eura te još 4,28 milijuna eura od sponzora te iz ostalih izvora.

“Prije svega, projekt nije vrijedan ‘nešto preko 30 milijuna eura’ već 71,27 milijun eura. Naime, EPK projekt, osim kulturno-umjetničkog programa, obuhvaća i obnovu objekata industrijske baštine koji dobivaju kulturnu namjenu. To je već i u prijavnoj knjizi za kandidaturu navedeno kao sastavni dio riječkog EPK projekta. Netočna je i Raspudićeva konstatacija da se s ‘europske’ strane ‘uloži manji dio, no oni donose odluku gdje ćete vi sami uložiti deset puta više’. Svaki grad kandidat već kroz prijavnu knjigu kandidature pojašnjava u što će ulagati, nitko ga ni na što ne prisiljava. Kandidatura je dobrovoljni čin. Tako je u prijavnoj knjizi učinila i Rijeka. ‘Riječki’ se EPK projekt u najkraćim crtama sastoji od sljedećih elemenata: obnova zgrada za namjenu kulture, kulturno-umjetničkog programa, nasljeđa projekta”, navodi Iva Balen iz odjela za medije EPK.

Uz preko 600 pojedinačnih događanja u godini u kojoj Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture, projekt EPK uključuje i izgradnju infrastrukture u koju spadaju obnova nekadašnjeg industrijskog kompleksa Benčić i njegovo pretvaranje u gradski kvart kulture, obnova broda Galeb i otvorenje prostora RiHuba.

Uklapa li se udio europskih sredstava u programski dio?

Upitali smo je je li možda došlo do zabune, odnosno može li se cifra od nešto više od 30 milijuna eura pripisati programskom dijelu, pa da je tu eventualni udio EU fondova 3 milijuna eura.

“Ne može. Kulturno-umjetnički program nije 30 milijuna, nego 26,8 milijuna. Unutar samog kulturno-umjetničkog programa, manje od milijun su EU sredstva u programu, a na službenim stranicama možete vidjeti i o kojim se konkretnim EU projektima radi“, navela je Balen, podcrtavajući da EU fondovi u ukupnom projektu sudjeluju s 25,5 milijuna.

Obnova objekata kulture

Iako je EPK zaista na svojim stranicama izlistala što sve EPK znači u smislu ulaganja, ovdje to vrijedi ponoviti. U sklopu EPK projekta sedam objekata u Rijeci se obnavlja i uređuje te dobiva novu namjenu.

Obnova objekata industrijske baštine i njihova prenamjena za kulturu predstavljat će, uz ostale komponente, važan dio nasljeđa EPK projekta, ističe Balen.

“Dakle, u obnovu objekata u funkciji kulture ulaže se 44,5 milijuna eura. Značajan dio tih sredstava čine bespovratna EU sredstva europskih fondova. Na te nas obnove nije prisilila ‘europska strana’ kako to Raspudić navodi, već je Rijeka željela graditi kulturnu infrastrukturu, to je opisala i u prijavnoj knjizi kandidature za EPK, a kroz natječaje EU fondova i osigurala značajna bespovratna EU sredstva za obnovu”, naglašava Balen.

Kulturno-umjetnički program

Što se kulturno-umjetničkog programa tiče, u koji je uloženo 26,8 milijuna eura, on se planira i organizira kroz pripremno razdoblje, pa u konačnici i realizira – najvećim dijelom u godini nošenja titule. 

“Grad Rijeka i PGŽ su za organizaciju i provedbu kulturno-umjetničkog programa osnovali tvrtku RIJEKA 2020. Utoliko ukupni iznos sredstava za kulturno-umjetnički program okuplja i sredstva za zaposlene u tvrtki, odnosno administraciju i ostalo (3.760.000 €) te za promociju i marketing tih programa (4.510.000 €). Značajni dio programskih aktivnosti također kao trajno nasljeđe ostaje i nakon 2020. godine”, navodi Balen.

Jesmo li to mogli sami?

Premda se ne tiče neposredno provjere brojki, koje su nas zanimale u prvome redu, Balen se osvrnula i na sljedeći Raspudićev komentar: “Ako je osamdeset posto javnih sredstava, postavlja se pitanje jesmo li to mogli sami uložiti u kulturu, bez te pomalo kičaste titule Europske prijestolnice kulture.” 

Na to pitanje u EPK odgovaraju sa – možda i jedino kroz dulji period od pet godina koliko traje priprema i sama godina održavanja programa. Rijeci titula Europske prijestolnice kulture donosi ozbiljna ulaganja  u kulturu, značajna bespovratna EU sredstva za obnovu kulturne infrastrukture te tijekom 2020. organizaciju bogatog kulturno-umjetničkog programa u 2020., navodi Balen. Dodaje da Hrvatskoj ovaj projekt donosi vidljivost na mapi europske kulture i predstavlja je sastavnim dijelom europskih kulturnih različitosti.

“Rijeka je (kao i više drugih hrvatskih gradova koji su bili gradovi kandidati za ovu titulu) procijenila da želi ponijeti titulu EPK. Rijeka titulu ne smatra ‘kičastom’, ponosna je na titulu. Ponosna je i Hrvatska koja sa svojom Rijekom po prvi puta ima Europsku prijestolnicu kulture. Da je Rijeka kao jedinica lokalne samouprave sama ulagala u obnovu objekata kulture i u organizaciju kulturno-umjetničkog programa, dakle bez pomoći EU sredstava i bez pomoći države, zasigurno bi obnova infrastrukture trajala bitno dulje, ako bi se uopće u ovoj mjeri i događala, a kulturno-umjetnički program bio bi bitno skromniji jer za velike ili skuplje izvedbe sigurno u samo lokalnom proračunu ne bi bilo dovoljno sredstava”, pojašnjava Balen, zaključujući da je stoga deplasirano biti protiv projekta EPK, jer on i Rijeci i Hrvatskoj donosi niz pozitivnih stvari.

Muzej, Dječja kuća, knjižnica

Glasnogovornik EPK Edi Jurković nam je dodatno pojasnio na što odlazi europski novac. Od infrastrukturnih 44,5 milijuna eura, podsjetimo, gotovo polovica dolazi iz EU.

Kompleks Benčić u kojem su u tijeku radovi na obnovi i prenamjeni u kvart kulture bit će dom Muzeja grada Rijeke, nove gradske knjižnice i Dječje kuće, jedinstvenog objekta u Hrvatskoj u kojem će već postojeće ustanove u kulturi s partnerima provoditi program za djecu. Uz navedeno, u kompleksu je još 2017. godine otvoren novi prostor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u kojem je trenutno u tijeku izložba „S kolekcijom“ umjetnika Davida Maljkovića.

Objekti u novom kvartu kulture planirani su za otvaranje sukcesivno, kao dio programa EPK pa se tako Muzej grada otvara u proljeće, Dječja kuća početkom ljeta, a nova knjižnica početkom 2021. godine odnosno na kraju projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci.

Prostor RiHuba otvoren je u rujnu 2018. godine, a riječ je o prostoru za programe kroz koje se građani uključuju u projekt, za coworking, odnosno rad freelancera i ostalih koji nemaju vlastite urede, a odnedavno je to i prostor u kojem je press centar EPK projekta.

Brod Galeb trenutno je u obnovi u brodogradilištu u Kraljevici, a postat će brod muzej trajno vezan u riječkoj luci.

600 događanja

Sam program EPK uključuje gotovo 300 kulturnih programa s više od 600 pojedinačnih događanja u čiju je organizaciju uključeno gotovo 350 partnerskih organizacija, a partneri i umjetnici dolaze iz više od 55 zemalja.

Inače, riječ je o troškovima koji se ne odnose samo na 2020. godinu već na period od pet godina odnosno i na vrijeme tijekom kojeg je projekt pripreman. Primjerice, u sklopu projekta je od dobivanja titule do službenog početka projekta održano više od 400 događanja.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.