Ne sliježe se prašina koja se podignula oko teme zdravstvenog odgoja i obrazovanja nakon što je početkom rujna Grad Zagreb obznanio da planira započeti proces uvođenja tog predmeta kao izvannastavnog predmeta u zagrebačke škole.
Istog mjeseca zagrebačke udruge Status M i CESI organizirale su konferenciju “Sveobuhvatna seksualna edukacija u lokalnom kontekstu” na temu seksualne edukacije. Na toj konferenciji predstavljene su i tzv. “karte seksalice”, a koje su izradili volonteri udruge Status M. Iako “karte seksalice” neće biti dio zdravstvenog odgoja, a zagrebačke udruge koje su organizirale konferenciju ni na koji način ne sudjeluju u izradi kurikuluma za predmet u pitanju, neki su ih odmah iskoristili kako bi progurali tezu kako se radi o “preodgoju djece”. Ukratko, tema ne silazi s usana određenih aktera.
Mostovac Nikola Grmoja tako je stranku Možemo optužio da u Gradu Zagrebu gura program u suradnji sa “suspektnom” udrugom Status M, a govorio je i o “trans i LGBTQ mafiji”. Također je osnovana i inicijativa “Karte na stol” koja okuplja roditelje koji se zalažu za “transparentan, znanstveno utemeljen i zdravorazumski odgoj djece, oslobođen od ideološke indoktrinacije i eksperimentalnih pristupa koji su se u zapadnim zemljama već pokazali pogubnima za mlade generacije”.
Kao što smo na Faktografu već pisali, bilo je potrebno 12 godina da se krene s predmetom zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Program je prvi put predstavio tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, nakon što je 2012. donesena Odluka o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Iduće, 2013. godine, predstavljen je kurikulum zdravstvenog odgoja u školi podijeljen u četiri modula: živjeti zdravo, prevencija nasilničkog ponašanja, prevencija ovisnosti i spolna i rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje.
I tada je pokušaj uvođenja predmeta u škole naišao na otpor. Sada se odvija sličan scenarij.
Pilot-program u Rijeci
Predmet zdravstvenog odgoja i obrazovanja je izvannastavna aktivnost, dakle, izborna. To znači da nije dio obaveznog opterećenja učenika, kao što je, uostalom, slučaj i s građanskim odgojem, već učenici i učenice sami, kao i njihovi roditelji, biraju hoće li u njoj sudjelovati ili ne.
Radi se o aktivnosti u rangu dramske ili novinarske grupe, opisala je za Faktograf Josipa Gračanin, stručna suradnica pedagoginja u riječkoj osnovnoj školi Ivana Zajca.
Ta škola jedna je od njih šest koje su prošle školske godine odabrane za sudjelovale u pilot-programu uvođenja zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Odabrane su bile još i osnovne škole Centar, Dolac, Kantrida, Podmurvice i Vežica.
Nakon provedbe pilot-projekta provedena je evaluacija, a s ovom školskom godinom zdravstveni odgoj i obrazovanje provodi se u svim riječkim osnovnim školama.
Naime, s obzirom na to da se govori o uvođenju ovog predmeta i u zagrebačke škole, Faktograf je dobio više upita o tome kako je predmet zdravstvenog odgoja i obrazovanja u Rijeci organiziran i kako to sve ondje izgleda. Stoga smo se obratili gradu Rijeci, kao i Gračanin, koja je jedna od dva provoditelja ove aktivnosti u OŠ Ivana Zajca.
Četiri tematska područja
Uz to što je sve detaljno objašnjeno na stranicama Grada Rijeke, ondje se mogu pronaći i kurikulum i priručnici za nastavu.
Program se provodi u višim razredima osnovnih škola u fondu od 70 sati godišnje ili dva školska sata tjedno i to kroz dva odvojena obrazovna ciklusa od kojih prvi uključuje učenike i učenice petih i šestih razreda, a drugi učenike i učenice sedmih i osmih razreda.
U riječkom pilot programu sudjelovalo je oko stotinu učenika, a škole su odabrane na temelju iskazanog interesa ravnateljica, uzimajući u obzir geografski položaj škola, njihovu veličinu i broj učenika, kako bi se osigurala raznolikost uzorka, pojasnili su za Faktograf iz Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke.
Dodaju kako je uključena i OŠ Dolac u kojoj se školuju učenici pripadnici talijanske nacionalne manjine, “čime se dodatno poticalo uključivanje i poštivanje različitosti”.
Učenje i poučavanje unutar izvannastavne aktivnosti zdravstvenog odgoja i obrazovanja organizirano je kroz četiri tematska područja – Zdravi stilovi života, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost, Mentalno zdravlje, Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja i Spolno i reproduktivno zdravlje te rodna ravnopravnost.
Pogled na kurikulum otkriva da se radi na temama poput sigurnosti hrane i higijenskim navikama, ovisnostima, svijesti o sebi, ili pak pubertetu, rodnim identitetima i spolnoj orijentaciji.
Priručnik za peti i šesti razred, u cjelini o zdravlju, donosi priču o Alexanderu Flemingu kao poticaj za raspravu.
Tematska cjelina o spolnom i reproduktivnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti donosi, pak, objašnjenja pojmova poput spol, rod, spolnost i rodna ravnopravnost. Cjelina donosi i tekst o pubertetu, građi tijela, ali i influencerima koji oblikuju društveno mišljenje o raznim stvarima, pa tako i vrsti hrane, tjelovježbi i izgledu tijela.
Za svaku tematsku cjelinu razrađene su teme i povezani ishodi učenja te broj sati provedbe. Sam kurikulum donosi i prijedloge metoda i strategija učenja i poučavanja za svako tematsko područje, kao i prijedloge metoda vrednovanja učenika koje se temelje isključivo na formativnom vrednovanju, umjesto klasičnom brojčanom ocjenjivanju, stoji na stranicama Grada Rijeke.
Učenicama je bila najzanimljivija tema mentalnog zdravlja
Pedagoginja Gračanin opisuje kako je aktivnost zdravstvenog odgoja i obrazovanja zamišljena tako da su peti i šesti razredi zajedno u jednoj grupi, dok su sedmi i osmi u drugoj. Ona je radila s prvom grupom u kojoj je bilo pet učenica petog razreda. Bilo je interesa i među “šestašima”, ali zbog rasporeda na kraju nisu sudjelovali, pojašnjava.
Roditelji su o uvođenju aktivnosti obaviješteni preko razrednika i službenih kanala škole. Uz sve navedeno, kurikulumi su već bili dostupni online, a roditelji su dobili informacije i preko medija pa je pitanje ovog predmeta u riječkim školama bila već općepoznata stvar, kazuje Gračanin. Nakon iskaza interesa učenika i učenica, roditelji su potpisali suglasnost da njihovo dijete može pohađati aktivnost.
Kurikulum je osmišljen tako da pruži sveobuhvatni pregled “ključnih zdravstvenih tema koje su relevantne za učenike različitih dobnih skupina”, a naglasak je stavljen na aktivno sudjelovanje učenika.
Gračanin kaže kako je fokus uvelike na radioničkom i grupnom tipu rada, razradama raznih situacija, izradi plakata, igranju uloga i aktivnostima poput debata i analize sadržaja.
Njene učenice, kaže, cijenile su slobodu, samostalnost i “slobodniju formu rada” koje je kurikulum pružio, ali i činjenicu da imaju prostor i vrijeme podijeliti svoje mišljenje i u kojem će ih netko saslušati.
Na jednom susretu, primjerice, čitale su članke i reklame povezane s hranom i dodacima prehrani u nekoliko različitih časopisa i medija pa su analizirale različite pristupe i pisanja o temi hrane.
Njenim učenicama najzanimljivija je, pak, bila tema mentalnog zdravlja, koja se “kod nas počela otvarati tek u zadnjih godinu, dvije, u ovom post-Covid periodu”. Naglasak je stavljen na prevenciju i očuvanje mentalnog zdravlja, koliko se vremena provodi online, kao i drugu problematiku digitalnog života.
Učenice s kojima je Gračanin radila zadovoljne su programom. Od pet učenica koje su sudjelovale u njenoj grupi prošle godine, četiri nastavljaju i ove, dodaje, a pridružilo se i nekoliko “petaša” pa njena grupa nastavlja s radom.
Izazovno usklađivanje predmeta s drugim obavezama
Prema evaluaciji koju je nakon završetka pilot programa radio Grad Rijeka, svi dionici ocijenili su ga pozitivno. Međutim, prepoznati su i neki izazovi. Oni se uglavnom tiču vremenskih i organizacijskih ograničenja.
Iz Grada Rijeke navode kako je jedan od ključnih izazova bio osiguravanje dovoljno vremena za pripremu i provedbu aktivnosti u okviru redovnog školskog rasporeda, kao i usklađivanje novih sadržaja s postojećim obvezama učitelja i učenika.
“Pojedini su učitelji istaknuli potrebu za dodatnom edukacijom u području osjetljivih tema poput mentalnog i spolnog zdravlja, kao i potrebu za jačanjem kompetencija u korištenju suvremenih metoda poučavanja. Također, bilo je važno osigurati jasno komuniciranje ciljeva programa prema roditeljima i široj javnosti, kako bi se prevladale eventualne nedoumice i osigurala podrška zajednice”, navode iz Grada.
Provedba je, međutim, ocijenjena “uspješnom”. Evaluacija je pokazala da su sve strane zadovoljne aktivnošću, a najzadovoljniji su učenici.
Velika većina roditelja podržava aktivnost i smatra je korisnom, a pola uključenih učenika izjasnilo se da je saznalo nove informacije iz četiri tematske cjeline. Također, 72 posto učenika iskazalo je želju za nastavkom pohađanja ovog programa, kao i 87 posto njihovih roditelja, a čak 90 posto učenika bi ovu izvannastavnu aktivnost predložilo svojim kolegama, kažu iz Grada.
Također je ispitan i potvrđen interes za ovu aktivnost u svih 25 osnovnih škola kojima je osnivač Grad Rijeka i to u 50 skupina, dodaju iz Grada.
Na stranicama Grada se navodi kako je u školskoj godini 2025./2026., kada je program uveden u sve riječke škole, interes za pohađanje ove izvannastavne aktivnosti iskazalo 500 učenika.
I Gračanin potvrđuje kako ni u OŠ Ivana Zajca nije bilo pritužbi na ovu izvannastavnu aktivnost. Njenim učenicima sviđala se i činjenica što će biti jedne od prvih u Hrvatskoj koje će sudjelovati u ovakvom tipu programa, kao i ideja da će netko izdvojiti vrijeme u kojima će ih moći poslušati i čuti.
