Umirovljenici koji su zbog rasta mirovina, uslijed redovitog usklađivanja mirovina, ostali bez dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna, ove bi godine ponovo mogli dobiti svoju besplatnu policu. Ministarstvo zdravstva u javnu raspravu je uputilo obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Najavljuju se izmjene kojima će se podići prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna. Pritom bi se, kako proizlazi iz obrasca prethodne procjene, utvrdila mogućnost usklađivanja prihodovnog cenzusa jednom godišnje.
Dohodovni cenzus za besplatnu policu zdravstvenog osiguranja nije mijenjan od 2004. godine. Od tada on iznosi 1.516 kuna za obitelj, odnosno 1.938 kuna za samca. Hrvatska stranka umirovljenika, a čemu smo ranije pisali, već dugo traži da se taj iznos korigira upozoravajući kako je 250 tisuća umirovljenika, kojima su mirovine zbog usklađivanja rasle, ostalo bez besplatnog dopunskog osiguranja.
Besplatna polica roditeljima troje i više malodobne djece i žrtvama seksualnog nasilja u ratu
No podizanje cenzusa za dopunsko osiguranje na teret države neće biti jedina zakonska novina. Kako se navodi u dokumentu koji prethodi izradi zakona, izmjenama unutar zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kani se osigurati ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret sredstava državnog proračuna osobama kojima je priznat status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Osim njih, to će pravo ostvarivati i roditelji s troje i više djece mlađe od 18 godina, a što predlagač zakonskih izmjena naziva „mjerom demografske revitalizacije“.
Iz dokumenta koji se nalazi u savjetovanju nije moguće procijeniti kada će doći do rasta cenzusa za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Taj se problem pokušava riješiti još od rujna 2018. godine kada je tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić umirovljenicima poručio da će „sjesti s resornim ministrima, razgovarati i naći rješenje“.
Ništa se, međutim, nije dogodilo do pred kraj prošle godine kada su umirovljenici krenuli s jačim prosvjedima. S jedne strane je prosvjedovala Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) koja je pokrenula i potpisivanje peticije za rast prihodovnog cenzusa, dok su s druge strane snage udružili Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika. Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa Sindikatom i Maticom te je objavio da je s njima dogovorio rješavanje problema oko cenzusa za oslobađanje plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Istodobno je kritizirao HSU i njihova čelnika Silvana Hrelju koji je prijetio prosvjedima umirovljenika pred zgradom Vlade. Predsjednik Vlade mu je poručio da „ovi koji žele dolaziti pod prozor mogu znati da su ovi koji su za razgovor riješili problem“.
Za samca cenzus 1.938, a obitelj 2.000 kuna?
Prema onom što je Sindikat umirovljenika objavio, cenzus će se za samca iznositi dvije tisuće umjesto sadašnjih 1.938 kuna, dok će cenzus za obitelj s 1.516 kuna porasti na 1.565,13 kuna. Hoće li se to doista ostvariti iz dokumenta koji je u javnom savjetovanju nije vidljivo. Sam SUH ranije je tražio da se cenzus podigne do linije siromaštva, odnosno 2.485 kuna.
A dok se Vlada dogovarala sa SUH-om i Maticom, HSU je prikupljao potpise za povećanje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje i protiv poskupljenja dopunskog osiguranja. Krajem siječnja ove godine delegacija HSU-a predala je 52 tisuće prikupljenih potpisa Gordanu Jandrokoviću, predsjedniku Sabora. Tada je Hrelja rekao kako su „s velikim žarom“ zagovarali svoj prijedlog zakona i rješenje za 250 tisuća umirovljenika koji su ostali bez dopunskog na teret proračuna zbog povećanja mirovine od nekoliko kuna. Dodao je da HSU nema namjeru odustati od akcije sve dok „Vlada i saborska većina ne prihvate prijedlog zakona kojim se cenzusi podižu na 1.830 kuna po članu obitelji i 2.340 kune za samca“.
Takav rast cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna HSU je predložio Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, koji je Vlada u listopadu prošle godine odbacila, odnosno Saboru je predložila da ga ne prihvati (točka 17.a). Odbijenicu je Vlada obrazložila financijskim izdacima. Navela je kako HSU-ov prijedlog zakona predviđa potrebu za dodatnim financijskim sredstvima u iznosu od 50 milijuna u 2019. godini, odnosno 100 milijuna kuna u tekućoj godini. Predlagatelj, kako je navela Vlada, „ne navodi iz kojih bi se izvora ta sredstva osigurala, niti su ta sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu“.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
