Aktualna vrijednost mirovne od srpnja je povećana za 7,46 posto u sklopu redovitog usklađivanja mirovina koje se provodi dva puta godišnje. Umirovljenici će mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti primiti za koji tjedan, s mirovinom za kolovoz (koja se isplaćuje u rujnu). Istodobno će im biti isplaćena i razlika za srpanj tekuće godine.
Nakon prošlogodišnjeg srpanjskog usklađivanja mirovina od 8,42 posto to je drugi najveći rast mirovina od 1999. godine s čim se Vlada nije propustila pohvaliti (1, 2, 3, 4).
„To je drugi rekordni postotak povećanja mirovina“, poručio je tako Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. I on, kako i Andrej Plenković, predsjednik Vlade najavljuju kako će se uskoro zakonskim izmjenama promijeniti formula za usklađivanje mirovina. Promjena formule usklađivanja mirovina dva puta tijekom godine jedno je od predizbornih obećanja HDZ-a.
„(…) Radit ćemo i dalje i nastaviti politiku kvalitetnijeg položaja naših umirovljenika. Zakonskim izmjenama u narednom razdoblju izmijenit ćemo formulu za usklađivanje sa 70:30 na 85:15 te osigurati godišnji dodatak na mirovinu“, poručio je Plenković.
Stopa usklađivanja aktualna vrijednost mirovine (AVM) dobije se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stope promjene prosječne bruto plaće. Sada omjer usklađivanja iznosi 70:30 u korist povoljnijeg indeksa, a najavljenim promjenama iznosio bi 85:15 u korist povoljnijeg indeksa.
HDZ više ne spominje odnos mirovine i prosječne plaće
Prosječna mirovina će s novim srpanjskim usklađivanjem porasti za 43,22 eura te će umjesto 581 eura koliko je iznosila u srpnju (isplata za kolovoz) porasti na 624,2 eura. Ta prosječna mirovina odnosi se na nešto više od milijun umirovljenika i u nju nisu uključene mirovine prema međunarodnim ugovorima.
Osim klasičnih mirovina iz rada u tu se prosječnu mirovinu ubrajaju i mirovine po posebnim propisima. Kada se iz nje isključe braniteljske mirovine, mirovine djelatnih vojnih osoba te pripadnika HVO-a, onda prosječna radnička mirovina trenutno iznosi 535, 57 eura. Nakon drugog rekordnog usklađivanja mirovna, prosječna mirovina iz rada rast će nepunih 40 eura i iznosit će 575,52 eura.
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći i nakon novog, prema vladi, rekordnog usklađivanja mirovina neće dosegnuti 50 posto prosječne neto plaće u zemlji. O kretanju mirovina i njihovom udjelu u prosječnoj plaći, a HDZ je svojedobno obećavao da će ona dosegnuti 50 posto prosječne plaće, pisali smo u više navrata (1, 2, 3, 4).
U ovom mandatu HDZ više ne spominje odnos mirovine i prosječne plaće, već se nada da će u četiri godine prosječna mirovina dosegnuti 750 eura, dok će prosječna plaća dosegnuti 1 600 eura (što znači da će udio mirovine u prosječnoj plaći biti ispod 47 posto).
Od listopada 2016. godine kada je Plenković preuzeo Vladu do danas, unatoč samohvali Vlade o rastu mirovine, udio sveukupne neto mirovine (bez međunarodnih ugovora) u prosječnoj plaći pada. Kada se uspoređuju zadnje isplaćene mirovine, u srpnju je sveukupna mirovina zauzimala 44,2 posto prosječne plaće isplaćene u lipnju. U srpnju 2016. godine taj je udio bio 48 posto. I nakon aktualnog povećanja mirovina, prosječna mirovina koja uključuje i povlaštene mirovine bit će nešto viša od 47 posto prosječne plaće za lipanj. No, nastave li plaće rasti taj će se udio do novog usklađivanja koje slijedi u siječnju 2025. godine smanjivati.
Nakon što je Vlada sebi digla plaće 80 posto, Špika najavljuje prosvjed
Umirovljenici nisu zadovoljni onim što im vlada nudi. Jedan od umirovljeničkih aktera u javnom prostoru, Blok umirovljenici zajedno (BUZ) najavljuje jesenski prosvjed umirovljenika protiv siromaštva.
“Odakle im obraz da sebi dignu plaće 80 posto, a umirovljenicima daju usklađivanje od sedam posto. Trebali su osigurati studente, radnike, umirovljenike pa tek onda dizati plaće sebi. Mi ćemo izaći na prosvjed i jasno dati do znanja što ne valja”, kaže Milivoj Špika, predsjednik BUZ-a..
“Riješiti problem umirovljenika znači mijenjati formulu za izračun mirovina. Svi ovi dodaci, sve je to pet do deset eura po mirovini, to ništa ne znači”, poručuje Špika.
Ta neparlamentarna stranka inzistira na novoj formuli, kao i ukidanju penalizacije nakon 65 godine, isplatu tzv. 13 mirovine, povratak na izračun mirovine na temelju 10 najboljih godina radnog staža, a ne cjelokupnog staža kao što je trenutno.
Predsjednik BUZ-a ističe kako mirovine realno nisu rasle ništa, kao što se nije promijenio udio mirovine u odnosu na prosječnu plaću.
“Realno, mirovine nisu rasle ništa. Mirovina u odnosu na plaću, ništa se nije promijenilo. I ništa se neće ni promijeniti ako se bude radilo ovako kako je Vlada najavila. Nominalno su mirovine rasle 30-ak posto, a toliko su rasle i cijene, a inflacija je još veća. Bez obzira na rekordni rast i plaća i mirovina, problem je kupovna moć“, navodi Špika, poručujući kako će mirovine imati nominalni rast, ali će kupovna moć biti sve manja. Pomaka na bolje, kako navodi, neće biti s kozmetičkim promjenama.
Tko predstavlja umirovljenike
„Tko predstavlja umirovljenike?“, zapitao se retorički ministar rada u razgovoru s novinarima, komentirajući najavu prosvjeda BUZ-a. On će se održati 1. listopada na Međunarodni dan starijih osoba.
Govoreći o BUZ-ovom najavljenom prosvjedu, Piletić je naveo kako se radi se o političkoj organizaciji koja je testirala svoje povjerenje među biračima, pa tako i umirovljenicima, i da ta opcija na parlamentarnim izborima nije osvojila nijedan mandat u Saboru.
“Očito je da joj hrvatski građani i sami umirovljenici ne vjeruju”, ustvrdio je Piletić.
Tko doista predstavlja umirovljenike? U Hrvatskoj djeluje nekoliko udruga i političkih stranka koje se ističu kao predstavnici umirovljenika.
Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) dvije su najstarije umirovljeničke udruge u Hrvatskoj. Matica se smatra najvećom umirovljeničkom organizacijom i jednom od najstarijih civilnih udruga u zemlji. Osnovana je 1946. godine i u njoj, kako navode, djeluje preko 420 udruga i preko 820 podružnica klubova umirovljenika u svim općinama, gradovima, županijama. Utemeljena je kao dobrovoljna, samostalna, interesna, socijalna, humanitarna i neprofitabilna zajednica udruga umirovljenika.
Sindikat umirovljenika Hrvatske, pak, osnovan je ratne 1992. godine s ciljem očuvanja dosegnute razine umirovljeničkih prava, unapređenja mirovinskog sustava te kvalitetnije skrbi o starijim osobama. U samim počecima SUH je bio registriran kao sindikat, ali vrlo kratko. Naime, umirovljenički sindikat nije ovlašten za kolektivno pregovaranje te je s donošenjem prvog Zakona o radu brisan iz registra sindikata i od tada djeluje kao i svaka druga udruga na temelju Zakona o udrugama.
Matica i SUH sve do 1996. godine, uz sindikalne organizacije, bile su jedine udruge koje su ukazivale na probleme s kojima se suočavaju umirovljenici i koje su se zalagale za ostvarenje umirovljeničkih prava.
No, 1996. godine na scenu je stupila i prva politička stranka – Hrvatska stranka umirovljenika (HSU). Stranka je nastala „kao odgovor na izostanak empatije političkih stranaka na probleme umirovljenika i osobito na nezakonito uskraćivanje stečenih umirovljeničkih prava iz 1993. godine, niskih mirovina i izostanak političke volje da se ta situacija riješi“.
Danas, prema registru političkih stranaka, u Hrvatskoj djeluje 12 političkih stranka čiji je fokus djelovanja usmjeren na umirovljenike. No, u široj javnosti prisutne su tri. Osim HSU-a to su BUZ i Stranka umirovljenika.
Hrvatska stranka umirovljenika najdugovječnija je parlamentarna stranka koja zastupa umirovljenike. U izbornim ciklusima HSU sudjeluje od lokalnih izbora 1997. godine. Do 2003. godine osvajali su mandate na lokalnoj razini, a te godine postaju parlamentarna stranka s tri izabrana zastupnika na samostalnoj listi. Četiri godine kasnije ponovo samostalno izlaze na izbore i osvajaju jedan mandat. Od 2011. godine SHU je na izbore izlazio u SDP-ovim koalicijama i tako osvajao mandate u Saboru (2011. godine tri mandata, dva mandata 2015. i 2016. godine, jedan 2020.), dok je na ovogodišnjim parlamentarnim izborima jedan mandat osvojio na HDZ-ovoj listi.
Kratkotrajno parlamentarno iskustvo doživio je i BUZ i njihov predsjednik Milivoj Špika. On je na parlamentarnim izborima 2015. godine izborio jedan saborski mandat na listi Domoljubne koalicije HDZ-a kojeg je tada vodio Tomislav Karamarko.
Stranka umirovljenika koju vodi Lazar Grujić, pak, koketirala je sa SDP-om u vrijeme dok je tu stranku vodio Davor Bernardić. Tako je ta politička opcija umirovljenika SDP-u dala podršku na europarlamentarnim izborima 2019. godine.
HSU i s opozicijom i s pozicijom
Najdugovječnija parlamentarna umirovljenička stranka – HSU – kroz godine djelovanja koketirala je i s oporbom i s pozicijom. Pragmatično, pozicija bi pobijedila kada je trebalo progurati nešto za umirovljenike. To je HSU na zadnjim parlamentarnim izborima i odvelo u koaliciju s HDZ-om, pa je Veselko Gabričević, predsjednik stranke i njen saborski zastupnik, objašnjavao kako je suradnja s HDZ-om u Plenkovićevom mandatu bila dobra i donesen je niz poboljšanja za umirovljeničku populaciju te su dogovorena daljnja poboljšanja statusa umirovljenika u novom mandatu.
Umirovljeničke stranke, pa i udruge, zastupaju uglavnom slična mišljenja kada je riječ o umirovljenicima i poboljšanju njihovog materijalnog i socijalnog statusa. No, teško sklapaju koalicije kojima bi pritisnuli vladu. Neparlamentarne stranke, naprosto, žele pokazati kako su opozicija koja ukazuje na probleme, udruge uglavnom žele zadržati distancu od politike, iako im to uvijek ne polazi za rukom.
Oni što se danas ističe kao razlog za najavu umirovljeničkog prosvjeda i zbog čega je, uostalom i Sindikat umirovljenika već ranije reagirao, rješenja su koja su već trebala biti u primjeni.
Naime, o izmjeni formule usklađivanja mirovina razgovaralo se tijekom prošle godine. Dogovor o omjeru usklađivanja 85:15, kao i o „13. mirovini“ postignut je u studenom prošle godine na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. Umirovljenici su očekivali da će povoljnija formula u primjeni biti već u ovoj godini, što bi im donijelo veća primanja s obzirom na polugodišnje kretanje cijena i plaća prije usklađivanja. U ovoj se godini inflacija pomalo ispuhuje, pitanje je i kako će se kretati plaće pa je bojazan umirovljenika da će nova formula usklađivanja stići kada će od nje biti manje koristi.
U Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe tu populaciju predstavljaju SHU i Matica, dvije udruge civilnog društva. No, ne i političke stranke koje se obraćaju umirovljeničkoj populaciji. One su do 2012. godine imale svoje predstavnike u tom tijelu, a od tada umirovljenike predstavljaju udruge civilnog društva (1, 2). I to je jedan od razloga zbog kojeg predstavnici umirovljeničkih udruga teško nalaze zajednički jezik čak i onda kada zastupaju iste stvari.
Sindikat umirovljenika i Matica očekivali su, pa stoga i pritiskali Vladu, da se nova formula usklađivanja mirovina krene primjenjivati što prije. No, Nacionalno vijeće se od studenog nije sastajalo. Stoga je Sindikat umirovljenika u veljači ove godine pokrenuo peticiju tražeći veće mirovine odmah. Tu je situaciju resorni ministar Piletić nazvao čudnom, objašnjavajući kako je Vladi nakon Nacionalnog vijeća poslan zaključak za izmjene mirovinskog zakona.
I prošle godine je održan prosvjed
SHU je za „veće mirovine odmah“ prikupio 34 tisuće potpisa i preko tisuću komentara. Peticiju s pripadajućim komentarima predali su ministru rada u srpnju. Iako je i Matica bila pozvana da sudjeluje u akciji umirovljeničkog sindikata, nije joj se priključila.
Istodobno, mandat Nacionalnog vijeća istekao je s održavanjem parlamentarnih izbora. Do danas nije osnovano novo. Njegovo ponovno ustoličenje očekuje se uskoro, ali konkretnog datuma za sada nema. Umirovljeničke udruge, pritom, strahuju kako bi Vlada ponovo u to tijelo mogla uvesti i političke stranke kao što je bilo prije više od desetljeća.
Umirovljenički prosvjed na Međunarodni dan starijih osoba nije neka novina. Takav prosvjed BUZ je organizirao i prošle godine. Ni tada se umirovljenici nisu mogli dogovoriti o zajedničkom istupu (1, 2, 3, 4).
Vlada je HSU odabrala kao partnera među umirovljeničkom populacijom. Dvije udruge civilnog društva, pa i neparlamentarne umirovljeničke stranke, nužno su zlo demokracije.
