Mađarski parlament je krajem ožujka usvojio zakon o izvanrednom stanju koji premijeru Viktoru Orbanu daje otvorene ruke da vlada uredbama bez vremenskog ograničenja. Zakonom su uvedene i visoke zatvorske kazne za sve koji ometaju provedbu mjera ili šire lažne informacije, a zakon bi se, postoje opravdani strahovi, mogao koristiti za cenzuru medija.
Nakon donošenja zakona nije trebalo dugo čekati na reakciju iz europskih institucija. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli odmah je zatražio od Europske komisije da ispita jesu li novi mađarski zakoni u skladu s ugovorima EU.
„Iz ove krize želimo izaći s netaknutim demokracijama. Od Europske komisije, kao čuvara europskih ugovora, zatražili smo da procijeni jesu li novi zakoni u Mađarskoj u suglasnosti s člankom 2 Ugovora. Sve članice Europske unije imaju obavezu štititi naše temeljne vrijednosti. Naš je stav da parlamenti moraju nastaviti raditi, a mediji moraju ostati slobodni. Nikome ne smijemo dozvoliti da iskoristi ovu pandemiju kako bi potkopao naše slobode“, ustvrdio je.
Članak 2 Ugovora o europskoj uniji glasi: „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca“.
13 članica reagiralo, ali bez jasnog prozivanja Mađarske
Predsjednica Europske komisije Ursula van der Leyen naglasila je kako je “od najveće važnosti da izvanredne mjere koje zemlje članice poduzimaju u borbi protiv pandemije koronavirusa budu u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima EU-a”, a potom je i trinaest zemalja članica EU-a potpisalo zajedničku izjavu u kojoj ističu da mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa moraju biti vremenski ograničene, razmjerne i pod redovitim nadzorom. Izjavu su potpisale Njemačka i Francuska, kao i Belgija, Danska, Finska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska.
U izjavi, međutim, nisu izrijekom spomenuli Mađarsku, što je omogućilo mađarskom Ministarstvu pravosuđa da reagira priopćenjem u kojem ironično konstatira kako se „u potpunosti slažu“ s izjavom 13 članica te „duboko žale što izjava nije bila otvorena da joj se pridruže sve članice“.
„Vrijednosti na kojima je formirana Europska unija zajedničke su svima nama. One se ne smiju koristiti kako bi se kreirale podjele, naročito u vrijeme kada Europskoj unija ima toliku potrebu za jedinstvom i solidarnošću“, naveli su u priopćenju, uz zaključak: „Komparativna analiza različitih pristupa u izvanrednim mjerama zemalja članica može biti predmetom preispitivanja kada najgori dani krize budu iza nas“.
Hrvatsko predsjedništvo “predano punom poštivanju vrijednosti EU”
Mediji podsjećaju kako procedura po članku 7. zbog kršenje vladavine prava koju je Europski parlament inicirao protiv Mađarske nije ostvarila značajnije pomake. Svoju je ulogu pri tome, prije izbijanja krize s koronavirusom, odigralo, podsjetimo, i Hrvatsko predsjedništvo koje definitivno među svoje prioritete nije stavilo postupanje protiv Mađarske.
Hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova poslali smo upit kakav je službeni stav Hrvatske prema mjerama koje je za borbu protiv koronavirusa poduzela Mađarska. Zanimalo nas je i što je Hrvatska, s obzirom na svoju ulogu zemlje koja predsjeda Vijećem EU, poduzela ili do kraja svog predsjedanja Vijećem EU kani poduzeti vezano za proceduru prema članku 7.
Na naša smo pitanja dobili sljedeći odgovor: „Hrvatsko predsjedništvo smatra da sve mjere koje se donose kako bi se suzbilo širenje Covid 19 i odgovorilo na posljedice krize prouzročene pandemijom, pa bile one donesene i u tako izvanrednim i izazovnim okolnostima, moraju biti proporcionalne i poštivati temeljna ljudska prava, kao i vladavinu prava.
Potrebu poštivanja europskih vrijednosti ističe i izjava Europskog vijeća. Isto tako, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, u svojoj izjavi o usvojenim izvanrednim mjerama u državama članicama, naglasila je važnost sukladnosti donesenih mjera s temeljnih vrijednostima Ugovora. Upravo na tom tragu, Europska komisija, kao čuvarica Ugovora, priopćila je da analizira izvanredne mjere koje poduzimaju države članice i njihov učinak na vladavinu prava – uključujući u Mađarskoj.
Hrvatsko predsjedništvo je u potpunosti predano punom poštivanju vrijednosti na kojima je EU utemeljena, na neformalnim video-konferencijama i dalje će omogućavati raspravu o poduzetim mjerama i situaciji u svim državama članicama, a daljnje korake poduzimati u dogovoru s EU institucijama i samim državama članicama“.
Hoće li HDZ glasati za izbacivanje Fidesza iz EPP-a nismo doznali
Hrvatska službena politika zadržala je, tako, rukavice u svojim odgovorima koji se odnose na postupke mađarskog vodstva.
Sličnu politiku, međutim, nisu slijedili brojni Orbanovi stranački kolege u Europskoj pučkoj stranci. Fidesz je već godinu dana pod suspenzijom, ali brojne stranke iz te političke obitelji smatraju da to više nije dovoljno.
Odmah nakon izglasavanja spornog zakona u Mađarskoj, predsjednici 13 demokršćanskih stranaka iz 11 zemalja potpisali su pismo upućeno predsjedniku Europske pučke stranke Donaldu Tusku u kojem konstatiraju da izglasavanje zakona u Mađarskoj predstavlja „jasno kršenje temeljnih načela liberalne demokracije i europskih vrijednosti“, uz konstataciju kako borba protiv koronavirusa ne može poslužiti da se izvanredno stanje produži na neograničeni rok. „Bojimo se da će premijer Orban iskoristiti svoje novostečene moći da proširi vladin udar na civilno društvo“, navode.
Pozivaju zato da se Fidesz izbaci iz EPP-a, a u skladu s člankom 9 Statuta EPP-a. Naglašavaju i punu potporu Europskoj komisiji i pozivaju na zajedničku akciju zemalja članica kako bi snažno odgovorile na novonastalu situaciju u Mađarskoj.
„Ispred nas su vrlo izazovna vremena. Jaka i ujedinjena Europa, predana temeljnim vrijednostima slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva nužna je za sve nas“, zaključuju.
To pismo predstavlja ujedno i okidač za formalni proces za izbacivanje Fidesza iz EPP-a, s obzirom ne to da je za početak postupka potrebno da reagira ili Predsjedništvo EPP-a ili da sedam članica iz pet različitih zemalja podnesu prijedlog za izbacivanje, o čemu bi se trebalo odlučivati na Skupštini EPP-a u lipnju, ako ne i ranije.
I sam Donald Tusk smatra da su mjere poduzete u Mađarskoj neproporcionalne i da one, umjesto da omogućavaju borbu protiv koronavirusa, omogućavaju jači nadzor nad društvom.
S druge strane, Klub Identitet i demokracija, pozvao je Viktora Orbana, ali i slovenskog Janeza Janšu, da se priključe toj grupaciji krajnje desnice koja je formirana nakon prošlogodišnjih izbora za Europski parlament i sada predstavlja petu grupaciju po snazi u Europskom parlamentu.
HDZ se nije našao među demokršćanskim strankama koje su potpisnice pisma koje traži akciju protiv Fidesza. Faktograf je, stoga, poslao upit HDZ-u s pitanjem koji je njihov stav prema novim mjerama u Mađarskoj i kako će glasati ako dođe do odlučivanja o izbacivanju Fidesza iz EPP-a, ali odgovor niti nakon nekoliko dana čekanja nismo dobili.
Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Faktograf.hr i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
