Pomaže li Rusija afričkim državama protiv korona krize?

Margarita Perić

Neke stranice prenose vijest da je ruski predsjednik Vladimir Putin “otpisao dugove u iznosu od 20 milijardi dolara nekima od najsiromašnijih zemalja Afrike koje su dugovale Rusiji”.

Vijest je samo djelomično točna: Rusija doista jest kroz godine otpisivala nekim afričkim zemljama dugove koji se uglavnom vuku još iz razdoblja Sovjetskog Saveza. Međutim, dugovi nisu otpisani sada, da se afričkim državama olakša nošenje s korona krizom, već su postepeno otpisivani od 1990-ih naovamo.

U jeku korona krize ponavljaju godinama staru vijest

Članak “Zapad ne vjeruje svojim očima: Putin pomilovao najsiromašnije afričke zemlje – opraštajući im dug od 20 milijardi dolara” objavljen je na stranici Dijalog.info 10. travnja 2020. godine (arhiviran je ovdje). U travnju ove godine se, međutim, nije dogodio nikakav otpis afričkih dugova prema Rusiji.

U članku se citira zamjenika veleposlanika Rusije pri UN-u Dmitrija Polyanskyja o ruskom otpisu duga afričkim zemljama, no važno je napomenuti da su te izjave na ruskoj stranici Fort Russ objavljene prije više od dvije godine, 21. ožujka 2018. godine.

Tada je Polansky, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o stanju sigurnosti u Demokratskoj republici Kongo, naveo da je Rusija otpisala više od 20 milijardi dolara duga afričkim zemljama, uključujući i kroz programe “dugovanja za razvoj”.

Vladimir Putin je u intervjuu za Itar Tass u listopadu 2019. godine, kad je u ruskom Sočiju održan prvi rusko-afrički summit, kazao kako je Rusija “u post-sovjetskom periodu, krajem 20. stoljeća, afričkim zemljama otpisala više od 20 milijardi dolara duga koje su te zemlje imale prema SSSR-u”.

Putin je pošteno priznao da otpis afričkih dugova nije produkt samo ruske velikodušnosti, već i pragmatičnosti “jer mnoge afričke države nisu mogle servisirati te dugove”.

U istom je intervjuu Putin objasnio kako Rusija ima program “dugovanja za razvoj” koji je osnova za međudržavne sporazume kakve imaju s Madagaskarom, Mozambikom i Tanzanijom, a najavio je tada da će dug Etiopije prema Rusiji u iznosu od 163,6 milijuna dolara biti riješen na sličan način.

Jačanje ruskog utjecaja u Africi

Drugim riječima, dugove afričkih zemalja Rusija je otpisivala u zamjenu za gospodarsku suradnju. Države kojima su otpisivani dugovi tako su se obvezale da će poslovati s ruskim firmama, otkupljivati rusko naoružanje ili omogućiti Rusima eksploataciju afričkih mineralnih dobara, o čemu je Tass izvještavao još 2012. godine.

Kako se napominje u tekstu objavljenom na stranici RAvision (Russia Africa Shared Vision 2030) povodom održavanja summita u Sočiju, informacija o ruskom otpisu duga afričkim zemljama spominje se posljednjih desetak godina. Putin je govorio o tome 2017. i 2012. godine, kao i njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Svaki put te su izjave izazvale pažnju javnosti, pa tako i u listopadu 2019. godine.

Koliko je Rusiji prisutnost u Africi važna zbog ostvarenja vlastitih strateških ciljeva demonstrirano je dokumentima koje je 2019. objavio britanski The Guardian, a iz kojih proizlazi da Rusija pokušava povećati svoj utjecaj u Africi, kontinentu kojeg tek očekuje stvarni gospodarski razvoj i čiji će geopolitički značaj u budućnosti samo rasti.

Isti su dokumenti razotkrili kao Rusija pomaže afričkim vođama u obučavanju plaćeničkih vojnih jedinica (The New York Times), dok se u Južnoj Africi pokazalo da je Rusija pokušala utjecati na rezultat izbornih procesa (Daily Maverick). Otpisivanje dugova u zamjenu za druge vrste usluga i poslovnih angažmana samo je još jedna metoda povećavanja utjecaja Rusije u Africi, tj. Rusija nije afričkim zemljama otpisala dugove zbog korona krize.

Važno je istaknuti i da dugove afričkih zemalja ne otpisuje samo Rusija. Dugove afričkih zemalja u razvoju otpisivale su i druge države, kao i međunarodne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke (Oxfam).

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"