U prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je osnovano novih 1.493 društva s ograničenom odgovornošću te 1.572 jednostavna društva s ograničenom odgovornošću. U istom periodu prošle godine, prema podacima Ministarstva pravosuđa, gospodarska aktivnost je bila izraženija te je osnovano novih 1.773 društava s ograničenom odgovornošću te 1.961 jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.
Usporede li se podaci po mjesecima, epidemija koronavirusa i zatvaranje gospodarstva sredinom ožujka, nije primarno utjecala na smanjenje broja novih poduzetnika na tržištu. Naime, iz podataka koje nam je dostavilo Ministarstvo pravosuđa, vidljiv je pad novoosnovanih poduzeća na godišnjoj razini po mjesecima. Tako je, primjerice, u siječnju ove godine bilo 468 novih društava s ograničenom odgovornošću što je za 98 manje nego u istom mjesecu prošle godine. S druge strane, jednostavnih društava u siječnju je registrirano 517 ili 68 manje nego u siječnju prošle godine. Pad je nastavljen i u veljači kada je na godišnjoj razini osnovano 35 društava s ograničenom odgovornošću manje nego lani i 36 jednostavnih društava. Već u veljači, a to se snažnije nastavilo u ožujku, poslodavci u upozoravali na otežano poslovanje zbog pandemije koronavirusa što su najprije osjetili prijevoznici, izvoznici i turizam. U ožujku su se problemi razbuktali, a sredinom ožujka zemlja je praktično „zaključana“.
No, i tijekom ožujka poduzetnička aktivnost nije prestala, ali je pad novoosnovanih tvrtki snažniji nego u prva dva mjeseca u godini. Osnovano je novih 430 društava s ograničenom odgovornošću što je 165 manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je kod jednostavnih društava još veća razlika. Novoosnovano ih je 461 što je 285 novoosnovanih poduzeća manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Lista poduzetnika koji su zatražili potporu bit će objavljena za koji dan
Prvi paket mjera pomoći gospodarstvu koji uključuje potporu poslodavcima za očuvanje radnih mjesta kroz subvencioniranje plaće radniku u iznosu 3.250 kuna za ožujak, odnosno 4.000 kuna za travanj i svibanj. Sindikati su vrlo brzo reagirali tražeći od Vlade da javno objavi sve poslodavce koji koriste potporu države, a za ožujak tu je potporu zatražilo 96 tisuće poslodavaca za više od 560 tisuća radnika, ali država baš i nije bila sigurna kako će kontrolirati korištenje pomoći. Predstavnici radnika upozoravali su da pojedini poduzetnici, primjerice, mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore, ali i da neki poduzetnici osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu, te da radnicima isplaćuju niže plaće pa i traže da im dio isplaćenih sredstava vrate. Lista poduzetnika koji su potporu koristili za ožujak trebala bi biti objavljena za koji dan.
Da su sindikati bili u pravu tvrdeći da pojedini poduzetnici „love u mutnom“, potvrdio je i sam Zdravko Marić, ministar financija u razgovoru za Novi list.
„No već sada, usporedbom određenih podataka iz evidencija o isplaćenim potporama od strane HZZ-a i podataka kojima raspolaže Porezna uprava uočene su neke nelogičnosti koje ukazuju i na moguće nepravilnosti i zlouporabe. Sve ćemo to temeljito analizirati te poduzeti i odgovarajuće zakonom predviđene mjere sankcioniranja. Zasad ti prvi podaci pokazuju da je oko 25 posto onih koje smo analizirali isplatilo manje plaće i uz državnu potporu. Koliko manju to ćemo vidjeti do kraja mjeseca“, kazao je Marić. Podsjetio je i da je Vlada odredila da FINA objedini izvještavanje o provođenju svih mjera potpora gospodarstvu te će objaviti ne samo poslodavce koji su koristili subvenciju za očuvanje radnih mjesta već i one koji su ostvarili mjere odgode i obročne otplate te eventualnog oslobađanja od plaćanja javnih davanja.
„Ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke podsjećam da je to u Kaznenom zakonu okvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prijevare“, poručio je Marić.
Dakle, iz njegovih je riječi jasno da ima pokušaja iskorištavanja potpora za gospodarstvo i zadržavanje radnih mjesta. Jesu li među tim pokušajima i prebacivanja poslovanja na nova poduzeća, nije poznato.
Osnivanje novih društava
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, dio poduzeća koja su osnovana u ožujku ove godine, osnovale su osobe koje su aktivne u nekom drugom poslovnom subjektu.
„U ožujku 2020. godine osnovano je 77 društava s ograničenom odgovornošću i 95 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću s jednim osnivačem, koji je u toj godini bio aktivni osnivač u nekom drugom subjektu“, odgovoreno nam je iz Ministarstva pravosuđa. Nije to, međutim, izuzetak. Lanjskog ožujka je, primjerice, osnovano 99 društava s ograničenom odgovornošću i 145 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću s jednim osnivačem, koji je u toj godini bio aktivni osnivač u nekom drugom subjektu.
Osnivanje novih društava, dakle, nije praksa koja je specifična u aktualnoj situaciji. To može biti pokazatelj da poduzetnici šire poslovanje, ali s druge strane može ukazivati i na pokušaje izbjegavanja obaveza ili prebacivanje poslovanja na novi poslovni subjekt. Vrijedi to i za normalne gospodarske okolnosti i krizne situacije, a država je ta koja bi trebala utvrdili je li otvaranje novog poduzeća možda pokušaj izbjegavanja obaveza ili pokušaj da se na drugu firmu ostvare potpore.
Subvencijska prijevara, prema Kaznenom zakonu, može se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci pa do deset godina. Kako zakon navodi, „tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari državnu potporu davatelju državne potpore dade netočne ili nepotpune podatke o činjenicama o kojima ovisi donošenje odluke o državnoj potpori li propusti obavijestiti davatelja državne potpore o promjenama važnim za donošenje odluke o državnoj potpori, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“. Ta kazna slijedi i onom koji sredstva državne potpore koristi suprotno njihovoj namjeni. U slučaju da je „počinitelj postupao s ciljem da ostvari državnu potporu velikih razmjera“ ili je potporu koristio suprotno njenoj namjeni propisana je zatvorska kazna od jedne do deset godina.
* Nakon objave ovog teksta na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavljen je Popis korisnika potpore za poduzetnike u djelatnostima pogođenima koronavirusom za ožujak (popis se može vidjeti ovdje, a statistika korisnika ovdje). Taj popis nije potpun te će prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada i mirovinskog sustava, s konferencije za novinare, u narednim danima biti podložan manjim promjenama. U odnosu na ranije najave, trenutna najveća promjena je manji broj poduzetnika i manji broj radnika za koje je zatražena i odobrena potpora. Kako je objasnio ministar rada, razlika proizlazi iz činjenice da se oko 10 tisuća poduzetnika za potporu javilo više puta. Točnije, preko šest tisuća poduzetnika zahtjev za potporu je predalo dva i više puta, dok je 3,5 tisuća zahtjeva odbijeno jer poduzetnici nisu ispunjavali kriterije. Primjerice, netko tko je u blokadi ili ima porezni dug ne može dobiti subvenciju za isplatu plaće.
