Hrvatska je i u najnovijem izvještaju Freedom Housea „Nacije u tranzitu“ 2020. koji se odnosi na područje Srednje i Istočne Europe zadržala svoju nepromijenjenu poziciju polukonsolidirane demokracije te isti mali broj bodova (4,25) koje ima od 2018. godine. Polukonsolidirane demokracije, po definiciji Freedom Housea, predstavljaju one koje jesu izborne demokracije s relativno visokim standardima pri izboru vodstva, ali pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda.
Hrvatska, iako najniža na toj listi, spada u manjinu zemalja promatrane regije bivše Istočne Europe koje se mogu smatrati demokratskima. Ključni nalazi ovog izvještaja kažu da je broj demokracija u promatranoj regiji na najnižoj razini u 25 godina od kada se piše ovaj izvještaj. Od 29 zemalja koje su promatrane, 10 ih se opisuju kao demokracije (konsolidirane demokracije su Estonija, Slovenija, Latvija, Litva, Češka i Slovačka, a polukonsolidirane Poljska, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) 10 kao hibridni režimi (Srbija, Mađarska, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Ukrajina, BiH, Gruzija, Kosovo, Moldavija), a 9 kao autoritarni režimi (Armenija, Kirgistan, Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Tadžikistan, Uzbekistan, Azerbajdžan i Turkmenistan).
Posebno je naglašen problem Mađarske koja je pokazala najveći pad i sada se zbog nazadovanja na području izbora, lokalne vlade te zbog korupcije ta članica Europske unije više ne smatra demokratskom zemljom, već je spala u kategoriju prijelaznih ili hibridnih režima koje odlikuje to da jesu izborne demokracije, ali su demokratske institucije u tim zemljama krhke i sa značajnim izazovima u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda.
Pad je zabilježila i Poljska, koja je iz kategorije konsolidiranih pala u kategoriju polukonsolidiranih demokracija, ali s 4,93 boda i dalje je značajno bolja od Hrvatske.
Lideri se više i ne pretvaraju da igraju po pravilima demokracije
Rastući broj lidera Srednje i Istočne Europe prestao se uopće i pretvarati da igra po pravilima demokracije. Oni otvoreno napadaju demokratske institucije te rade na ograničavanju individualnih sloboda, priopćio je Freedom House. U zadnje dvije godine dogodio se stoga pad za četiri zemlje: uz već spomenuti pad Poljske iz kategorije konsolidiranih u polukonsolidiranu demokraciju, Mađarska, Srbija i Crna Gora napustile su kategoriju demokracija i pale u prijelazne/hibridne režime.
Demokratske institucije su pod napadom, a iskorištavanje zaraze Covidom-19 moglo bi samo ubrzati te uznemirujuće trendove, smatraju u Freedom House te spominju kako se izbornim okvirom manipulira na način koji daje neopravdanu prednost postojećim nositeljima vlasti, parlamenti su odgurnuti u stranu ili napušteni zbog bojkota opozicije, a sve uz napade na nezavisne medije i civilno društvo.
Nadzor vladavine prava posebno je važan u vrijeme pandemije Covida-19
U preporukama se Freedom House, između ostalog, zalaže da se zemljama Srednje Europe poput Mađarske i Poljske financiranje iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem demokratskih vrijednosti te sugerira nadolazećoj predsjedateljici EU, Njemačkoj, da se ponovo pokrene nadziranje vladavine prava u tim zemljama, naročito u vrijeme pandemije Covida-19.
Vezano za balkanske zemlje, a s obzirom na primijećeno nazadovanje u Srbiji i Crnoj Gori, sugeriraju da kroz obnovu pregovora za priključenje EU, iako „članstvo možda i nije u trenutačnoj ponudi“, EU ostane kredibilan partner te da dobra vladavina i kriterij demokracije ostanu istaknuti u procesu, a Sjedinjenim Državama sugeriraju da s europskim saveznicima surađuju i ponovo uvedu svoju tradicionalni naglasak na demokraciju.
Demokratske vlade moraju paziti na nezavisnost sudstva i podupirati razvoj i sigurnost prodemokratskog civilnog društva, navode.
Među mjerama za obranu od manipulacije autoritarnih aktera spominju kako bi Sjedinjene Države trebale blokirati vize ili zamrznuti sredstva fizičkih ili pravnih osoba koje su angažirane u korupciji ili kršenju ljudskih prava. Europskoj uniji sugeriraju istraživanje zloupotreba u distribuciji europskih fondova. Također se sugerira nadziranje političkog utjecaja Kine u regiji kao i restrikcije izvoza sofisticiranih alata za nadziranje autoritarnim ili hibridnim režimima.
Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Faktograf.hr i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
