Broj zaraženih i umrlih u epidemiji u Sjedinjenim Državama raste, ali mnogi građani odbijaju nositi zaštitne maske I traže ukidanje mjera karantene. Tenzije rastu, razmjenjuju se teške riječi, moćne i bogate organizacije potiču prosvjede u kojima sudjeluju tisuće Amerikanaca.
Službeniku gradskog ureda za zdravstvo poštom stiže bomba u paketu. Inspektor ureda za zdravstvo na ulici uvjerava ljude da moraju nositi maske, gubi živce, vadi pištolj i upuca troje. Karantena oduzima slobode građanima, bijesno poručuju ne tako rijetki političari i mediji, dok drugi pak zagovaraju još strože mjere kako bi se zaraza zaustavila.
Iz bolnica stižu brojke o novim umrlima od tanke krvave sluzi koja iznenađujuće brzo ispuni pluća i uguši bolesnika.
Godina je 1918, jesen u kojoj hara drugi val Španjolske gripe, epidemije koja će u Americi ubiti 675 tisuća, a u cijelom svijetu između 50 i 100 milijuna ljudi.
Medijski napisi iz vremena epidemije Španjolske gripe mogli bi se bez puno preinaka objaviti u Sjedinjenim Državama i danas, u svibnju 2020, jer situacija je kao preslikana – u svim američkim saveznim državama, usporedno s podacima o zaraženima i umrlima u Covid-19 epidemiji, raste i broj prosvjeda protiv mjera karantene.
Koordinatorica Bijele kuće za borbu protiv korona virusa Dr. Deborah Birx ocijenila je prosvjede razorno zabrinjavajućima jer ugrožavaju zdravlje mnogih ljudi. Reagirajući na izvještaje o prosvjedima na kojima sudionici nerijetko nose oružje, odbijaju nositi maske ili održavati socijalnu distancu, Brix je kazala da će prosvjednici imati osjećaj krivice do kraja života ako kod kuće koronom zaraze djeda ili baku.
U zgradi u kojoj Dr. Brix sada radi, u Bijeloj kući, međutim ne postoji suglasnost o tim okupljanjima stotina i tisuća građana širom zemlje. Predsjednik Donald Trump često podržava zagovornike ukidanja karantene, a prizore naoružane grupe koja je prvog svibnja provalila u zgradu vlade savezne države Michigan komentirao je na svom Twitteru riječima “to su jako dobri ljudi, ali su ljuti. Oni žele svoje živote natrag, u sigurnosti!“ (“these are very good people, but they are angry. They want their lives back again, safely!”).
Veze s Trumpom
Magazin Vox ocjenjuje da se zapravo radi o predizbornoj kampanji jer se bliže predsjednički izbori u studenome. Trump je namjeravao glatko dobiti drugi predsjednički mandat na dobrim rezultatima američke ekonomije, a sada se okreće optuživanju političara iz Demokratske strane i produbljavanju podjela u društvu, piše komentatorica Voxa Jane Coaston, ocjenjujući kako nije slučajnost da su prosvjedi u Michiganu tako snažni i bučni. Savezna država Michigan je, naime, jedna od ključnih za izbornu križaljku najesen.
Prosvjede u Michiganu, prema magazinu Time, među ostalim organizirala je Michiganska konzervativna koalicija (Michigan Conservative Coalition) i njihova članica Meshawn Maddock koja je u upravnom odboru organizacije Žene za Trumpa (Women for Trump). Gospođa Maddock je i među glavnim organizatorima izborne kampanje Donalda Trumpa u toj saveznoj državi.
Među brojnim udrugama koje organiziraju prosvjede magazin Time navodi i Michiganski slobodarski fond (Michigan Freedom Fund) koji financijsku pomoć dobiva od udruge koju kontrolira obitelj ministrice obrazovanja u Trumpovoj vladi Betsy DeVos.
Poznatiji organizatori su i savjetnik Donalda Trumpa Stephen Moore, te Mark Meckler s iskustvom iz Tea Party masovnih okupljanja 2009. godine. Meckler je izjavio da ga prosvjedi ovih dana podsjećaju na prve dane Tea Party pokreta od prije desetak godina što ga je, kaže, i ponukalo da se sada aktivno priključi.
“Vlada nam se mora maknuti s puta”
Dok gotovo svi prosvjednici pojedinačno tvrde da se okupljanju bez posebne organizacije i da se nemaju namjere baviti politikom, dokaze o složenoj koordinaciji prenosi portal Politico, koji je objavio dokument udruge Freedom Works.
Poznata udruga sa sjedištem u glavnom gradu SAD-a Washingtonu sastavila je upute za organizaciju prosvjeda (dokument nosi oznaku povjerljivo), te pruža podršku u širenju poruka putem socijalnih mreža i sastavljanju snažnih slogana poput “Doprinijeli smo ravnanju krivulje, sada nam se Vlada treba maknuti s puta.” (“We’ve done our part to flatten the curve — and now the government needs to get out of the way).”
Još je čitav niz organizacija iz konzervativnog američkog spektra koje su uključene u prosvjede, ali Politico ističe i da su se neki znakovito suzdržali. Primjerice, neprofitna udruga Amerikanci za prosperitet (Americans for Prosperity) izdašno financirana od multimilijardera Charlesa Kocha, koja je pomogla organizirati Tea Party pokret prije desetljeća, ovaj se put drži po strani.
(Ne)očekivana podrška prosvjedima protiv karantene stiže pak od multimilijardera Elona Muska i njegovih kolega iz Silicijske doline. Musk je u porukama na socijalnim mrežama mjere karantene nazvao fašističkima i zatvoreničkima, na što su uslijedile kratke i jasne rečenice poznatih investitora iz tehnološkog sektora poput – “Vrijeme je da nas oslobode u ime progresa” (“Time to free us for the sake of progress”) i “Vrijeme je da gradimo” (“It’s Time to Build”).
Potonju potpisuje investitor Marc Andressen koji je inače član upravnog odbora Facebooka. Sam Facebook je tijekom travnja pokušavao ograničiti doseg porukama koje su pozivale na prosvjede na toj socijalnoj mreži, na što su organizatori preusmjerili aktivnosti na druge mrežne aplikacije. Na dan objavljivanja ovog teksta na Facebook stranicama se međutim lako mogu naći brojne informacije o prosvjedima protiv karantene i video zapisi.
Glavni direktor Facebooka Marc Zuckerberg je 29. travnja rekao da bi prerano otvaranje prije nego što se razina infekcije spusti na minimum gotovo sigurno izazvalo porast zaraze i posljedično čak gore ekonomske posljedice.
Ublažavanje mjera
Prosvjedi protiv karantene koji su počeli u Sjedinjenim Državama u travnju sve su brojniji u svim saveznim državama i lokalne vlasti pomalo popuštaju pod pritiskom, a pojedine jedinice lokalne samouprave donose odluke o ublažavanju mjera, nerijetko bez koordinacije s višom razinom vlasti.
Primjerice, manji okruzi Yuba i Sutter u sjevernoj Kaliforniji dopustili su mnogim tvrtkama otvaranje i normalan rad, suprotstavljajući se tako direktno naputcima kalifornijske vlade.
Analizirani podaci o kretanju stanovništva također upozoravaju da građani sve manje poštuju mjere karantene. Automobila je sve više na cesti, kupaca u trgovinama kao u predepidemijskim danima, a benzinske crpke prijavljuju više kupaca u nekim dijelovima zemlje, objavio je Forbes u tekstu pod naslovom “Podaci tvrtke Apple pokazuju kraj karantene, svejedno želi li vlada to ili ne.”
Na donjoj slici je grafički prikaz o korištenju aplikacija s kartama za vožnju tvrtke Apple kao potvrda da ljudi više vremena provode u automobilima.
I dok lijepo vrijeme uz zamor karantenom mami ljude na ulice, plaže i parkove, objavljene su nove dramatične prognoze o širenju Covida-19 u SAD-u koje najavljuju još veći broj zaraženih i preminulih tijekom ljeta. U situaciji početkom svibnja, kada broj novozaraženih raste za 20 do 30 tisuća dnevno, kada je 30 milijuna radnika ostalo bez posla i kada se najavljuje dugotrajna ekonomska depresija, pred američkim građanima je konfuzna slika iz nebrojenih izvora informacija, strah i neizvjesnost.
A upravo dobra informacija je ono što nedostaje, poručuje Laurie Garnett, Pulizerovom nagradom ovjenčana novinarka za koju New York Times kaže da je predvidjela epidemiju dugogodišnjim upozoravanjima o zaraznim bolestima. Dobro informiranje o korona virusu je potrebno kako bi vlasti mogle primijeniti pravila za ponašanje u pandemiji, traži Garnett i prognozira 36 mjeseci suživota s virusom.
“Ako Amerika uđe u novi val širenja korona virusa s bogatašima koji su nekako postali još bogatiji, a mi ostali izađemo iz karantene I shvatimo da su svi koje znamo nezaposleni i ne mogu podmiriti račune dok bogataši lete privatnim zrakoplovima na privatne otoke, u tom slučaju imat ćemo velike političke nemire,” izjavila je Garnett.
Svake večeri ona se penje na terasu njujorške zgrade u kojoj stanuje i lupanjem loncima pridružuje se glasnom ritualu podrške neophodnim radnicima, medicinskom osoblju, vatrogascima, policajcima i drugima koji dolaze na posao u gradu koji je na sjevernoameričkom kontinentu najpogođeniji pandemijom.
Popuštanje mjera protiv Covida-19 tijekom svibnja najavljeno je u svim američkim saveznim državama, a predsjednik Donald Trump nada se zahuktavanju ekonomije tijekom ljeta kako bi do jeseni bilo više zaposlenih i više glasača koji bi mu u studenome poklonili povjerenje za još četiri godine u Bijeloj kući.
Savjetnici Republikanske stranke preporučili su da se pri spominjanju korona virusa u svakoj prilici napada Kina kao odgovorna za pandemiju i ekonomske teškoće. Na 57 stranica predložene strategije traži se od republikanskih kandidata da neumorno i agresivno šalju poruke protiv Republike Kine i pritom optužuju kandidate iz Demokratske stranke za povezanost s kineskim režimom.
Umjesto braniti Trumpa, potrebno je govoriti da je Kina krivac za virus i da je vjerojatni demokratski predsjednički kandidat Joe Biden blizak s kineskim vlastima, stoji u naputcima.
Agresivna predizborna kampanja
Pred američkim građanima su stoga mjeseci predizborne kampanje s agresivnim porukama koje će dodatno produbiti podjele u društvu, a razlike između glasača koji su za ili protiv predsjednika Trumpa su, prema istraživanju kalifornijskog sveučilišta Berkeley, sve oštrije.
Ispitanici koji podržavaju predsjednika znatno manje vjeruju u efikasnost socijalne distance od dva metra i manje brinu o mogućnosti da budu zaraženi korona virusom ili da zaraze nekog drugog. Istraživanje provedeno u Kaliforniji u travnju tako je pokazalo da čak niti ovako velika pandemija ne može približiti stajališta suprotstavljenih tabora.
“Nejasno je kakva bi kriza ili prijetnja uspjela stvoriti uvjete za jedinstvo kakvo su Amerikanci imali tijekom Drugog svjetskog rata ili neposredno nakon 11. rujna 2001”, rekao je istraživač s kalifornijskog sveučilišta Eric Schickler. Možda jedina utjeha iz ovog istraživanja je da su svi ispitanici potvrdili važnost – pranja ruku.
Često pranje ruku sapunom bit će korisno, ali ne i dovoljno ako dođe do drugog vala i eksponencijalnog širenja pandemije. Pensilvanijski grad Philadelphia je vjerojatno najbolji primjer jer je od svih američkih gradova najgore stradao u epidemiji španjolske gripe prije stotinu godina.
Prvi val je na proljeće tada potpuno zaobišao Philadelphiju i njegovi su se žitelji uljuljkali u lažni osjećaj sigurnosti, ali u listopadu 1918. virus je u drugom valu munjevito poharao grad. Policija, vatrogasci i druge gradske službe prestale su funkcionirati, a preminulih je bilo deset puta više nego mrtvačkih kovčega, na tisuće tjedno.
Nakon dvije godine, kada je epidemija konačno utihnula, američki statističari izračunali su da je španjolska gripa, Španjolica, bila 25 puta smrtonosnija od uobičajene gripe i skratila životni vijek Amerikanaca u prosjeku za 12 godina.
U izvornoj verziji ovog teksta Silicijska je dolina greškom nazvana Silikonskom dolinom. Pogreška je naknadno ispravljena.
