Razotkriveno

Ne, znanost nije dokazala da su necijepljena djeca zdravija od cijepljene

Pixabay (stock)

Nije točno da je znanstveno dokazano kako su djeca koja se ne cijepe zdravija, ili da je službeno dokazano da cijepljenje narušava zdravlje, a kako tvrde portal Sloboda.hr i još neki rubni mediji. Štoviše, znanstvena istraživanja dokazuju upravo suprotno – da ne postoji korelacija između cijepljena i alergija, smetnji u razvoju, infekcija i kroničnih bolesti.

Znanstveni “dokazi” na koje se poziva portal Sloboda.hr zapravo su teze iz teksta izvorno objavljenog 2011. godine na stranicama njemačke udruge EFI – roditelji za obrazovanje o cijepljenju, a na koji se često pozivaju protivnici cijepljenja. Članak je na portalu Sloboda.hr objavljen još 2015. godine, ali zadnjih se dana opet širi među korisnicima društvenih mreža.

Potpisuje ga predsjednica EFI-ja Angelika Kögel-Schauz (nakon 2012. Angelika Müller) koja nije znanstvenica, već programerka i poznata protivnica cijepljenja. Njezini kritičari prozivaju je upravo zbog grubih pogrešaka i obmana koje širi u svojim predavanjima i pamfletima, objavljuje wiki stranica na platformi Psiram.com, posvećenoj razotkrivanju lažnih, beskorisnih i neučinkovitih proizvoda, terapija i ideologija.

Nalazi koje je Angelika Müller izvukla iz sirovih podataka njemačkog Robert Koch instituta za temeljnu studiju o zdravstvenom stanju djece i adolescenata u Njemačkoj (KiGGS) stoga nisu znanstveno utemeljeni. Upravo suprotno. Temeljem istih podataka znanstveno je dokazano da ne postoji korelacija između cijepljenja i alergijskih oboljenja ili infekcija.

Ovo istraživanje objavljeno u njemačkom Državnom zdravstvenom glasniku 2011. godine utvrdilo je tek da necijepljena djeca i mladi češće obolijevaju od bolesti koje se preveniraju cijepljenjem. To uključuje hripavac, zaušnjake ili ospice.

Jednako tako, istraživanje o cijepljenju u prvoj godini života i riziku od atopijskih bolesti na temelju istih podataka koje je analizirala Angelika Müller nije dokazalo kako imunizacija u prvoj godini života može povećati rizik od atopijskih bolesti. Tu spadaju peludna groznica, dermatitis, urtikarija, alergija na lateks, alergijske bolesti pluća te alergijske reakcije na otrovne stvari.

Ovo istraživanje Robert Koch instituta objavljeno 2017. godine zaključilo je da, ako povezanost cijepljenja i atopijskih bolesti uopće postoji, onda se njihovi rezultati prije mogu tumačiti kao slaba podrška hipotezi da imunizacija može umanjiti rizik od atopije u kasnijoj životnoj dobi. Ispitanici iz prvog istraživanja provedenog do 2006. godine, naime, i dalje su dio kohorte, odnosno studija nastavlja pratiti njihovo zdravstveno stanje.

Müller je također pokušala dokazati kako cijepljena djeca imaju smetnje u razvoju mozga, odnosno češće nose naočale, imaju simptome ADHD-a i tri puta češće moraju ići kod logopeda na jezične vježbe. Pri tom u svoju analizu nije uključila druge moguće parametre uzročnike ADHD-a ili urođenu ametropiju oka koja se ne može pripisati cijepljenju, ili pak činjenicu da djeca kod logopeda idu iz različitih razloga koji se ne mogu svi podvesti pod neurološke uzroke.

Stoga su na Psiram.com njezinu analizu ocijenili „kompletno besmislenom“.

Da je Angelika Müller sklona zanemariti dokaze, ako su u suprotnosti s njezinim uvjerenjima, možda najbolje dokazuje priča o cijepljenju djece u DDR-u. Prema portalu Psiram.com, kao programerka zaljubljena u matematiku Müller je naime trebala uočiti kako je broj alergijskih oboljenja u DDR-u porastao istodobno sa smanjenom stopom procijepljenosti populacije.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.