Sveobuhvatna reforma poreznog sustava s ciljem da postane jednostavniji, stabilniji i predvidljiviji za sve porezne obveznike na duži rok „i to na bitno nižim razinama poreznog opterećenja“, okosnica je gospodarskog dijela predizbornog programa Mosta nazvanog „Hrvatska se budi“.
„Nedorečena i nedosljedna postupanja poreznih vlasti, česte promjene poreznih pravila, nejasne i nedosljedne zakonske i podzakonske odredbe dovele su do toga da je Hrvatska danas jedna od rijetkih europskih zemalja koju investitori zaobilaze, u kojoj se domaće stanovništvo vrlo teško odlučuje na pokretanje vlastitog posla, najčešće zbog osjećanja porezne i opće pravne nesigurnosti, a kategorije ljudi sklonih nesamostalnom radu u velikoj mjeri odseljavaju“, navodi Most.
Namjera im je učiniti Hrvatsku privlačnom za strane investitore posebno u svjetlu „pandemije bolesti Covid-19“ jer će, kako navode, veliki dio „europskih proizvođača biti primoran svoje proizvodne pogone vratiti natrag na europski kontinent“. Stoga se Hrvatska reformskim zahvatima i aktivnijim pristupom u privlačenju investicija treba pokazati poželjnom destinacijom za takve investicije.
Previše riječi o njihovim konkretnim potezima u poreznom bazenu nema, no najavljuju kako će im uzor za privlačenje stranih investicija biti zemlje srednje Europe poput Poljske, Češke, Slovačke ili Slovenije.
Ukinuli bi minimalnu osnovicu za plaćanje doprinosa na direktorske plaće
Od konkretnih mjera, najavljuju kako će nastaviti inzistirati na prijedlogu da se za poduzetnike i obrtnike „trajno ukine plaćanje poreza na dobit (i dohodak) po predujmu, da se vrati olakšica za reinvestiranu dobit, da se dobit dioničara oporezuje samo jednom i to kod isplate dobiti iz poduzeća te će i dalje inzistirati da se proširi krug obveznika PDV-a koji ga plaćaju tek po naplati računa.
U prvoj godini mandata, najavljuje Most, napravit će kompletnu reviziju svih parafiskalnih davanja i uspostaviti pravedniji i slobodniji sustav koji će poticati razvoj gospodarstva. Zagovaraju neodložno ukidanje članarina za Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i turističke zajednice.
Zagovarat će, navode, osnaživanje rada preko paušalnih obrta te će ukinuti minimalne osnovice za doprinose za direktore i članove društava. Ta minimalna osnovica, odnosno njen predviđeni snažniji rast u sklopu porezne reforme prije dvije godine, u javnosti je izazvala pobunu poduzetnika te se od planiranog povećanja na kraju odustalo (arhivanalitika). Osnovni razlog bunta je bilo krivo shvaćanje da država propisuje visinu direktorske plaće, što nije točno. Riječ je samo o osnovici za naplatu doprinosa, a plaća se može isplatiti i u minimalnom iznosu.
Umjesto poreznih olakšica, jedinstvena dječja naknada
Ukidanje obavezne revizije za male poduzetnike također je dio programa Mosta, ali i stvaranje povoljnijeg zakonodavnog okvira za poduzetnike početnike i start up poduzeća. Navode i kako će stvoriti povoljan regulatorni i administrativni okvir za studente koji ne žele izgubiti studentska prava iako bi se tijekom studija okušali u poduzetničkim vodama.
Kada je riječ o obrazovanju, istraživanju i razvoju, Most smatra da bi ulaganja u ta područja potaklo dvostruko umanjenje porezne osnovice, kao i delimitiranje iznosa za porezno priznate donacije obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama.
Najavljuju i izmjene u oporezivanju dohotka na način da se porezne olakšice za uzdržavanu djecu zamjene jedinstvenom dječjom naknadom za sve zaposlene. Za prvo dijete naknada bi iznosila 600 kuna mjesečno, drugo 800, treće 1.000, četvrto 1.500, peto i svako sljedeće dijete dvije tisuće kuna, dok bi nezaposlene osobe dobivale 50 posto tog dodatka. Pritom bi značajno povećali rodiljne i roditeljske naknade.
U poljoprivredi najavljuju transparentniji zakonski okvir upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Kojim će se „jasno odrediti prednost na natječajima onim kandidatima čiji proizvodi imaju najvišu dodanu vrijednost“. Pritom, zalagat će se da poljoprivredno zemljište ostane rezervirano za domaće poljoprivrednike „sve dok oni ne dosegnu jednaku ekonomsku snagu onih iz drugih država“.
Doprinosi za mirovinsko osiguranje bez iznimki
Govoreći o mirovinskom sustavu, Most podsjeća kako svi umirovljenici koji primaju mirovinu iz prvog stupa primaju i dodatak od 27 posto. On je uveden 2007. godine “jer su novi umirovljenici, koji su u to doba odlazili u mirovinu temeljenu samo na prvom stupu, postajali socijalni slučajevi”.
„Već tada se znalo i javno se upozoravalo da će uvođenje takvog dodatka u neravnopravan položaj dovesti one koji će primati kombiniranu mirovinu (iz oba mirovinska stupa), ali kako će to postati problem nekih budućih vlada, nikoga nije bilo briga“, ističe Most ne nudeći nikakvo rješenje.
Međutim, ono postoji. Umirovljenici s kombiniranom mirovinom od lani, kada su u mirovinu počele odlaziti prve žene koje su uplaćivale u oba mirovinska stupa, primaju dodatak na mirovinu iz drugog stupa što je na političkoj razini dogovoreno tijekom pregovora o mirovinskoj reformi.
Most bi, kada je riječ o mirovinskom sustavu, smanjio naknade obaveznim mirovinskim fondovima te pojednostavnio mogućnost mijenjanja fonda u 2. stupu kako bi se „zaoštrila kompetitivnost između mirovinskih fondova i dokinula komotnost poslovne pozicije obveznih fondova. No, od lani se obavezni mirovinski fond može promijeniti svakih 15 dana, ali te promjene u konačnici utječu na iznos mirovine (regos).
U mirovinskom sustavu, Most najavljuje i liberalizaciju tržišta obveznih mirovinskih fondova, je je „potrebno ukinuti oligopol 4 obvezna fonda na hrvatskom tržištu uz zaoštravanje konkurencije“.
Jedna od ideja je i delimitiranje maksimalne osnovice za plaćanje doprinosa od 15 posto u prvom stupu međugeneracijske solidarnosti. “Smatramo kako su svi dužni solidarno sudjelovati u podmirenju obveza na jednak način”, navode u Mostu, objašnjavajući zašto bi i oni čija su mjesečna primanja veća od šest prosječnih plaća participirali u punjenju mirovinskog fonda, plaćajući doprinose na svoja ukupna primanja.
Digitalizacija pravosuđa i vojska na istočnim granicama
Govoreći o pravosuđu, ističu potrebnu depolitizaciju sudstva te da se sukladno važećim propisima „bez odgađanja“, objave imovinske kartice sudaca na mrežnim stranicama Državnog sudbenog vijeća i da se one redovito ažuriraju.
Planiraju i digitalizaciju pravosuđa te uvođenje audiovizualnog snimanja svih sudnica u zemlji.
Navode i kako je nužna depolitizacija aktualnog ustrojstva policije i sigurnosnog sustava. Posebnu pozornost, pak, usmjerit će prema čuvanju istočnih granica prema BiH i Srbiji „koje je potrebno pojačano nadzirati i sprječavati nezakonite migracije“.
„U tom pogledu, a imajući na umu da se povremeno na zaštiti hrvatskih granica angažira više od jedne trećine ljudskih kapaciteta policije“, nastavit će jačati ljudske i tehnološke kapacitete policije te po potrebi „na zaštiti granica angažirat će se i vojne snage“.
