U RTL-ovoj emisiji „Izbori 2020“, sučelili su se gospodarski stručnjaci Branko Grčić iz Restart koalicije, Tomislav Ćorić iz HDZ-a, Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta i Josip Budimir iz Stranke s imenom i prezimenom, Fokus i Pametno. Provjerili smo neke od izjava izrečenih tijekom emisije.
Naše gospodarstvo je nekonkurentno jer plaćamo preveliku poreznu presiju. Plaćamo otprilike pet postotnih poena BDP-a više poreza nego gospodarski subjekti u drugim tranzicijskim državama“, ustvrdio je Josip Budimir iz Stranke s imenom i prezimenom.
Ta je izjava točna. Prema podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat), ukupni proračunski prihodi od poreza i socijalnih davanja u Hrvatskoj su u 2018. godini bili na razini 38,6 posto BDP-a.
U ostalim tranzicijskim zemljama taj je udio bio niži i kretao se od 27,1 posto BDP-a u Rumunjskoj do 37,6 posto BDP-a u Mađarskoj. Ukupni proračunski prihodi od poreza i socijalnih davanja u Slovačkoj su na razini 34.3 posto BDP-a, Poljskoj 36,1 posto te Češkoj 36,2 posto BDP-a. U prosjeku, u tim je zemljama oko 4,3 postotna boda niži udio poreza i socijalnih davanja u BDP-u.
Jesu li padali porezi?
U četiri godine, kako građanstvo, tako i gospodarstvo, porezno smo rasteretili za 9 milijardi kuna. To ćemo i nastaviti“, ponavlja Tomislav Ćorić, ekonomski strateg HDZ-a i ministar energetike i zaštite okoliša, ponavljajući tako podatak s kojim u javnosti od predstavljanja reforme barata Vlada (Vlada, poslovni).
„Nije točno da je porezno rasterećenje učinjeno, ono je ostalo visoko kao i prije krize“, replicirao mu je Budimir.
Prema podacima Eurostata, u 2007. godini ukupan proračunski prihod od poreza i socijalnih davanja bio je na razini 37 posto BDP-a da bi do 2012. pao na 35,9 posto. U 2015. bio je na razini 37,3 posto da bi u 2016. i 2017. bio na razini 37,8 posto BDP-a, a 2018. na razini 38,6 posto BDP-a (eurostat), odnosno iznad razine zabilježene 2007. godine.
„Porezni klin u četiri godine je pao i on je ispod 40 posto, to vi gospodine Budimir znate“, odgovorio je Ćorić.
Porezni klin, odnosno udio poreza koji opterećuju rad, prema podacima Europske komisije (tablica Tax wedges), u Hrvatskoj se od 2013. godine nije niti približio 40 posto. Naime, taj podatak za Hrvatsku EK prati od njena ulaska u Uniju. Porezni klin je 2013. godine 32,8 posto te je narednih godina lagano rastao. U 2016. godini bio je na razni 33 posto, naredne dvije godine 31,7 posto, a u 2019. je pao na 31,3 posto.
Mirovine porasle, ali njihov udio u prosječnoj plaći nije dostigao 60 posto
„Prosječna plaća je išla gore, ali pritom treba reći da 50 posto zaposlenih prima plaću koja je manja od te prosječne plaće. Kada govorimo o tom velikom rastu mirovina, prosječna mirovina je rasla 321 kunu. (…) Naši umirovljenici, njih preko 400 tisuća, imaju mirovinu ispod dvije tisuće kuna, što je prag siromaštva“, veli Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta.
Istina je da više od 50 posto zaposlenih prima plaću koja je manja od prosječne plaće. To se definira preko medijalne mjesečne neto i bruto plaće (DZS). Prema podacima DZS-a za travanj 2020., medijalna neto plaća bila je 5.524 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala plaću u tom ili manjem iznosu. Prosječna neto plaća u travnju 2020. bila je 6.622 kune. Prosječna plaća u travnju bila nominalno niža za 1,4%, a realno za 1,2% u odnosu na ožujak 2020.
Pema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prosječna neto mirovina isplaćena za siječanj 2016. godine iznosila je 2.673,18 kuna, dok je prosječna neto mirovna za svibnja tekuće godine iznosila 3.058,24 kune. U promatranom razdoblju prosječna mirovina, u koju su uračunate mirovine po općim i posebnim propisima, porasla je 385 kuna.
Mirovinu nižu od dvije tisuće kuna, prema zadnjim podacima HZMO-a za svibanj, primalo je preko 431 tisuće umirovljenika.
„Prosječna mirovina bila bi na 60 posto plaće, a zapravo je pala sa 40 na 37 posto“, ustvrdio je Branko Grčić, SDP kritizirajući HDZ-ova obećanja.
Prema zadnjim Statističkim informacijama HZMO-a, prosječna neto mirovina u prosječnoj neto plaći na razini 2019. godine zauzimala je udio od 42,62 posto. Na razini 2015. godine taj je udio bio 44,31 posto, dok je na razini 2016. godine bio 43,89 posto i u narednoj je godini pao na 42,57 posto. Na razini 2018. godine udio mirovine u prosječnoj plaći bio je 42,31 posto.
