Među korisnicima društvenih mreža značajan je dio onih koji izražavaju sumnju u postojanje novog koronavirusa te dovode u pitanje smislenost mjera koje Svjetska zdravstvena organizacija i druge relevantne znanstvene institucije preporučuju za suzbijanje, odnosno kontrolu zaraze.
Jedna takva objava (arhivirana ovdje) u kojoj se predlaže scenarij za “Kako će nestati korona?” podijeljena je u tri dana više od 160 puta. U njoj autor iznosi više netočnosti, manipulativnih zaključaka i nepromišljenih savjeta koji se direktno protive epidemiološkim preporukama, a njihova bi primjena mogla dovesti do ugroze javnog zdravlja.
Novi koronavirus nije isto što i gripa
Izbaciti koronu sa liste pandemije jer to nije. Uključiti koronu u kategoriju gripe i nazvati ju gripom
Autor polazi od pogrešne pretpostavke da bi koronavirus, službenog naziva SARS-CoV-2 koji izaziva bolest Covid-19 trebalo nazvati gripom. Naime, česte su usporedbe koronavirusa s virusima influenze zbog načina prijenosa i simptoma koji nalikuju gripi, no kako je Faktograf već pisao, ne radi se o virusima iste skupine.
Koronavirus SARS-CoV-2 novi je soj u skupini koronavirusa koji prethodno nije bio identificiran kod ljudi, a sama bolest je puno kompliciranija nego uobičajena gripa (Svjetska zdravstvena organizacija).
Kao i kod pojave bolesti SARS-a i MERS-a, bolest koju izaziva ovaj virus znatno se razlikuje od uobičajenih bolesti respiratornog trakta kakve izazivaju duže poznati tipovi koronavirusa, a uz to je i vrlo zarazan zbog čega predstavlja opasnost za čitavu svjetsku populaciju. Više o usporedbi koronavirusa i gripe Faktograf je pisao ovdje.
U tom kontekstu potrebno je pojasniti i zašto govorimo o pandemiji. Prema definiciji do pandemije dolazi kada se pojavi novi virus te dolazi do njegova širenja svijetom, a većina ljudi nema imunitet. Virusi koji su uzrokovali pandemije u prošlosti obično su potekli od virusa influenze kod životinja, stoji u nastavku objašnjenja Svjetske zdravstvene organizacije.
U ožujku je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju nakon što je u periodu od dva tjedna broj slučajeva bolesti Covid-19 izvan Kine porastao 13 puta, a broj se pogođenih zemalja utrostručio zahvativši najmanje 114 zemalja diljem svijeta i prouzročio smrt više od 4000 ljudi.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), od 31. prosinca 2019. od 17. srpnja 2020. prijavljeno 13 788 300 slučajeva zaraze, odnosno 589 688 smrtnih slučajeva. S obzirom na to da širenje zaraze još uvijek nije stavljeno pod kontrolu, a cjepiva su još u testnim fazama, nisu stvoreni preduvjeti za proglašenje kraja pandemije.
Osobe bez simptoma mogu biti zarazne
Prestati brojati zaražene i ukinuti testiranja. Zbrinuti one koji trebaju pomoć, a one koji nemaju simptome tretirati kao normalne ljude
Drugi je savjet spomenute objave suprotan samom smislu epidemioloških mjera u sprječavanju zaraze.
Kako stoji u uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “testiranje i samoizolacija su alati kojima raspolažu epidemiolozi u suzbijanju širenja zaraze”, pri tome se testiranjem utvrđuje je li neka osoba zaražena, a samoizolacijom se preventivno prati osobe “koje su pod rizikom od obolijevanja od bolesti Covid-19 jer su boravile u blizini ili su bile u bliskom kontaktu s osobom koja oboli ili već boluje od ove bolesti”.
Važno je istaknuti da samoizolacija ne podrazumijeva da su osobe zaražene, već se radi o mjeri predostrožnosti zbog opravdanog rizika da bi osoba mogla razviti bolest ili prenijeti zarazu na osobe s kojima ostvaruje bliski kontakt, posebno ako imamo u vidu da postoje i slučajevi kada osobe ne razviju simptome premda su zaražene. Zbog toga se testiraju primarno osobe koje su razvile simptome, ali i one za koje postoji procjena da se radi o visokom riziku, stoji u objašnjenju HZJZ-a.
Sigurnost testova za koronavirus propituje se od pojave prvih testiranja. I premda je poznato da je bilo slučajeva u kojima su testovi bili neupotrebljivi, poput slučaja kontaminacije testova u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC-u) (The Scientist), vrlo je opasno pozivati na ignoriranje rezultata testova (o čemu je Faktograf pisao ovdje) ili zagovarati njihovo ukidanje.
Teza da će ljudi naučiti živjeti s koronom ako se promjeni sadržaj medijskih objava ili prestanu postojati stožeri civilne zaštite stav su autora objave, međutim povijesno iskustvo s pandemijama i procjene zdravstvene zajednice upućuju da ćemo s koronavirusom, kao i s drugim bolestima naučiti živjeti tek kada se uspostavi kontrola nad širenjem zaraze i dođe do pada smrtnosti, odnosno populacija razvije imunitet (BBC, New York Times). Ostaje neizvjesno kada će to biti.
