Faktograf.hr

Samo činjenice

Prerano je iz podataka DZS-a zaključivati da će smrtnost ove godine biti manja

screenshot RTL

Akademik Miroslav Radman gostovao je u RTL Direktu i pri tome iznio tezu kako je broj smrti ove godine manji od broja umrlih u isto vrijeme lani, iz čega se daje iščitati kako on smatra da je panika oko Covida – 19 pretjerana.

Koja je dimenzija ovog problema javnog zdravstva ja sam ne znam. Ali, kada pogledam javne podatke, na primjer, Hrvatskog zavoda za statistiku onda se može fino pročitati kako ove godine, u ovom dijelu godine, ima skoro tisuću, 967 smrti manje nego u istom dobu prošle godine. Pa se onda čovjek pita zdravim razumom gdje je tu tako strašan problem. (…) Zašto je Covid, znači koronavirus, postao takva zvijezda, takav celebrity kada imamo manje smrtnih slučajeva ove godine, nego u istom dobu prošle godine“, ustvrdio je. 

Iako u prvi tren nije jasno je li Radman izgovorio da imamo 1.967 smrtnih slučajeva manje od početka godine ili je mislio na skoro tisuću, odnosno 967 – smrtnih slučajeva manje, iz nastavka razgovora je jasno da je mislio na nižu brojku.

Na voditeljičin upit vjeruje li da je panika oko Covida-19 malo pretjerana, odgovorio je niječno, objašnjavajući kako je kao znanstvenik ovisan o kvaliteti dostupnih podataka.

Nisam to rekao. (…) Ja sam totalno ovisan o kvaliteti podataka. Dakle, ako vjerujemo, što ja nemam razloga sumnjati, ovim brojkama Državnog zavoda za statistiku (…) onda ja neću ništa komentirati nego da imamo skoro tisuću smrti manje na globalno 50 tisuća godišnje ove godine s Covidom, nego prošle godine bez Covida”.

Umrlo je 967 osoba manje – ali do kolovoza

Podatak o smrtnosti kojeg iznosi Radman je točan i on proizlazi iz privremenih podataka Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva. Prema tim podacima, u osam mjeseci 2020. godine u Hrvatskoj je umrlo 34.840 osoba, dok je u istom periodu 2019. godine umrlo 35.807 osoba. To znači da je u osam mjeseci 2020. godine umrlo 967 osoba manje nego u istom razdoblju prošle godine (DZS, Statistika u nizu -Prirodno kretanje stanovništva).

Međutim, kada govorimo o koroni, treba imati u vidu da je prvi slučaj oboljenja uzrokovanog virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj zabilježen 25. veljače, dok je prvi smrtni slučaj povezan s Covidom-19 zabilježen krajem ožujka (Večernji list).

Kada bi se uspoređivalo razdoblje od ožujka, kada je zabilježena prva smrt povezana s koronavirusom, do kraja kolovoza (što su za sada dostupni podaci DZS-a), statistika bilježi 206 umrlih više nego u istom razdoblju prošle godine.

To, naravno, ne znači da je porast broja umrlih u promatranom razdoblju nužno posljedica koronavirusa.

Prava slika prirodnog kretanja stanovništva bit će vidljiva sa zaključenjem godine, a prve podatke kojima će biti obuhvaćena cijela 2020. godina, DZS će objaviti krajem siječnja iduće godine.

Vrlo visoke brojke zaraženih i oboljelih imamo tek u ovom mjesecu

No, kada se uspoređuju podaci o umrlima u kontekstu života s koronavirusom i prije njega, ne treba zaboraviti da je Hrvatska od trenutka kada je zabilježen prvi slučaj imala relativno mali broj registriranih zaraženih. Kretanje broja zaraženih vidljivo je u grafičkom prikazu na stranici koronavirus.hr.

Značajniji porast novozaraženih bilježi se tek od sredine kolovoza, a posljednjih tjedana eskalira. Prema zadnjim podacima u posljednja 24 sata bilježi se 1.867 novih slučajeva. Od prvog slučaja zaraze u veljači do danas je u Hrvatskoj ukupno zabilježeno 31 717 osoba zaraženih novim koronavirusom, oporavilo se 22 910 osoba, dok je preminulo 413 osoba.

“Nažalost, s tim većim brojem novozaraženih sve je više onih koji su teško bolesni, onih koji su na respiratoru i, nažalost, onih koji će egzitirati”, poručio je Vili Beroš, ministar zdravstva (HRT) zabrinut naglim širenjem zaraze.

Kako se zaraza razbuktava posljednjih tjedana te raste i broj oboljelih s težom kliničkom slikom, tako će se moguće posljedice koronavirusa na prirodno kretanje stanovništva tek vidjeti i o njima nije moguće zaključivati iz podataka DZS-a koji obuhvaćaju razdoblje tek do kraja kolovoza.

Državni zavod za statistiku u statistici prirodnog kretanja stanovništva iznosi samo podatke o broju rođenih i umrlih. Pritom, zasebno donosi podatke o broju umrlih u prometnim nesrećama. HZJZ, pak, objavljuje godišnje izvješće o umrlim osobama prema uzroku smrti. Izvješće za 2020. godinu bit će dostupno tek u drugoj polovici iduće godine.

 

 

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.